NAKON 40 GODINA

Kako britanski Calvert vidi jugoslavenski Novi val i „zlatne osamdesete“

ritn by: Jonathan Bousfield/Calvert | 04.03.2021.
NAKON 40 GODINA: Kako britanski Calvert vidi jugoslavenski Novi val i „zlatne osamdesete“
Važnost punka, post-punka i novog vala jugoslavenske popularne kulture osamdesetih teško je precijeniti. Nova muzika pojavljivala se baš u trenutku kad je predsjednik Tito bio na odlasku, (preminuo je 1980. godine), činilo se kako najavljuje mnogo slobodnija i uzbudljivija, ali i kaotičnija vremena koja dolaze. Osamdesete su bile vrijeme izvanrednih kulturalnih turbulencija u cijeloj Jugoslaviji karakterističnih ne samo za muziku već i novine, časopise i filmove. Ovaj kreativni bum umjetno je prekinut ratom, što je razlog da su osamdesete općenito, a pogotovo razdoblje novovalne scene, vrijeme kojeg se mnogi prisjećaju s nostalgijom. Iako su bili punk-rock buntovnici u komunističkoj državi, jugoslavenski muzičari nisu nužno trpjeli veću cenzuru nego punk grupe u Britaniji od kojih su crpili inspiraciju. Četrdeset godina kasnije, muzika tog perioda ostaje duboko utkana u kulturno nasljeđe država koje su nastale raspadom SFRJ.

Legendarna jugoslavenska izdavačka kuća Jugoton 1981. godine imala je ideju - objaviti na zajedničkom albumu pjesme tri benda u usponu. Rezultat toga je „Paket Aranžman“, ploča koja je označila novi početak jugoslavenske kulture.

Tekst je na engleskom jeziku objavljen u britanskom magazinu The Calvert Journal, prevela Tita Mikulaš

Srđan Gojković Gile, pjevač beogradske punk grupe Električni orgazam bio je u samom središtu Novog vala u Jugoslaviji. Inspiriran Velikom Britanijom, ali s jedinstvenim stilom i agendom, taj pokret je ostavio neizbrisiv trag u svakom kutku SFRJ, nagovještavajući nove slobode i zauvijek promijenivši balkansku muziku. 

„Bio je to lud, kreativan period“, rekao je. „Bili smo samo tinejdžeri, a odjednom smo jahali na valovima potpunog medijskog obožavanja. Bilo je to kao da nismo mogli ništa pogrešno učiniti. Bili smo alternativni bend, ne mainstream, ali za ljude koje je zanimala takva muzika bili smo kraljevi.“

UZ 41. ROĐENDAN ELEKTRIČNOG ORGAZMA: Kako smo 1992. godine pokrenuli antiratnu priču Rimtutituki

40 GODINA OD NASTUPA KOJEG PAMTI 'NAJROKERSKIJI GRAD': „Nismo znali ni što je punk ni kako punkeri izgledaju“

RAZGOVOR – SINIŠA ŠKARICA: „Publika izabire ono što joj najviše odgovara – što je tražila, to je dobila“

NAKON 24 GODINE PUŠTENA CIJELA SNIMKA: Kako su 'rock heroji' te 1992. iz kamiona 'prašili' protiv ratnog bezumlja

Električni orgazam jedan je od tri benda koja su se našla na „Paket Aranžmanu“, albumu kompilaciji objavljenom u veljači prije 40 godina. Album je savršeno spojio prijelaz iz izlizanog, ranog punka do muzike koja je bila napisana ambicioznije, s manje inhibicija i puna novih mogućnosti. Uz Električni orgazam, album je sadržavao pjesme još dva najbolja benda iz Beograda: Idoli i Šarlo Akrobata (ime koje potječe iz naziva za Charlieja Chaplina u Jugoslaviji). „Paket aranžman“ je u tom trenutku nosio snažnu simboliku, pretvorio je grube zvuke rastućeg Novog vala u komercijalnu poruku za masovno tržište. Činjenica da je izdavačka kuća iz Zagreba promovirala beogradsku scenu naglašava je međusobnu povezanost jugoslavenskog Novog vala: glavni grad svake jugoslavenske republike je imao svoju scenu, ali su trebale jedna drugu kako bi napredovale. 

Utjecaj ovog albuma osjeća se još i danas. Godišnjica izlaska bit će obilježena reizdanjem ploče „Paket Aranžman“, koju će izdati Croatia Records, zagrebačka izdavačka kuća, nasljednica legendarnog Jugotona. Istovremeno, ponovno se izdaju još tri ploče - klasici koji su izašli 1981. godine, slavni prvijenci spomenutog Električnog orgazma, također beogradskog Šarla Akrobate i zagrebačkog im suvremenika Haustora

Paket Aranžman
Promo materijal za "Paket aranžman" (FOTO: Goran Vejvoda/The Calvert Journal)

Važnost punka, post-punka i novog vala jugoslavenske popularne kulture osamdesetih teško je precijeniti. Nova muzika pojavljivala se baš u trenutku kad je predsjednik Tito bio na odlasku, (preminuo je 4. svibnja 1980. godine), činilo se kako najavljuje mnogo slobodnija i uzbudljivija, ali i kaotičnija vremena koja dolaze. Osamdesete su bile vrijeme izvanrednih kulturalnih turbulencija u cijeloj Jugoslaviji karakterističnih ne samo za muziku već i novine, časopise i filmove. Ovaj kreativni bum umjetno je prekinut ratom devedesetih, što je razlog da su osamdesete općenito, a pogotovo razdoblje novovalne scene, vrijeme kojeg se mnogi prisjećaju s nostalgijom. 

„Bilo je to jedno od najutjecajnijih i najkreativnijih glazbenih razdoblja u ex-jugoslavenskoj povijesti“, kaže Nikola Knežević, izvršni direktor Croatia Recordsa koji je zadužen za re-izdanja. „Pjesme još uvijek zvuče svježe, a njihov je kreativni opseg nenadmašen. I ne pričamo samo o glazbi već i o dizajnu, modi, stripovima i vizualnim umjetnostima.“

Priča o jugoslavenskom Novom valu ne počinje 1981. godine. I slovenska grupa Pankrti i hrvatski bend Paraf nastupaju još od 1977. godine. Koncert Pankrta u Zagrebu 1977. godine (održan na otvaranju izložbe stripova i grafika dizajnera Mirka Ilića), često je citiran kao mitski događaj koji predstavlja rađanje novovalne scene, budući da je veliki broj onih koji su prisustvovali koncertu nakon toga oformilo svoje bendove. Međutim, trebalo je dugo vremena da se punk ploče počnu pojavljivati u prodavaonicama. Pankrti i Paraf morali su čekati do 1980. godine kako bi izdali svoje prve albume, obje grupe prestigao je zagrebački bend Prljavo kazalište čiji je istoimeni prvijenac izdan u proljeće 1979. godine. 

Godine 1981. scena je dosegla kritičnu masu nizom albuma koje je izdao Jugoton, ali i druge izdavačke kuće. Kao i mnoge kulturne prekretnice, „Paket Aranžman“ naišao je uglavnom slučajno, kako objašnjava Siniša Škarica, Jugotonov legendarni lovac na talente.

Paket Aranžman
Iza scene fotografiranja za "Paket aranžman" (FOTO: Goran Vejvoda/The Calvert Journal)

„U jesen 1980. godine otišao sam u Beograd kako bih producirao novi album Bijelog dugmeta (melodični rock bend iz Sarajeva koji je postao velika svejugoslavenska atrakcija)“, prisjeća se Škarica. „U isto vrijeme, Enco Lasić, producent kojega sam poznavao iz vremena kada sam i sam svirao, spomenuo je tri mlada beogradska benda koja je snimao u svom studiju. Ono što sam čuo potpuno me iznenadilo, beogradska alternativna scena je očito imala više nego prikladan odgovor zagrebačkim novovalnim bendovima koji su mi već bili poznati.“

Škarica, uspješan gitarist i basist čija je muzička karijera sezala još u rane šezdesete nije bio odmah uvjeren u beogradske bendove; „Da budem iskren, njihova muzika nije bila po mom ukusu. Njihov je zvuk bio pomalo amaterski, sirov i jednostavan, ali s druge strane to je bilo glavno obilježje Novog vala. Kao muzičar proveo sam mnogo vremena svirajući u grupi Sjene, instrumentale R&B-a, soula i jazz-rocka tako da mi je njihova glazba zvučala neuglađeno. Ali su definitivno bili nešto novo i uzbudljivo. I međusobno jako različiti.“

Spajanje Električnog orgazma, Šarla Akrobate i Idola na zajednički album bio je lukav marketinški potez, predstavljajući beogradsku muzičku scenu kao koherentnu, postižući maksimalnu marketinšku dobit od činjenice da ih je otkrila zagrebačka izdavačka kuća. 

To svakako nije bio jedini album koji se isticao 1981. godine, ali je svakako najbolje najavio nadolazeću epohu. Miješajući rifove s tri akorda, uz elemente reggaea, psihodelije i eksperimentalne buke, pokazao je generaciju koja se nije bojala eksperimentirati i imala je svoju jedinstvenu estetiku. Idoli su svakoj svojoj pjesmi pristupali kao zasebnoj vježbi konceptualne umjetnosti; njihova pjesma „Maljčiki“, himnički ska-punk dijelom otpjevan na ruskom postao je najveći radijski hit na albumu. Repetativni luping rock-reggae Šarlove pjesme „Ona se budi“, nije puno zaostajao. 

„Da budem iskren, znao sam da su sva tri benda vrlo dobra“, kaže Srđan Gojković Gile, „I sjećam se kako sam mislio da smo nas tri bolji od bilo koga drugog u Jugoslaviji. Moglo bi se reći da smo bili arogantna djeca, ali da, znao sam da je 'Paket aranžman' vrlo poseban.“

Za Škaricu pridobiti „Paket aranžman“ za Jugoton bilo je svojevrsno otimanje. Iako je Jugoton bio državna tvrtka, morao se natjecati s ostalim izdavačima od kojih su mnogi imali snažnu regionalnu bazu. Jugoton je postao najveća rock-pop izdavačka kuća u Jugoslaviji, a Škaričin posao bio je da to tako i ostane. 

Talenti koji su bili na „Paket aranžmanu“ oblikovat će desetljeće koje je slijedilo. Električni orgazam izdao je niz albuma, iako su s godinama naginjali konvencionalnom rocku. Idoli, predvođeni Vladom Divljanom i Srđanom Šaperom, objavili su ono što se još dugo smatralo najeklektičnijim i najinventivnijim srpskim rock albumom ikad napravljenim („Obrana i poslednji dani“, objavio Jugoton 1982.). Puni debi Šarla Akrobate („Bistriji ili gluplji čovjek biva kad..,“, Jugoton 1981.), predstavlja jednu od najneobičnijih ploča u jugoslavenskom rock kanonu, koju je uopće nemoguće svrstati i koja i danas izaziva oprečna mišljenja. Basist Šarla, Dušan Kojić Koja, postao je vođa legendarnog noise-funk benda Disciplina Kičme, gitarist benda Milan Mladenović osvanuo je kao vođa grupe EKV, najliričnijeg i glazbeno najuspješnijeg benda cijele epohe.

Električni orgazam
Električni orgazam (FOTO: Goran Vejvoda/The Calvert Journal)

Također je važan bio i jugoslavenski tisak, koji je slavio svaki album. Jugoslavija je imala impresivan spektar časopisa za mlade koje su osnovali lokalni ogranci Saveza socijalističke omladine, komunističke organizacije kojoj je cilj bio osigurati ideološku lojalnost mladeži. No, do 1981. godine tisak mladih postajao je sve neovisniji od ideoloških struktura. Na vrlo direktan način, jugoslavenski Novi val bio je inkubiran u medijsku infrastrukturu koju je sistem pružao. Studentski kulturni centar ili SKC u Beogradu bilo je mjesto na kojem se održavalo mnogo velikih novovalnih koncerata ranih osamdesetih, a zapravo ga je uspostavila Partija nakon studentskih prosvjeda 1968. godine kako bi proširila horizonte socijalističke omladine. 

Iako su bili punk-rock buntovnici u komunističkoj državi, jugoslavenski muzičari nisu nužno trpjeli veću cenzuru nego punk grupe u Velikoj Britaniji od kojih su crpili inspiraciju. 

„Ni država ni partija nisu se ozbiljno bavile rock and rollom“, napisao je Škarica u svojoj knjizi o Jugotonu, „Tvornica Glazbe“. Partijski ideolozi su možda bili zabrinuti da je mladež zastranila pod utjecajem zapadnjačke kulture u pedesetima i ranim šezdesetima, ali do trenutka kada je naišao punk, jugoslavenski brend potrošačkog komunizma već je takve brige učinio zastarjelima. Cenzura se događala povremeno; Haustorova pjesma „Radnička klasa odlazi u raj“, bila je uklonjena s njihovog prvog albuma zbog pritiska ljudi koji su imali izvršnu riječ pri izdavanju ploče jer su se bojali da bi njeno izdavanje moglo uvrijediti one na vrhu. Ipak, tri godine kasnije objavljena je s nepromijenjenim tekstom. U međuvremenu, Jugoton je pribavio prava za „Never Mind The Bollocks“ Sex Pistolsa, ali album nije objavljen zbog straha da to ne našteti odnosima između Velike Britanije i Jugoslavije. 

Slovenski ogranak Saveza komunista u jesen 1981. godine pokušao je diskreditirati punk pokret fabricirajući tzv. „nazi-punk aferu“ u kojoj je alternativna scena optužena za očijukanje s krajnjom desnicom. Afera je imala obrnut efekt od planiranog; slovenski intelektualci ujedinili su se braneći punk što je dovelo do šireg javnog prihvaćanja kompletne alternativne kulture. 

Jugoslavenski komunizam djelovao je kao malovjerovatno plodno tlo za punk i novi val, ipak nije imao kontrolu nad lojalnošću nove generacije koja je bila otvorenija, kritičnija i ikonoklastična, za razliku od svojih starijih. Iz današnje perspektive, alternativna kultura osamdesetih percipira se kao zlatno doba, iako se radi i o desetljeću visoke inflacije, nezaposlenosti mladih i rastuće rascjepkanosti po etničkim linijama. Pokojni zagrebački glazbeni kritičar Ante Perković slavno je nazvao punk i novovalnu scenu „Sedmom republikom“, nevidljivim, nadnacionalnim i eksteritorijalnim entitetom koji je ujedinjavao ljude, a ne stvarao nove podjele.

Četrdeset godina kasnije, muzika tog perioda ostaje duboko utkana u kulturno nasljeđe država koje su nastale raspadom Jugoslavije. U ovom dijelu svijeta teško da postoji ijedan veliki bend u posljednjih 40 godina koji nije inspiriran Novim valom. Postoji i tržište koje je željno reizdanja. 

„Reizdanja su sigurno popularna kod starije publike, ali svako malo čujem DJ-a ili mladog muzičara koji nije bio ni rođen 1981. godine, a jedva čeka reizdanja ploča“, kaže Nikola Knežević iz Croatia Recordsa. „Ono što je važno je dodatan sadržaj: dosad neobjavljene fotografije, arhivske snimke, bilješke.“

Idoli
VIS Idoli (FOTO: Goranka Matić/The Calvert Journal)

„Godina 1981. je bila početna točka moje muzičke karijere u kojoj sam još uvijek, 40 godina kasnije“, ponosno potvrđuje Gile danas. „Mi smo jedini bend s 'Paket aranžmana' koji je još uvijek aktivan“. Sudbina nije bila toliko naklonjena ostalim njegovim suvremenicima; Milan Mladenović (Šarlo i EKV) umro je mlad 1994. godine, a Vlada Divljan (Idoli) preminuo je 2015. godine.

Od svih protagonista scene osamdesetih koji su još uvijek na top listama Darko Rundek, iz Haustora, zaslužuje ozbiljno poštovanje. Njegov novi album „Brisani prostor“ je djelo beskrajno inventivnog tekstopisca koji još uvijek ima nešto novo za reći. Od svih intervjuiranih za ovaj tekst Rundek je bio najmanje zainteresiran, možda je to znak da je više zainteresiran pričati o muzici koju radi danas nego o nečemu što je radio prije 40 godina. 

„Bilo je to jako zabavno“, rekao je. „Ali ne mislim da je danas manje zabavno.“

Autor teksta je Jonathan Bousfield, Britanac sa zagrebačkom adresom. Prvi put došao je u Zagreb osamdesetih, a radio je i kao turistički vodič kroz Hrvatsku zbog čega se često vraćao u ove krajeve, gdje je upoznao scenu i ljude da bi se na kraju ovdje i trajno naselio. Inače je novinar koji prati kulturu i turizam.

Lupiga.Com via The Calvert Journal

Naslovna fotografija: Goran Vejvoda/The Calvert Journal

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

    26.10.2021.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

  2. BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

    21.10.2021.

    Lana Bobić

    BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

    20.10.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije