Otkako je krajem veljače započela ruska invazija na Ukrajinu iz te je zemlje izbjeglo više od 4,6 milijuna osoba, što je nezapamćen izbjeglički val na europskom tlu. Mali dio njih u proteklim je tjednima stigao i do Hrvatske. Prema službeni podacima trenutno se u Hrvatskoj nalazi 13.500 ukrajinskih izbjeglica. 

Čim je krenuo izbjeglički val brojni hrvatski građani angažirali su se kako bi pomogli ljudima u nevolji, ponajviše preko Facebook grupe SOS Ukrajina. Neki su primali izbjeglice u svoje domove i vikendice, drugi su odlazili odvoziti pomoć na ukrajinsku granicu, treći odlazili svojim automobilima i dovodili u Hrvatsku cijele obitelji, a četvrti ih brzo po dolasku zapošljavali. Ako je nekom trebala odjeća ili hrana – našlo se, prijenosno računalo – našlo se, besplatan liječnički pregled ili stomatološka usluga – našlo se i to. Za bilo koji zahtjev iskočio je netko tko baš to može „riješiti“ ili barem zna nekoga tko može.

Brzo je reagirala i Zaklada Solidarna koja je osnovala Fond „Solidarno s Ukrajinom“ te potaknula mnoge građane da svojim donacijama ili znanjem i vještinama pomognu izbjeglicama. S obzirom da je izvjesno kako će dobar dio izbjeglica u Hrvatskoj ostati dulje vrijeme izuzetno je važno uključiti izbjeglice u društvo u čemu problem stvara jezična barijera. Stoga su u nekim gradovima organizirani tečajevi hrvatskog jezika. Besplatni, naravno. Takav je i tečaj hrvatskog jezika za izbjeglice iz Ukrajine u Rijeci koji je osigurala upravo Solidarna. 

Financirat će se ukupno 50 sati učenja jezika za grupu od deset polaznika i polaznica, sve u suradnji s riječkom školom za strane jezike Milton.

„Jezik je prva od mnogih barijera s kojom se izbjeglice suočavaju po dolasku u stranu zemlju koja je, privremeno ili dugoročno, postala njihov novi dom. Fond 'Solidarno s Ukrajinom' pokrenuli smo kako bismo pružili podršku ljudima koji su pobjegli iz svoje ratom razorene zemlje da se brže i lakše prilagode novoj sredini u kojoj su se zatekli“, objašnjava Ivan Blažević, upravitelj Zaklade Solidarna koja je već ranije organizirala online tečaj učenja hrvatskog jezika. Po 50 sati za tri grupe koje već nekoliko dana uspješno rade na savladavanju hrvatskog jezika.

"Učinit ćemo sve što je u našoj moći da nijedno dijete ne bude uskraćeno za toplinu doma, koliko god daleko od njega bilo" - Ivan Blažević (FOTO: Bernard Mihaljević)

Početak riječkog tečaja očekuje se u svibnju, čim se formiraju grupe polaznica i polaznika koji žele naučiti hrvatski jezik, kako zbog svakodnevne komunikacije, tako i zbog lakšeg pronalaska posla u Hrvatskoj. Zainteresirani se mogu prijaviti na e-mail roberta.tomac2016@gmail.com ili na broj telefona 098/369-392 do ovog petka, 15. travnja, a nastava će se održavati u prostorijama škole za strane jezike u Medulićevoj ulici, u središtu Rijeke u koju je stigao sad već znatniji broj izbjeglica iz Ukrajine.

„Iznimno nam je drago što smo, nakon pokretanja online tečaja koji se brzo popunio, drugi pokrenuli i uživo. Obzirom na potrebe naših novih sugrađana i sugrađanki, potrudit ćemo se da ih bude još u drugim gradovima. Fond 'Solidarno s Ukrajinom', pratit će dinamiku krize i odgovarati na potrebe izbjeglica i njihovih obitelji u Republici Hrvatskoj“, poručuje Blažević, koji je na svojoj koži osjetio što znači biti izbjeglica. Naime, kao dvogodišnje dijete od ratnih zbivanja na ovim prostorima s obitelji je izbjegao u Njemačku. 

Inače, Zaklada Solidarna pokrenula je Fond „Solidarno s Ukrajinom“ 15. ožujka i u prva tri tjedna donatorske akcije prikupljeno je nešto više od 250.000 kuna za pomoć i podršku ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj. 

„Neovisno čime se bavili, svatko je u svojoj domeni djelovanja našao način da iskaže solidarnost s unesrećenim ljudima“, kažu iz Solidarne iznoseći primjere nekih društveno angažiranih tvrtki koje su uvijek spremne pomoći.

Svoju strategiju u Solidarnoj koordiniraju s organizacijama civilnog društva i javnim tijelima koja rade na prihvatu, pomoći i podršci izbjeglicama, s posebnim fokusom na žene i djecu. Sam Fond je organiziran na dvije razine. Prva je kratkoročna pomoć i podrška, poput osiguravanja nužnog kriznog smještaja ili podrške humanitarnim organizacijama koje direktno rade s izbjeglicama u nabavi potrebne opreme i materijala. 

Početak riječkog tečaja očekuje se u svibnju (ILUSTRACIJA: Solidarna)

„Među ljudima koji su sigurnost pronašli u našoj zemlji, neki su smješteni kod prijatelja, neki kod obitelji, neki kod potpunih stranaca koji su im solidarno ustupili svoje stanove, apartmane i vikendice, a iz dana u dan pune se i jedinice javno osiguranog smještaja. Ništa od navedenog nije trajno rješenje za ljude koji su primorani u novoj zemlji iznova graditi vlastiti život i živote svoje djece. Upravo zato dio sredstava prikupljenih u Fond Solidarno s Ukrajinom izdvojit ćemo za najam stanova za obitelji. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da nijedno dijete ne bude uskraćeno za toplinu doma, koliko god daleko od njega bilo“, objašnjavaju u Zakladi Solidarna.

Druga razina je dugoročna podrška izbjeglicama u osiguranju svakodnevnog života, usmjeren prema što bržem i kvalitetnijim odgovorima na potrebe, s ciljem da se svi raspoloživi resursi, znanje, oprema, novac ili usluge, što bolje povežu, prožmu i iskoriste. U tu dugoročnu podršku spada obrazovanje i edukacija, primjerice prekvalifikacija ili dokvalifikacija, dodjeljivanje stipendija za studentice i studente, kao i podrška u pripremi djece za obrazovni sustav. Također su osigurana sredstva za psihosocijalne potrebe s naglaskom na psihološku podršku djeci, ali i za pravnu podršku u vidu pravnog savjetovanja i zastupanja u rješavanju pravnih statusa i pristupa zdravstvenoj skrbi, obrazovnom sustavu i tržištu rada.

Ukoliko prepoznajete ovaj humani cilj i ukoliko ste u mogućnosti, možete se priključiti akciji s donacijom na namjenski račun Solidarne (IBAN: HR8124020061500078447 s naznakom „donacija – Solidarno s Ukrajinom“) ili preko platforme koja se nalazi na ovom linku, kao i putem aplikacije Keks Pay.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina/PAP/Darek Delmanowicz

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga