ŽIVA ISTINA

Feral Tribune opet na kioscima!

ritn by: Ivor Fuka | 15.10.2015.
ŽIVA ISTINA: Feral Tribune opet na kioscima!
Izašao je Feral Tribune! Slavni i već sedam godina upokojeni tjednik ponovno je ugledao svjetlo dana. No, samo jednokratno, kao podsjetnik na njegovu povijesnu vrijednost. Dogodilo se to u srijedu, dan uoči predstavljanja knjige „Smijeh slobode – Uvod u Feral Tribune“, Borisa Pavelića, na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Ovdašnji dnevni list Frankfuter Rundschau, koji se može pohvaliti tiražom od 70.000 primjeraka, u srijedu je kao podlistak objavio „izvanredni“ broj Feral Tribunea na 16 stranica. Sestrinski medij daleko poznatijeg Frankfuter Allgemeinea hrvatskom je tjedniku posvetio i kratki uvodnik, što je posebna čast s obzirom da taj list inače ne gaji tu formu. U uvodniku naslovljenom „Achtung Satire“ („Oprez, satira“), Bascha Mika i Arnd Festerling, prvi ljudi redakcije,odgovaraju na pitanje zašto su objavili posebno izdanje Feral Tribunea na njemačkom jeziku. Zato što to zaslužuje, ukratko glasi objašnjenje.

Izašao je Feral Tribune! Slavni i već sedam godina upokojeni tjednik ponovno je ugledao svjetlo dana. No, samo jednokratno, kao podsjetnik na njegovu povijesnu vrijednost. Dogodilo se to u srijedu, dan uoči predstavljanja knjige „Smijeh slobode – Uvod u Feral Tribune“, Borisa Pavelića, na Sajmu knjiga u Frankfurtu. 

Ovdašnji dnevni list Frankfuter Rundschau, koji se može pohvaliti tiražom od 70.000 primjeraka, u srijedu je kao podlistak objavio „izvanredni“ broj Feral Tribunea na 16 stranica. Sestrinski medij daleko poznatijeg Frankfuter Allgemeinea hrvatskom je tjedniku posvetio i kratki uvodnik, što je posebna čast s obzirom da taj list inače ne gaji tu formu. U uvodniku naslovljenom „Achtung Satire“ („Oprez, satira“), Bascha Mika i Arnd Festerling, prvi ljudi redakcije,odgovaraju na pitanje zašto su objavili posebno izdanje Feral Tribunea na njemačkom jeziku. Zato što to zaslužuje, ukratko glasi objašnjenje.

Iako podlistak od 16 stranica otvara tekst Borisa Dežulovića, koji nije niti pisan za glasoviti tjednik, nego datira iz vremena kada je ovaj autor već pisao za Globus, u nastavku se uz još pokoju iznimku, nalaze probrani tekstovi objavljivani u Feralu. Našlo se prostora za legendarnog Robija K., a svojim uradcima zastupljeni su i Predrag Lucić, Drago Hedl, Ivica Đikić, Heni Erceg, Marinko Čulić... A na koncu je prezentirano i nekoliko vrlo zapaženih naslovnica ugašenog tjednika. 

Dan kasnije u petom paviljonu impresivnog frankrutskog sajma, najvećeg europskog sajma knjiga, predstavljena je i sama knjiga „Smijeh slobode – Uvod u Feral Tribune“. Predstavljanjem je moderirao Danijel Majić, novinar Frankfurter Rundschaua, a uz autora knjige, Borisa Pavelića, ugošćeni su i Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović. Njemačkoj publici razgovor je prevodila književnica i poznata prevoditeljica Alida Bremer


Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Boris Pavelić i Predrag Lucić tijekom promocije

Majić je na samom početku podsjetio na slavnu povijest Ferala od njegovog pokretanja 1983. godine kao malog podlistka Nedjeljne Dalmacije, pa sve do njegovog gašenja, ne propustivši objasniti kako se na nepoželjni tjednik devedesetih planirano krenulo brojnim tužbama. 

„Odlučio sam se na pisanje ove knjige zato što je u Feral Tribuneu zapisana istina o zemlji iz koje dolazimo, a o toj istini se u tih pet-šest godina koliko je prošlo otkako je ovaj tjednik ugašen i trenutka dok ja nisam počeo s pisanjem, uopće nije govorilo. Moj osobni motiv ispravljanje je nepravde da nešto važno ostane prešućeno“, obratio se okupljenima Pavelić, odgovarajući na pitanje što ga je ponukalo da se upusti u tako veliki pothvat koji je rezultirao s knjigom od preko pet stotina stranica. Dodao je kako je uspjeh knjige najbolji dokaz da je njegova ideja bila opravdana. Naime, nakon što je prvo izdanje rasprodano u rekordnom roku, sada je pri kraju zaliha i drugo izdanje s tiražom od 1.500 primjeraka, te je u pripremi i treće izdanje. 

Objasnio je kako je na knjizi radio punih osam mjeseci, pregledom arhiva i intervjuima s brojim ključnim akterima u povijesti Ferala, ali da je takav pothvat zapravo iziskivao daleko studiozniji rad, za što on nije imao uvjeta.

„Prvo sam pomislio da nije normalan, pa sam shvatio da nije samo lud, nego da će to i uspjeti napraviti“, odgovorio je Predrag Lucić na pitanje kakva je bila njegova prva reakcija kada je čuo s čime se Pavelić želi baviti. Govoreći o knjizi Lucić je objasnio kako smatra da ona ne govori samo o Feralu, već je znatno kompleksnija priča od samog tjednika. 

„Jedan od uspjeha knjige je i to što ona govori o jednom nedostatku. Ljudi su očito svjesni da u medijskom polju nedostaju kritički glasovi“, nadovezao se Viktor Ivančić na frankfurtskom sajmu, objasnivši da iz tog razloga postoji neka nostalgija prema Feralu. Zbog toga pitanje kad će ponovno izaći Feral, i jeste pitanje koje im se najčešće postavlja, a među čitateljstvom postoji romatičarski pogled na novinarstvo kakvog više u Hrvatskoj uglavnom nema. 

Frankfurter Rundschau objavio je 'izvanredni' broj Feral Tribunea na 16 stranica

„Hrvatsko novinarstvo transformiralo se u žuto, tabloidno novinarstvo, Jutarnji list tako izgleda kao novine od prije 20-30 godina, kao ono što se zove bulevarska štampa. I to se, eto, danas u Hrvatskoj prihvaća kao ozbiljno novinarstvo“, dodao je Dežulović, dok je Pavelić ustvrdio da Feralov trojac danas piše samo zato što ne dopuštaju da ih se otjera.

„Dokazali su svojim radom da su među najboljim urednicima u Hrvatskoj i stoga bi bilo normalno da ih se iskoristi što je bolje moguće, ali ne, oni su samo kolumnisti i ništa više od toga“, tvrdi Pavelić. Smatra kako je to što je Feral krenuo kao samostalno izdanje u trenutku kada je Hrvatska vodila dva rata, onaj na svom teritoriju i onaj na teritoriju Bosne i Hercegovine, te u tim uvjetima i uz institucionalne pritiske, umjesto institucionalne potpore, uspio redovno izlaziti, najbolji dokaz o kakvim se urednicima radi. 

S obzirom da je Feral izlazio za vrijeme dva režima, što je posebno naglašeno i u uvodniku Frankfurter Rundschaua, Majić je postavio pitanje koga im je bilo draže podbadati – komuniste ili nacionaliste.

„Veliki gušt je bio podbadati i jedne i druge, ali ipak najbolje je bilo 'udarati' po onima koji su bili komunisti pa onda postali nacionalisti“, odgovorio mu je Lucić zaključivši da su se i jedni i drugi u svakom slučaju jako ljutili te podsjetio na istrage koje su se za vrijeme SFRJ pokretale protiv novinara Ferala, među ostalima i protiv Ivančića. Na to je uslijedilo pitanje što je vlastodršce više smetalo – satira ili ozbiljno istraživačko novinarstvo.

„Smetala su ih oba lica Ferala. Unatoč svim svojim deficitima, komunistički režim je bio carstvo slobode naspram Hrvatske devedesetih godina, zato što taj režim barem nije bio ciničan“, protumačio je Ivančić, objašnjavajući da su za vrijeme bivše države postojali jasni propisi koji su branili propagiranje višestranačkog sustava i koji su ograničavali slobodu govora, dok je devedesetih godina u Hrvatskoj sloboda bila jamčena ustavom, ali ju se na svakom ćošku gazilo.

„A Feralova otkrića nisu bila brutalna, bilo je potrebno samo pisati o onome što ti se događa pred očima, jer mediji su tih godina o takvim stvarima šutjeli. Ta otkrića su samo stvar odluke da se o njima ne šuti nego nešto napiše“, nastavio je Ivančić, predviđajući da će u budućnosti prava društvena kritika dolaziti izvan sfera novinarstva i da već danas pravo novinarstvo u Hrvatskoj djeluje s margina, dok su mainstream mediji u takvom stanju da ih se ne isplati niti popravljati. Dežulović se nadovezao objasnivši kako se ne slaže s Ivančićem u ocjeni da su vlastodršce podjednako smetala oba lica Ferala, već je siguran da ih je, odnosno „da ga je“, aludirajući na Franju Tuđmana, više smetala satira.

„Sujeta je bila jača od ljudskosti. Više ga je ljutila montaža njegove glave na tijelo Ramba, nego otkrivanje neke masovne grobnice“, rekao je Dežulović.

Majić je upitao i smatra li trojac da je današnja situacija u Hrvatskoj zrela za pokretanje nekog novog Feral Tribunea, a odgovorio mu je Lucić.

„Vrijeme je da se pojave neki mlađi nasljednici. O tome govori i ovo što se događa u predizbornoj kampanji gdje se dvije najveće političke stranke svađaju tko je od njih veći nasljednik Franje Tuđmana. Dakle, na novima je da nešto naprave. Iako u Hrvatskoj postoje neki sjajni web portali, novine bi ipak bile vidljivije“, smatra Lucić dok je Pavelić uvjeren da satire kakva je postojala u Feralu niti u Hrvatskoj niti u regiji neće biti tako skoro.

„Spoj ovakva tri talenta se teško može ponoviti“, siguran je Pavelić koji je, kao i Dežulović imao priliku odgovarati na pitanja o njegovom radnom statusu, odnosno nedavnom pokušaju da mu se u Novom listu uruči otkaz

„Zastrašivanje novinara traje već mjesecima i djelo je najjače opozicijske stranke. Ukoliko HDZ pobjedi na izborima očekuje nas, ne simbolička, nego doslovna retuđmanizacija. A ako Tomislav Karamarko, koji pokušava biti novi Franjo Tuđman, dođe na vlast, možda se i pojavi novi Feral. Siguran sam da će biti dostojan svog prethodnika“, zaključio je Pavelić. 

Već u petak Frankfurter Rundschau na svom štandu postavljenom na Sajmu knjiga ugostit će Ivančica, Lucića i Dežulovića na tribini pod naslovom “Satira u ratno doba i doba nacionalizma“.

 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Upotreba mrtvog čoveka

    17.01.2018.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Upotreba mrtvog čoveka

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Naš Nikola Tesla

    16.01.2018.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Naš Nikola Tesla

  3. KOPRCANJE JEDNOG MINISTRA: Zbog čega treba tražiti Kujundžićevu političku glavu?

    21.12.2017.

    Nataša Škaričić

    KOPRCANJE JEDNOG MINISTRA: Zbog čega treba tražiti Kujundžićevu političku glavu?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije