ŽENE IZA OBJEKTIVA: Fotografije koje ne ostavljaju mjesta za ravnodušnost

ŽENE IZA OBJEKTIVA: Fotografije koje ne ostavljaju mjesta za ravnodušnost

„Žene koje stoje iza ovih objektiva, svaka na svoj način, otkrivaju delikatne, ali duboko dirljive odnose između čovjeka i životinja, podsjećajući nas na drevnu vezu koja nadilazi tek biološku povezanost. U kadar se tako uvlače prizori ptica, pasa ili mačaka koje, čini se, s fotografkinjama dijele tih, ali snažan dijalog. U tim je kadrovima sačuvana iskonska ideja o Gei, majci Zemlji, koju upravo žene oduvijek simboliziraju kao zaštitnice i njegovateljice života. Prisutnost životinja, bilo u urbanim dvorištima ili u divljini, svjedoči o čovjekovoj potrebi da pronađe sklad s prirodom, a ženski pogled na taj sklad posebno je prožet toplinom i suosjećanjem“, zapisala je kustosica Leila Topić o izložbi „Fotografkinje 2025.“ koja je u organizaciji Fotokluba Rijeka na Osmi mart otvorena u riječkoj Galeriji Principij. Ovu „navadu“ – da na Međunarodni dan žena organiziraju izložbe fotografija, kojima prethodi javni natječaj – u Fotoklubu Rijeka prakticiraju još od 1979. godine.
INDUSTRIJA AKADEMSKOG ŠVERCANJA: Pošto studentski diplomski?

INDUSTRIJA AKADEMSKOG ŠVERCANJA: Pošto studentski diplomski?

Već godinama se na društvenim mrežama oglašavaju stranice koje nude „pomoć pri pisanju akademskih radova“. Odlučili smo kontaktirati te stranice s upitom o tome koliko bi nas koštao, primjerice, seminar od četiri stranice, a koliko diplomski rad od četrdesetak stranica. Rezultati su ovakvi. Za seminar smo dobili ponude u iznosu od 30, odnosno 48 eura te jednu za znatno viših 185 eura, dakle za četiri stranice. U slučaju diplomskog rada, dobili smo jednu ponudu od 400 eura, koja nam je zapravo spuštena sa „400-500 eura“ nakon što smo rekli da ćemo razmisliti. Druga nam je ponuđena u dvije rate, s ukupnim iznosom od 440 eura, dok je treća ponuda iznosila 1.485 eura. Cijene, rečeno nam je, ovise o temi, broju stranica i datumu isporuke. Pa tko onda kaže da je obrazovanje neprocjenjivo? Naši sugovornici iz akademske zajednice složni su po pitanju toga da se prakse ovakvih tvrtki i "poduzetnika" neupitno trebaju zakonski kažnjavati.
SVE ŠTO JE REČENO: Donosimo cjeloviti transkript povijesnog sastanka Zelenskog i Trumpa

SVE ŠTO JE REČENO: Donosimo cjeloviti transkript povijesnog sastanka Zelenskog i Trumpa

Zadnjeg dana veljače svijet je u prijenosu uživo imao priliku gledati događaj koji bi iz temelja mogao promijeniti svijet u kojem živimo. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski stigao je u Bijelu kuću, u posjet predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu kako bi, prema planovima, utanačili, a potom, i potpisali dogovor o korištenju ukrajinskih rijetkih minerala. Sporazum je predviđao pristup SAD-a strateškim resursima Ukrajine u zamjenu za nastavak potpore. Otvoreni sukob pred upaljenim kamerama u Ovalnom uredu Bijele Kuće protutnjao je diplomatskim predstavništvima, naslovnicama novina i televizijskim špicama. Hrvatski mediji uglavnom su prenijeli samo „vatromet“, odnosno ono što se događalo u najžučnijim dijelovima susreta, kada su se američki predsjednik i potpredsjednik J.D. Vance nimalo diplomatski verbalno okomili na svog gosta. Na dnevnicima smo vidjeli svega dvije-tri minute sastanka koji je trajao gotovo punih 50 minuta.
ZADNJI JE ČAS: Naoružajmo se do zuba da obranimo sve što odavno nije naše

ZADNJI JE ČAS: Naoružajmo se do zuba da obranimo sve što odavno nije naše

Hitno je! Zadnji je čas! Nemamo što više čekati, naoružanje i modernizacija naše vojske mora nam biti još veći prioritet. Mi smo se trebali naoružati još jučer! Zašto je besmisleno ulagati u našu vojsku, obranu i zaštitu i slične rupe bez dna u koje će nas sunovratiti aktualna i europski dezorijentirana vlast? Kao prvo strašna je činjenica da nemamo više bog zna što ni braniti. Hrvatska u ovom trenutku ima preko pola milijuna stanova koji zjape zatvoreni i prazni. Ako tome pridodamo preko sto i pedeset tisuća podstanara, desetine tisuća zatvorenih apartmana i novogradnji koje se prodaju da ostanu zaključane kao vid štednje postavlja se logično i normalno pitanje što bi mi kao trebali braniti? No, problem nije samo u činjenici da nam nije ostalo puno našeg za braniti, nego i u tome što nas zapravo nema tko braniti. Jedino da unovačimo strane radnike i uvedemo vojnu obvezu za Filipince, Nepalce, Bosance i Srbe.
FORMACIJA KASTE: Od eutanazije do ekspanzije rentijera

FORMACIJA KASTE: Od eutanazije do ekspanzije rentijera

Čuvena je izjava Warrena Buffetta kojom potvrđuje kako je, naravno, na djelu klasni rat. Često je se čita kao likovanje što pripada klasi koja pobjeđuje, cinizam koji naglas izgovara inače zatajenu istinu. Sigurno nećemo čuti ni Demokrate ni Republikance („The Party of Wall Street“, kako ih je zbrojio David Harvey) da to tako otvoreno kažu. Zapravo se nije radilo ni o kakvom likovanju ni cinizmu, već, baš obratno, o „tax the rich“ zahtjevu. O drugarskoj samokritici, takoreći – samoinicijativnom traženju da ga se pošteno oporezuje! Izjava je nastala kao formuliranje replike na tipične optužbe za raspirivanje klasnog rata pri pokretanju pitanja. "There's class warfare, all right, but it's my class, the rich class, that's making war, and we're winning." Klasično odvrtanje izvrnute logike spina. Ako partizani zapucaju po nacističkom okupatoru, jesu li oni ti koji raspiruju ratno nasilje?
ILUZIJE SOCIJALNE PRAVDE: Kako profit privatnika guši prava radnika

ILUZIJE SOCIJALNE PRAVDE: Kako profit privatnika guši prava radnika

Kad god se pojavi bunt u želji za povećanjem plata, dolazi i do reakcije poslodavaca protiv takvih želja, uz prijetnje o otpuštanju radnika. Onda zasjednu sindikati, vlast i poslodavci da vijećaju o potencijalnim rješenjima, a najčešće iz te diskusije radnici izvuku kraći kraj. Pa tako vlast govori kako u budžetu nema novca, privatnici govore kako oni nemaju novca da plaćaju radnike, a radnici govore kako nemaju novca da žive. Niko, čini se, nema nikakvih novaca, a živi se. Često se zaboravlja društvena uloga poslodavaca i radnici se uvijek okreću vlasti u borbi za bolje uslove života. Čak mnogi radnici i suosjećaju sa poslodavcima, pa se tako neki protive rastu plata, smatrajući da poslodavci objektivno ne mogu plaćati više od onoga što plaćaju. Otuda, iz tog nerazumijevanja pojma „profit“, s kombinacijom straha i oportunizma, dolazi do toga da radnici nisu nimalo organizovani u privatnom sektoru.
IDEOLOŠKA PODJELA: U čemu je razlika između Hrvata koji su katolici i Hrvata katolika?

IDEOLOŠKA PODJELA: U čemu je razlika između Hrvata koji su katolici i Hrvata katolika?

Prema popisu iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, dok je katolika 83,2 posto. Velika većina katolika u Hrvatskoj su, očito, Hrvati, no ono što popis stanovništva ne pokazuje je da se Hrvati i katolici koji žive u Hrvatskoj mogu svrstati u dvije skupine: prvu čine Hrvati koji su katolici, a drugu Hrvati katolici. Na prvi pogled se ovakva klasifikacija može činiti cjepidlačenjem, no ona je ključna za razumijevanje odnosa i pojava u današnjem hrvatskom društvu. A u čemu je, dakle, razlika između Hrvata koji su katolici i Hrvata katolika? Hrvati koji su katolici poštuju Ustavom Republike Hrvatske propisanu odvojenost vjerskih zajednica i države i nemaju ambicije uređivati zakone u skladu s religijskom doktrinom. Nasuprot njih, imamo Hrvate katolike. Teško je procijeniti njihov broj, ali nedvojbeno je da su mnogo glasniji i prisutniji u javnosti.
ST-NEHENGE: Nepoznata istina o čarobnom megalitskom kompleksu u Splitu

ST-NEHENGE: Nepoznata istina o čarobnom megalitskom kompleksu u Splitu

„Ako su, kako tvrdite, vaši drevni preci bili tako primitivni kako objašnjavate ovaj čarobni megalitski kompleks?“ Turistički vodič se okrenuo prema uspravnom, divovskom kamenju poredanom u dva kruga kamenih blokova te promucao na tečnom korejskom: „Istina jest kako stijene ovog kamenog kompleksa skrivaju u sebi tajnu svog nastajanja i svrhu, kao što je istina da znanstvenici diljem svijeta nisu uspjeli dokučiti primarnu svrhu kamenog obruča širokog 105 metara koji je postavljen na ovom mjestu, ali tako primitivna civilizacija ipak nije mogla napraviti visoko sofisticiranu zvjezdarnicu iz prostog razloga što tadašnji stanovnici nisu posjedovali znanja iz pitagorejske matematike, tako da je sama teorija prilično nategnuta.“ Mladi Kojejac u dresu Hajduka iz Splita ipak se nije dao smesti: „Znači milijun posjetitelja, koji dolaze da se dive ovom mjestu, su debili?“
NOĆNI MARŠ ZA OSMI MART: Još glasnije i još borbenije

NOĆNI MARŠ ZA OSMI MART: Još glasnije i još borbenije

Kroz godine Noćnog marša fAKTIVke su se zalagale za radnička i socijalna prava žena, reproduktivno zdravlje, besplatan, siguran i dostupan pobačaj, za zdravstveni sustav koji funkcionira kao javno dobro za sve, za prava migrantica i migranata. Marširale su protiv rastućeg i sveprisutnog sistemskog, ekonomskog i obiteljskog nasilja nad ženama, seksizma, homofobije i transfobije, klerikalizacije i militarizacije društva. Problematizirale su neplaćeni i neuvaženi kućanski rad, rodne razlike u plaćama ... Kako bi se ovogodišnji marš uopće mogao održati i kako bismo se mogle okupiti u još većem broju, a da se svi i sve osjećaju sigurno, fAKTIVke traže redarke i redare, čije će volonterske zadaće uključivati prisustvo na sastanku uoči Noćnog marša, pomoć oko transparenata, prije i nakon prosvjeda, te usmjeravanje rute i održavanje reda tijekom programa.
SLUČAJ „ŠTANDARAC“: „Skulpture“ koje šute

SLUČAJ „ŠTANDARAC“: „Skulpture“ koje šute

Na društvenim mrežama, očekivano, jedni likuju, a drugi se zgražavaju potezom suda i kipara koji je, usput rečeno, svojedobno bio laureat Nagrade sedam sekretara SKOJ-a. I sve bi bilo normalno u gradu pod Marjanom, osim jedne stvari. Jedne, po meni, jako bitne stvari, a ona se zove klima. I tu ne mislim na klimu kao skup prosječnih vremenskih uvjeta koji prevladavaju na određenom području, već na onu klimu koju osjećam u kostima kada sjednem u svoj kafić. Klimu koja se polako, ali sigurno mijenja, kako u mom Splitu, tako i u državi. Klimu tolerancije na fašizam, ustaštvo kao takvo, i klimu koja zahvaća mlade. Populaciju koja mi je iznimno zanimljiva jer je uvijek indikator društvenih promjena. Prvo su Split šokirale snimke poveće grupe mladih ljudi kako u skupini, pod crnim kapuljačama skandiraju „ajmo ustaše“ pred utakmicu Hajduka i Slaven Belupa.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PISMO BUDUĆEM KOLEGI IZ NGO SEKTORA: Dragi Mile, dobro nam došao

    27.02.2025.

    Srđan Puhalo

    PISMO BUDUĆEM KOLEGI IZ NGO SEKTORA: Dragi Mile, dobro nam došao

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Revolucije nema – ali kamen čvrsto držimo u ruci

    20.02.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Revolucije nema – ali kamen čvrsto držimo u ruci

  3. U VIHORU MRŽNJE: Osvrt na knjigu „Alija. Ulema ili balija“

    04.02.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Osvrt na knjigu „Alija. Ulema ili balija“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije