ŠTO NAM JE TO POKAZAO GORAN MILIĆ

Pristrana emisija lišena svake smislene analize

ritn by: Božidar Alajbegović | 30.11.2017.
ŠTO NAM JE TO POKAZAO GORAN MILIĆ: Pristrana emisija lišena svake smislene analize
“U prvoj emisiji pogledajte kako se živjelo u onom sustavu u Jugoslaviji. Kako se živi danas u Hrvatskoj u EU, u ovom sustavu? Život je slojevit, a razlika je jako puno”, tako su na HRT-u najavljivali prvu epizodu nove dokumentarne TV-serije "Tada & Sada – Hrvatska", Gorana Milića. Nakon što smo pogledali prvu epizodu možemo primijetiti da joj nedostaje nepristranosti i da je sasvim lišena analize. Od otprilike 50 minuta emisije oko 30 minuta odnosilo se na kritiku prošlog sustava, a otprilike 10 minuta na kritiku životnih okolnosti u današnjem društveno-ekonomskom poretku. Primjerice na jednu rečenicu o problemu ovrha i blokiranih građana u “sada”, i to u komičnom tonu, dođe cijeli niz novinskih isječaka o oskudicama i siromaštvu iz “tada”. Ali kakvog uopće ima smisla uspoređivati životne i društveno-ekonomske i političke okolnosti u “tada” i “sada”? Zašto bi nama danas uopće bilo važno kako je bilo nekad?

"U dokumentarnoj seriji 'Tada & Sada – Hrvatska', autora Gorana Milića, u četiri pedesetominutna nastavka uspoređuje se život u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj s današnjicom u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Iz bogate arhive Hrvatske radiotelevizije i drugih izvora, uz snimke nastale u nekoliko posljednjih godina, analitički se i statistički, uz izjave svjedoka i stručnjaka, prikazuje život u komunizmu od poraća do raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i uspoređuje s današnjim u mnogim područjima - politici, gospodarstvu, životnome standardu, proizvodnji i uslugama, zaposlenosti, infrastrukturi, školstvu, zdravstvu, stambenome standardu, kulturi, sportu itd. Što smo mogli kupiti za prosječnu plaću 1968. godine, koliko se čekalo na stanarsko pravo u društvenim stanovima, kako se ljetovalo, kakav je bio odnos prema medijima, civilnomu društvu, vjerskim i ljudskim pravima, LGBT populaciji, kakav je bio odnos prema borcima Narodno-oslobodilačkoga rata (NOR) u usporedbi s odnosom prema onima iz Domovinskoga rata, pitanja su kojima se bavi televizijska serija 'Tada & Sada – Hrvatska'. U njoj se, među ostalim, donosi i pogled na Jasenovac, Bleiburg, Goli otok te na položaj SR Hrvatske u SFR Jugoslaviji iz današnje perspektive. Što su bile prednosti, a što poteškoće za hrvatsko gospodarstvo na širemu jugoslavenskom tržištu, kako i zašto je nastalo Hrvatsko proljeće i kako je završilo, pitanja su koja aktualizira serija. Serija uspoređuje i medijsku cenzuru i autocenzuru u ondašnje i današnje vrijeme i donosi priče o autocesti Zagreb-Split, poduzećima koja su dobro poslovala i onda i danas, o propalim poduzećima koja nisu preživjela tranziciju, o ondašnjoj nacionalizaciji i konfiskaciji i današnjoj pretvorbi i privatizaciji te brojnim drugim temama. Uz nekoliko skečeva profesionalnih glumaca na sve te teme cijela serija ima određeni odmak od zapjenušanih rasprava koje prošlost i današnjicu vide samo u crnim ili ružičastim bojama. U seriji će gostovati ljudi koji su robijali u komunizmu zbog verbalnoga delikta ili suprotstavljanja jednopartijskoj, komunističkoj doktrini. Bit će i onih koji su iz krajnje siromašnih obitelji dobili potporu, stipendije i priliku da postanu uspješni liječnici, inženjeri, znanstvenici. Serija “Tada & Sada – Hrvatska” priprema se u koprodukciji Hrvatske radiotelevizije sa sarajevskom produkcijskom tvrtkom Fotoart i Al Jazeerom Balkans. Autor je projekta, scenarist, redatelj i reporter, iskusni novinar Goran Milić" - ovako je Hrvatska radiotelevizija najavljivala novu dokumentarnu TV-seriju.

Možda se netko pita čemu ova HRT-ova opširna opisna bilješka kao uvod ovome tekstu, pa da to razjasnimo: kao što HRT-ovci u toj bilješci vele, u seriji se “uspoređuje život u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj s današnjicom u samostalnoj Republici Hrvatskoj”. Od takve serije očekuje se nepristranost, zar ne? Usporedba nečega s nečim, ako želi biti nepristrana, pretpostavlja jednaku zastupljenost elemenata oba objekta koji su predmeti komparacije. Ako pažljivo pročitate ovu HRT-ovu opisnu bilješku njihove serije, uočit ćete nesrazmjer između količine spominjanja elemenata povezanih s životom u “tada” u odnosu na one povezane s životnim prilikama u “sada”. Možda se netko pita zašto i to ističem, pa da i to pojasnim: taj nesrazmjer iz bilješke u potpunoj je analogiji s najuočljivijim problemom prve epizode Milićeve dokumentarne serije: nesrazmjerom između zastupljenosti prikaza, analize i komentara života u “tada” u odnosu na “sadašnje” prikazane, analizirane i komentirane životne okolnosti. 

Tada i sada Goran Milić
Prva epizoda serije nikako se ne može okarakterizirati nepristranom (ILUSTRACIJA: HRT)

Inače, prema najavi HRT-ovaca upravo to je i bila osnovna tema prve epizode: “U prvoj emisiji pogledajte kako se živjelo u onom sustavu u Jugoslaviji. Kako se živi danas u Hrvatskoj u Europskoj uniji, u ovom sustavu? Život je slojevit, a razlika je jako puno”. Odnosno, od otprilike 50 minuta emisije oko 30 minuta odnosilo se na kritiku prošlog sustava, otprilike 10 minuta na kritiku životnih okolnosti u današnjem društveno-ekonomskom poretku, a ostatak vremena (cca 10 minuta) na pohvalu oba sustava. Dakle, prva epizoda serije nikako se ne može okarakterizirati nepristranom. 

Ukoliko krenemo analizirati način na koji autor serije komentira životne okolnosti u ondašnjem sustavu, treba reći da osim što manipulira i sadržajem i prikazanim podacima, Goran Milić i diskurs koristi u svrhu manipulacije. Primjerice, prvu epizodu snimao je na Makarskoj rivijeri pa se dotaknuo i pozitivnih promjena koje je tome kraju donio turizam, nakon što je postao masovniji, a takvim je postao nakon izgradnje Jadranske magistrale. 

Ovome gledatelju uho je zaparala od Gorana Milića u emisiji izrečena formulacija: "i onda je u Dalmaciju stigla Jadranska magistrala". Manipulacija diskursom tu je očita, jer Jadranska magistrala nije pala s neba, nije “stigla” kako autor te rečenice veli, ona se nije stvorila sama od sebe nego je netko (ili više njih) donio odluku da ju se izgradi i uložio napor cijele zemlje da u tu gradnju, jer je taj u emisiji nespomenuti netko (ili više nespomenutih njih) imao viziju i prepoznao važnost te magistrale te je znao da će ona preporoditi cijelu zemlju, jer je bila uvjet za razvoj masovnijeg turizma. I iako je upravo Jadranska magistrala zaslužna za dokinuće siromaštva u Dalmaciji uslijed razvoja turizma, a što, istina, Goran Milić sugerira u emisiji, on ipak koristi formulaciju "i onda je u Dalmaciju stigla Jadranska magistrala", pritom izbjegavajući istaknuti dalekovidnost tadašnjih upravljačkih struktura koje su prepoznale važnost izgradnje magistralnog cestovnog pravca uz obalu, zahvaljujući kojemu se u pozitivnom smislu promijenio život u Dalmaciji. 

Goran Milić Hloverka Novak Srzić
I eto Milića u Makarskoj, s Hloverkom Novak Srzić (FOTO: HRT)

Nadalje, u emisiji postupkom prikaza cijelog niza isječaka iz ondašnjeg tiska autor ukazuje na siromaštvo, nestašice i druge manjkavosti ondašnjeg sistema, i to zauzima velik prostor u emisiji, dok se, primjerice, problem blokiranih i ovršenih građana u “sada” spominje tek jednom rečenicom, i to u formi razgovora dvojice glumaca (Ivica Zadro i Darko Janeš) gledateljstvu najpoznatijih po svojim komičnim ulogama. U tim razgovorima, koji dokumentarističku formu serije prekidaju igranim/glumljenim elementom, jedan od njih blagonaklonije gleda na “tada” u odnosu na “sada”, dok je kod drugog obratno, i snimljeni su u komičnoj maniri. Dakle, radi se o novom slučaju manipulacije: dok se nedostaci bivšega sustava dokumentiraju izvadcima iz novina čime se naglašava njihova ozbiljnost, manjkavosti života u “sada” obrađuju se s duhovitošću, a time se relativizira njihova pogubnost za ovršene građane. Ponovo se prikazi “tada” i “sada” tretiraju uz neprimjerenu neravnopravnost, uz već spomenuti nesrazmjer njihove količinske zastupljenosti - jedna rečenica o problemu ovrha i blokiranih građana u “sada”, i to u komičnom tonu izgovorena, u odnosu na cijeli niz novinskih isječaka o oskudicama i siromaštvu iz “tada”. 

Da nastavimo s primjerima manipulacije diskursom: u na početku teksta priloženoj službenoj HRT-ovoj opisnoj bilješci o seriji uočljivo je korištenje termina “komunizam”. Je li sistem u kojem su građani SFRJ živjeli bio komunizam? Nije, nego se radilo o samoupravnom socijalizmu. Ali, u emisiji se ne koristi termin socijalizam, nego termin komunizam. Naravno da Goran Milić dobro zna da termin “komunizam” u velikom dijelu građana današnje Hrvatske izaziva negativne konotacije i asocijacije i to uslijed 25-godišnjeg djelovanja medija i obrazovnog sustava pod nadzorom HDZ-a, koji su taj sistem upravo tako nazivali dok su ga “neselektivno granatirali” dezinformacijama o tom sustavu i tako indoktrinirajući javnost, a naročito mlade generacije, što putem medija, što pomoću obrazovnog sustava i udžbeničkih sadržaja.

Zdravko Tomac
Imao je štošta Miliću reći i Zdravko Tomac (SCREENSHOT: HRT)

Što se tiče obrade životnih okolnosti u “tada” i u “sada” treba reći da, iako u priloženoj najavnoj HRT-ovoj bilješki stoji i termin “analiza”, analitičko promišljanje razloga koji su doveli do manjkavosti pripisanih objema sistemima potpuno je izostalo. A treba reći i da su manjkavosti ondašnjeg sistema prikazane na način da se insinuira kako su bile rezultat nesposobnosti ondašnjeg upravljačkog kadra, a nije bilo ni spomena o tome da su velikim dijelom te manjkavosti uzrokovane i djelovanjem kapitalističkih zemalja, kojima nije odgovaralo da se neka socijalistička zemlja razvija, kako građani tih kapitalističkih zemalja ne bi slučajno pomislili da taj socijalizam možda ima i neke dobre strane.

Na kraju, razmislimo o smislenosti ovoga HRT-ovog projekta. Jer, čovjek ne može, a da se ne zapita kakvog uopće ima smisla uspoređivati životne i društveno-ekonomske i političke okolnosti u “tada” i “sada”? Zašto bi nama danas uopće bilo važno kako je bilo nekad? To je bilo i prošlo, i na to kako je bilo ne možemo nikako utjecati, a jedino što je važno je kako je sad i kako će biti sutra. A sad je užasno loše, što dokazuje i aktualno masovno iseljavanje iz Hrvatske, a s obzirom na političku garnituru i u vlasti u oporbi - nema nikakve osnove za nadu da će sutra biti imalo bolje. 

Hoće li nam danas biti imalo bolje ako zaključimo da je nekad bilo lošije ili bolje nego danas, hoće li nam taj zaključak omogućiti pronalazak posla, ili nahraniti djecu, ili napuniti hladnjake i novčanike? Neće. Ali će napuniti novčanik Goranu Miliću, kao što će emisija ispuniti i svoju temeljnu svrhu - indoktrinirati mlade naraštaje o bivšem sustavu prikazujući ga gotovo isključivo u negativnom svjetlu, kako bi sve manjkavosti današnjeg sistema današnji srednjedobni i mladi naraštaji lakše prihvatili, i kako se protiv današnjeg sistema ne bi pomisliti pobuniti, i kako ne bi došli na ideju pokušati bar nešto od bivšeg sistema inkorporirati u svoje ovdašnje “sada”.

Međutim, s obzirom na katastrofalno nisku gledanost HTV-ovih emisija uslijed urušavanja kvalitete i svjetonazorske jednoobraznosti sadržaja programa, ova serija svoj indoktrinirajući učinak neće moći ostvariti na iole relevantnoj količini gledateljstva.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HRT

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

    16.11.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

    11.11.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

  3. PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

    06.11.2017.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije