ZAVRŠENI „DANI SRĐANA ALEKSIĆA“

„To je ime koje moramo čuvati“

ritn by: Ivor Fuka | 12.12.2022.
ZAVRŠENI „DANI SRĐANA ALEKSIĆA“: „To je ime koje moramo čuvati“
„Ime Srđana Aleksića je ime koje obavezuje. To je ime koje moramo čuvati, kao i poruku koju ono sa sobom nosi. A ta poruka glasi da ništa ne može biti nadređeno osobnoj savjesti“, poručio je Viktor Ivančić na manifestaciji „Dani Srđana Aleksića“ koja je proteklog vikenda održana u Banjaluci, a u sklopu koje su i dodijeljene novinarske regionalne nagrade Srđan Aleksić čiji je dobitnik u jednoj od tri kategorije bio upravo Ivančić. „Dani Srđana Aleksića“ organizirani su u suradnji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, Udruge za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, Mreže za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisnog društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Instituta za medije Crne Gore. Tijekom dva dana održan je uistinu bogat program.

„Ime Srđana Aleksića je ime koje obavezuje. To je ime koje moramo čuvati, kao i poruku koju ono sa sobom nosi. A ta poruka glasi da ništa ne može biti nadređeno osobnoj savjesti“, poručio je Viktor Ivančić na manifestaciji „Dani Srđana Aleksića“ koja je proteklog vikenda održana u Banjaluci, a u sklopu koje su i dodijeljene novinarske regionalne nagrade Srđan Aleksić čiji je dobitnik u jednoj od tri kategorije bio upravo Ivančić. 

„Dani Srđana Aleksića“ organizirani su u suradnji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, Udruge za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, Mreže za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisnog društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Instituta za medije Crne Gore. Tijekom dva dana održan je uistinu bogat program. 

Vikend je započeo dodjelom mirovne nagrade Goran Bubalo. Nagradu nazvanu po mirovnom aktivistu i direktoru Mreže za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini, dobili su Edin Ramulić i Sead Đulić

Nagrađeni Ramulić rođen je u Prijedoru, u ratu je bio zatočen u zloglasnom logoru Trnopolje, a poslije razmjene završio je u jedinicama Armije BiH u srednjoj Bosni gdje je teško ranjen. U prijedorskom logoru Keroterm su mu ubijeni otac i brat te još nekoliko članova šire obitelji. Odmah nakon završetka rata posvetio se mirovnom aktivizmu te se s vremenom prometnuo u jednog od najžešćih i najargumentiranijih kritičara svakodnevnih anomalija bosanskohercegovačkog društva kada su u pitanju ljudska prava. Jedan je od organizatora Dana bijelih traka u Prijedoru.

Edin Ramulić i Sead Đulić
Edin Ramulić i Sead Đulić (FOTO: Mreža mira)

„Ovo priznanje mi je značajno jer vidim da sam sve vrijeme bio na pravom kursu. Ljudi koji zagovaraju mir, koji zagovaraju ljudska prava ne mogu biti ekstremisti. Ova nagrada je veoma bitna zbog samog Gorana Bubala koji nam je dao nešto što mi kao društvo možda nismo ni zaslužili. On nam je još uvijek možda i najvažniji svjetionik u Bosni i Hercegovini“, rekao je Ramulić nakon što mu je dodijeljena nagrada za dugogodišnji doprinos borbi za ljudska prava.

Dobitnik nagrade za doprinos borbi za istinu i pravdu u bosanskohercegovačkom društvu, Sead Đulić, mostarski je kazališni režiser i dramski pedagog, književnik te čelnik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini.

„Kada dobijete ovakvo priznanje, koje obavezuje, koje nosi ime jednog sjajnog čovjeka, aktiviste, koji je branio ovu državu u miru, onda zaista nema riječi da se to opiše. To mnogo znači, obavezuje, potiče“, poručio je Đulić.

Specijalna nagrada, za izuzetni doprinos u borbi za prava žena i doprinos borbi za pomirenje, dodijeljena je Stanojki Cani Tešić, osnivačici Foruma žena iz Bratunca. 

Program je nastavljen s dojmljivom „Živom Bibliotekom“ Helsinškog parlamenta građana Banjaluke, te promocijama dvaju knjiga – „Novi kraj“ Đurđice Čilić i „Rijeka puna priča“ Vanje Lazić i Jasmine Čaušević

Drugi dan započeo je panel diskusijom „Tko nam kreira stavove i vrijednosti?“ na kojoj su sudjelovali fra Drago Bojić, Belma Buljubašić sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka i Hajrudin Hromadžić s riječkog Filozofskog fakulteta, a razgovor je u svom specifičnom stilu moderirao psiholog Srđan Puhalo. Drugi panel dana, „Kako prepoznati laž?“, bavio se medijskom pismenošću, odnosno borbom protiv lažnih vijesti, lažnih portala i govora mržnje, a govorili su Dragana Trninić s Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, Ana Hegediš Lalić, novinarka portala Nova.rs te Ana Benačić, nobinarka Faktografa.

Tema trećeg panela bio je seksistički govor u javnom prostoru. Na njemu su sudjelovali Anita Dremel s osječkog Filozofskog fakulteta, Danijela Majstorović s Filološkog fakulteta u Banjaluci, Marija Ratković, teoretičarka i radnica u kulturi te Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari. Na posljednjem panelu koji je organizirao portal Autonomija, pod nazivom „Autonomija – sloboda znači odgovornost“, govorili su novinari Boris Pavelić, Tamara Nikčević, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Željko Bodrožić.

„Dani Srđana Aleksića“ završili su dodjelom Regionalne nagrade Srđan Aleksić. U kategoriji za novinarsku hrabrost i izvrsnost nagrada je uručena novinarki Tamari Skrozzi.

„Mislim da je Srđanova priča - priča regiona, ne samo Bosne i Hercegovina. Mislim da je to priča koju moramo da širimo. Priča je to koja je važna zbog prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“, istaknula je Skrozza u dirljivom govoru koji je publika u prepunoj dvorani Jevrejskog kulturnog centra pozdravila velikim pljeskom.

Tamara Skrozza
Tamara Skrozza (FOTO: Mirjana Ribić)

Skrozza je iskoristila priliku da se zahvali i svima onima koji zastupaju vrijednosti zbog kojih je nastradao Srđan Aleksić, kojeg su, podsjetimo, 1993. godine u središtu Trebinja pretukli pripadnici Vojske Republike Srpske kada je stao da zaštiti svog poznanika Bošnjaka kojeg su vojnici krenuli maltretirati. 

„Srđan je stradao od istih onakvih protiv kakvih se i mi borimo. Nadam se da neće proći još dugo vremena dok ih ne pobedimo“, istaknula je nagrađena Skrozza.

U kategoriji medija žiri je nagradu dodijelio beogradskom istraživačkom portalu Krik, koji već godinama bespoštedno raskrinkava brojne malverzacije i kriminalne aktivnosti povezane s tamošnjim vlastima. 

„Velika nam je čast što smo među dobitnicima ove nagrade i u društvu s kolegama koje su mnogo iskusnije i na koje se ugledamo svakodnevno. Zahvaljujemo se žiriju koji je prepoznao ulogu koju Krik ima u ovim teškim vremenima, što su prepoznali da se borimo za slobodu, za jednakost, za pravdu, da se borimo za bolje društvo“, rekla je tom prilikom Bojana Jovanović, zamjenica glavnog urednika Krika. 

Napomenula je kako se zadnjih sedam godina na Kriku suočavaju sa velikim izazovima i brojnim prijetnjama i pritiscima. 

„Pokušavaju da nas zastraše i da nas zaustave da radimo naš posao. Nagrada Srđana Aleksića je sigurno nešto što će da nas pogura, da nastavimo dalje, da budemo što hrabriji, da nam bude dodatni vetar u leđa i podstrek da se i dalje borimo“, zaključila je Jovanović. 

Bojana Jovanović
Bojana Jovanović (FOTO: Mirjana Ribić)

Treći dobitnik, u kategoriji za doprinos zajednici, Viktor Ivančić zbog bolesti nije mogao doći na dodjelu, ali se okupljenima obratio kratkim pismom. 

„Dragi prijatelji, žao mi je što večeras nisam s vama. Zahvalan sam vam na nagradi, njome ste mi ukazali veliku čast. Više nego bilo koje drugo, ovo me priznanje svojim imenom čini posebno ponosnim i poniznim. To je ime koje obavezuje. To je ime koje moramo čuvati, kao i poruku koju ono sa sobom nosi. A ta poruka glasi da ništa ne može biti nadređeno osobnoj savjesti. Osobna savjest ne može biti umotana ni u kakvu zastavu, ne može biti strpana ni u kakvu uniformu, niti se podvrgnuti bilo kakvim višim imperativima. Osobni moral ne može biti neutraliziran diktatom kodificiranoga kolektivnog morala. Nikakva vanjska instanca ne može određivati mjeru naše čovječnosti. Srđan je za taj ideal – odbivši svoj lični moral staviti pod čizmu Države i Nacije – platio najvišu cijenu. Njegov primjer, njegovu žrtvu, dužni smo pamtiti, kako bismo bili u stanju oduprijeti se ideološkim bujicama kojima nas zasipaju, te svoju ljudskost istrgnuti iz ralja masovnosti. U tome smislu razmišljam i o opisu ove nagrade, o objašnjenu zbog čega se ona dodjeljuje. Dakle: 'doprinos zajednici'. Priznajem da sam se pokušao u tome pronaći i – bilo mi je dosta teško. Siguran sam da su utemeljitelji nagrade imali u vidu solidarnu zajednicu ljudi posvećenih slobodi, pravdi i sličnim vrijednostima. To zvuči kao plemenita utopija u odnosu na našu realnost. Naše su zajednice, kao što svi dobro znate, uglavnom nacionalne zajednice. Naše su zajednice naše tamnice. Nakon četrdeset godina novinarskog rada, nakon svog tog iskustva 'služenja zajednici', dopuštam si patetični ispad da uputim poruku mlađima: Najveći doprinos svojoj zajednici dat ćete tako da se od nje što oštrije distancirate i predano radite na njenom razjedinjavanju. Hvala vam“, poručio je Viktor Ivančić okupljenima.

Inače, o nagrađenima je odlučivao peteročlani žiri u sastavu Ana Hegediš Lalić (Srbija), Boris Pavelić (Hrvatska), Vladan Mićunović (Crna Gora), Berislav Jurič (Bosna i Hercegovina) i Elvir Padalović (Bosna i Hercegovina), a na natječaj koji smo raspisali stigle su 83 prijave, za ukupno 52 novinara i novinarki te 13 medija. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Mirjana Ribić

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

    09.07.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

  2. NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

    09.07.2024.

    Sofija Kordić

    NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

  3. NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

    24.06.2024.

    Srđan Puhalo

    NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije