Dok je aktualni zamjenik ministra turizma, Robert Pauletić, uređivao Slobodni tjednik, u toj su tiskovini objavljeni huškački popisi s imenima, adresama i telefonskim brojevima najmanje 200 građana, pišu ovotjedne Novosti. Ljudi s popisa prokazivani su kao navodni "KOS-ovci", "četnici" i "unutrašnji neprijatelji", što je rezultiralo uličnim nasrtajima, izbacivanjima iz stanova i s radnih mjesta, premlaćivanjem i smrtnim slučajevima.

Novosti podsjećaju kako je u rujnu 1991. godine u Slobodnom tjedniku, u tekstu pod pseudonimom Zvonimir Hrpka, objavljen popis i „osječkih KOS-ovaca“. Na popisu se nalazila imena i prezimena raznih osoba, a pojedincima su navedene i kućne adrese. Na njemu se nalazio i potpukovnik JNA, izvjesni S.V. koji se u tom trenutku nalazio u zatvoru gdje su ga smjestili nadređeni prozrevši njegov plan da prebjegne na hrvatsku stranu. No, njegov otac, ne znajući za sinovljeve planove, znajući samo ono što je pisalo u ST-u, nije izdržao pritiske i hajku okoline te je počinio samoubojstvo. Sam S.V. koji je naknadno u razmjeni zarobljenika došao u Hrvatsku te se u HV-u borio do kraja rata, ni danas o tome ne želi razgovarati. 

„Za eklatantni primjer ratnohuškačkog novinarstva, koje je rezultiralo najekstremnijom posljedicom, ni 25 godina poslije nitko nije snosio odgovornost, pa tako ni tadašnje uredništvo ST-a, zakonski odgovorno za cjelokupni sadržaj tiskovine. Kao glavni urednik u impressumu je bio naveden Robert Pauletić. Odnedavni zamjenik ministra turizma, naime, dva je mjeseca bio prvi čovjek tjednika koji je 1990. osnovao Marinko Božić“, pišu Novosti zaključujući da je u tom razdoblju ST objavio popise imena, adresa i telefonskih brojeva najmanje 200 građana Hrvatske, a glavna su meta bili građani srpske nacionalnosti, iako nije manjkalo ni drugih manjina, pa ni osoba hrvatske nacionalnosti. 

"Odnedavni zamjenik ministra turizma, naime, dva je mjeseca bio prvi čovjek tjednika koji je 1990. osnovao Marinko Božić" (FOTO: Hina)

Novosti su istražile sudbinu pojedenih osoba sa ST-ovih listi, a ono što su doznali objavit će u tom tjedniku u više nastavaka. 

„Kao mladi i perspektivni novinar, Pauletić je postao zamjenik glavnog i odgovornog urednika 20. travnja 1991. u broju 56., koji je na naslovnici imao 'nevino osuđenog' Andriju Artukovića. Glavni urednik postao je 1. kolovoza 1991. i na tom se mjestu zadržao do 26. rujna, dok je prema vlastitom priznanju 'aktivno' (su)uređivao 35 brojeva. Riječ je o razdoblju u kojem je ST bio jedan od najtiražnijih listova u Hrvatskoj, zahvaljujući uspješnoj eksploataciji ratnog stanja“, navode Novosti donoseći i neke od naslova poput "KOS nadzire škole u Rijeci", "Zagreb sije strah od snajpera", "Hrvatska nejač u srpskim rukama", "Srpski otrov u osječkoj vodi"...

Navode i primjer Dragana Rajsića, umirovljenog radnika sisačke rafinerije. Njegovo je ime objavljeno na jednom od ST-ovih popisa s čime su krenuli problemi za Rajsića. Nedugo nakon toga, u kolovozu 1991. godine, otišao je u šetnju iz koje se nikada nije vratio, a njegova obitelj kasnije će se prisjetiti koliko su i kakvih neugodnosti doživljavali zbog popisa.

„Popisi su dolazili iz hrvatskih vojno-političkih izvora, a nekad su na Božićev zahtjev pojedini novinari sami sastavljali liste sumještana, i oko njih gradili tekstualne izmišljotine. Vlasnik ST-a je uživao u takvim tekstovima. Paralelno s dizanjem panike, tjedniku su rasli tiraža i prihodi, što je Božiću bio isključivi razlog bavljenja tim poslom. Neki od novinara odbijali su sudjelovati u tome, dok su drugi išli toliko daleko da su na popise stavljali ljude koji su im se osobno zamjerili“, ispričao je jedan od novinara koji je u to vrijeme surađivao sa ST-om. 

Pauletićevo ime u huškačkoj tiskovini (FOTO: Novosti)

Jedna od osoba koja se našla na ST-ovom popisu je i nedavno umirovljena sutkinja splitskog Županijskog suda, Sovjetka Režić koja je Novostima pristala dati komentar.

„Imala sam silnih problema zbog objave imena, od prijetnji pa do drugih oblika zastrašivanja. Ne samo zbog toga, jer znate kakva je tada bila klima, ali je to u svakom slučaju doprinijelo svemu. Ispalo je da sam vođa četničkog pokreta, a da mi je brat dostavljao nekakve informacije na barikade“, kaže sutkinja Režić, koja je ustvrdila i kako cilj objave takvih popisa u Splitu nije bilo samo dizanje tiraže, nego način da se nekoga deložira, pošalje u Loru, a da se netko useli u njegov stan. Navela je i primjer svog kolege sa suda, koji je također osvanuo na popisu ST-a. Izbačen je na ulicu, a optuživalo ga se da je sudske pauze koristio kako bi slao signale u vojnu luku, dok je on išao kući njegovati teško bolesno dijete. 

Režić je, pišu Novosti, podnijela i tužbu protiv autora teksta, Joška Dadića, koji je jedan od rijetkih što pod popise nisu stavljali pseudonime, nego ga potpisali vlastitim imenom. Danas neokrznut radi u Slobodnoj Dalmaciji, a na sudu je, kaže sutkinja, rekao da je popise dobivao od ljudi iz dalmatinskog Kriznog štaba, pod tadašnjom upravom Drage Krpine, da imena nije provjeravao, ali mu se činilo da je bilo baš zgodno da i ona bude na tom popisu. Rekao joj je, kaže, i da je još dobro i prošla, jer su ljudi zbog takvih popisa plivali Dravom. 

Cijeli tekst možete pročitati u novom broju tjednika Novosti koji se od danas nalazi na kioscima. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: mint.hr