Jučerašnji lokalni izbori u Španjolskoj mogli bi označiti početak kraja dominaciji narodnjaka i socijalista u toj državi i politički uspon stranaka koje se protive mjerama štednje te imaju zazor prema ekonomskoj politici koju provode partije lijevog i desnog centra u većini europskih država, konstatacija je dobrog dijela europskih medija, nakon što je vladajuća Pučka stranka premijera Mariana Rajoya zabilježila najlošiji izborni rezultat u posljednjih 20 godina, izgubivši, unatoč najvećem broju glasova, apsolutnu većinu koju je imala u većini regija. Kad se zbroje rezultati pučana i socijalista, ispada da su osvojili ukupno 52 posto glasova, što je značajan pad za razliku od prije četiri godine, kad su osvojili 65 posto glasova.

Dvije nove stranke - protržišni Ciudadanos (Građani) koji se zauzima za reforme i Podemos (Možemo), stranka koja se protivi mjerama štednje - prijete svrgavanju "dvostranačkog sustava" u kojemu su se PP i socijalisti izmjenjivali na vlasti od uvođenja demokracije prije 40 godina.

Prema izlaznim anketama, PP će izgubiti apsolutnu većinu u svojim uporištima Madridu i Valenciji, gdje bi potencijalne ljevičarske koalicije pučane mogle otjerati u oporbu po prvi puta od sredine devedesetih godina.

U Barceloni je lijeva koalicija predvođena aktivisticom Adom Colau uz potporu Podemosa pobijedila katalonske separatističke stranke CiU i ERC, čime je pokret za neovisnost Katalonije pretrpio snažan udarac. Premda nisu izravno sudjelovali u izborima, jučerašnji rezultati potvrdili su veliku popularnost Podemosa, pokreta koji je prije nekoliko mjeseci aktivno podržao Syrizu u grčkim izborima. Stranka je, naime, podržala lokalne kandidate sa sličnim izbornim programom. Najpoznatija po kampanjama protiv siromaštva, Colau je nakon izbora obećala velike reforme, među ostalim i zaustavljanje deložacija, useljavanje siromašnih građana u prazne stanove, povećanje minimalne plaće na 600 eura, snižavanje cijena struje i vode, ali i ukidanje brojnih privilegija političkoj klasi uz smanjenje njihovih plaća.

Uoči izbora, Colau je napisala kako je došlo vrijeme da se stvori demokracija dostojna svoga imena, te da je Barcelona najbolje mjesto za početak demokratske revolucije koja će se temeljiti na pritisku odozdo.

"Ponosni smo na povijest Barcelone i činjenicu da je ovaj grad bio laboratorij za buntovničke pokrete, kao što smo ponosni jer je danas poznat po svojoj otvorenosti. Sada od njega želimo napraviti središte međunarodne mreže poštenih i demokratskih gradova. Vraćanje Barcelone samo je prvi korak", poručila je Colau.

Sklopi li postizbornu koaliciju sa socijalistima, bivša ustavna sutkinja i aktivistkinja Manuela Carmena, čiji je koalicijski pokret Ahora Madrid umalo pobijedio pučane, mogla bi krojiti vlast u Madridu. Carmena je svojevremeno branila Francove političke zatvorenike, dok je u demokratskoj Španjolskoj postala simbolom borbe protiv korupcije. Nakon izbora je obećala provoditi program sličan onome kojeg promovira nova vlast u Barceloni. 

"Španjolski pokret Indignados pomjerio se ove nedjelje iz trgova u centar moći", piše britanski The Guardian, dok je BBC konstatirao kako je ovo pokazatelj početka novog političkog razdoblja u Španjolskoj, lišenog višedesetljetne dvostranačke dominacije. Brojni birači, zasićeni višegodišnjim mjerama štednje, siromaštvom i korupcijom, okrenuli su se novim političkim pokretima koji se zalažu za dokidanje postojeće ekonomsko-političke paradigme, koju ponajviše promovira europski centar.

Koncem 2015. godine u ovoj će se zemlji održati parlamentarni izbori, koji su povijesna prilika koju Podemos ne smije propustiti, kazao je Lupigi u nedavnom intervjuu član te stranke Antonio Sanchez. Prvi čovjek Podemosa Pablo Iglesias izjavio je sinoć kako bi voljeli da je poraz i konačni pad starih stranaka bio brži.

"Ali okolnosti nas tjeraju da nastavimo raditi na tome", poručio je Iglesias.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Toni Albir/EPA