Badminton
Legenda kaže da je sedamdesetih godina 19. stoljeca u jugozapadnoj Engleskoj odigrana prva badminton partija. U ladanjskom mjestu "Badminton Park" na imanju Vojvode od Beauforta gosti su bježeći od kiše, u jednom od salona njegove vile zategnuli improviziranu mrežu i zaigrali. Veličina salona sačuvana je do danas kao dimenzija igrališta, a ime mjesta ušlo je u sportsku povijest. Tridesetih godina ovog stoljeća usred širenja ovog sporta devet najrazvijenijih saveza pod vodstvom engleskog osniva Međunarodnu badmintonsku federaciju(IBF). U proteklim desetljećima pod vodstvom IBF-a došlo je do brzog širenja igre, naročito sedamtesetih i osamdesetih godina, što je doprinjelo da se badminton uvrsti na popis olimopijskih sportova. Veliki trenutak dogodio se 1992. u Barceloni kada je ovaj brz i dinamičan sport pozvan u službu olimpijske zastave. U Hrvatskoj se badminton pojavio pedesetih godina kada se u okviru radničkog pokreta "Radničke sportske igre" u Hrvatskoj i Sloveniji osnivaju prva badmintonska društva i klubovi. Usprkos tome i prvenstvima Jugoslavije koja su se održavala badminton u Hrvata je zamro sve do 1989. kada se u Zagrebu osnivaju prvi klubovi današnje generacije. Dvije godine kasnije to se događa u Osijeku i Rijeci, pa se 18. travnja 1991. osniva Hrvatski badmintonski savez(HBS) koji je kasnije primljen u članstvo Međunarodne badmintonske federacije i Evropske badmintonske zajednice (EBU). Danas je badminton naziv za jedan od popularnijih i rasprostranjenijih sportova u svijetu. Badminton je igra između jednog ili dva igrača sa svake strane koji odbijaju lopticu preko mreže sve dok ne dođe do greške odnosno dok netko od njih ne osvoji bod. Osnovne dionice igre su , dakle, bod - koji se može osvojiti samo na svoj servis, zatim gem - koji se sastoji od 15 bodova u igri muškaraca i parova, a 11 u igri pojedinki, te meč koji se igra na dva dobivena gema. Igra u pravilima, ali i mnogim drugim sastojcima pokazuje dosta sličnosti s odbojkom, i dakako tenisom, ali posebnost badmintona vrlo brzo razoružaju one koji misle da znanje iz drugih sportova mogu odmah primjeniti u ovom. Badmintonski je teren dimenzija 13.40 x 6.10, s mrežom visokom 155cm. Natjecateljski badminton je isklučivo dvoranski sport, a kao podloge se sve više koriste prenosivi plastični tereni. Reketi se danas rade od posebnih legura, grafita, keramike i sličnih materijala koji osim čvrstoće omogućuju da taj reket bude ispod sto grama težine što ruci, osobito zglobu šake, omogućuje iznimnu pokretljivost. Ožičje reketa zategnuto je između 7 i 10 kilograma. Badmintonska je loptica najprepoznatljiviji dio badmintonskog svijeta. Rađena je od perja i plutene baze, teška svega pet grama i koliko god krhko izgledala sposobna je podnjeti vrlo intenzivan tretman. Jedan badmintonski poen traje obično između 5 i 30 sekundi i to je vrijeme u kojem se od igrača traži maksimalan angažman. U akciji su sve skupine mišića, a osobito noge, potom leđa te mišići trbušnog i ramenog pojasa. Puls srca radi preko 180 otkucaja u minuti a, pluća rade snagom koji badminton stavlja u sam vrh potrošnje kisika među tzv. suhim sportovima - iznad nogometa, rukometa ili hrvanja. Onaj tko se nije upoznao sa ovim pojmom nezna da se iza laganog "pikanja" na pikniku ustvari krije jedan od najnapornijih i najbržih sportova današnjice. Probajte svakako.
Zaniljivo, ali stvarno!