„SKRIVENO BLAGO“ JADRANA

Plastika koja ubija

ritn by: I.F. | 31.07.2018.
„SKRIVENO BLAGO“ JADRANA: Plastika koja ubija
Gomila plastičnog otpada skupljena u uvali Tarej na otoku Cresu proteklog je vikenda udruzi Terra Hub poslužila kako bi se od nje napravila instalaciju dupina, inače rado viđenog stanovnika cresko-lošinjskog akvatorija kojem ovakav otpad predstavlja smrtnu prijetnju. Akcija Terra Huba kojoj su se pridružili i predstavnici Greenpeacea održana je u subotu, uz potporu Grada Cresa i inicijative Zero Waste Croatia. Volonteri su se dali u akciju češljajući uvalu prepunu nautičara i u dva dana skupili ogromnu količinu plastičnog otpada, kakvom treba i 500 godina da se razgradi u moru. Na koncu je akcija rezultirala prikupljanjem otpada za tri velika kontejnera. Porazni su podaci da je devet od deset ptica koje žive uz more unijelo plastiku u svoj probavni sustav. Jednako kao i jedna od tri morske kornjače te više od polovice jedinki kitova i dupina.

Gomila plastičnog otpada skupljena u uvali Tarej na otoku Cresu proteklog je vikenda udruzi Terra Hub poslužila kako bi se od nje napravila instalaciju dupina, inače rado viđenog stanovnika cresko-lošinjskog akvatorija kojem ovakav otpad predstavlja smrtnu prijetnju. Akcija Terra Huba kojoj su se pridružili i predstavnici Greenpeacea održana je u subotu, uz potporu Grada Cresa i inicijative Zero Waste Croatia. 

Volonteri su se dali u akciju češljajući uvalu prepunu nautičara i u dva dana skupili ogromnu količinu plastičnog otpada, kakvom treba i 500 godina da se razgradi u moru. Na koncu je akcija rezultirala prikupljanjem plastičnog otpada dovoljnog da se napune tri velika kontejnera za smeće.

Cres
"Raj" za nautičare - uvala Tarej prije čišćenja (FOTO: Greenpeace)

Iz udruge Terra Hub navode kako svake minute jedan kamion pun plastičnog otpada završi u oceanu, što je otprilike osam do dvanaest milijuna tona plastike godišnje te procjenjuju kako će do 2050. godine, ovim tempom, u moru biti više plastike nego ribe. Neka istraživanja pokazuju kako se čak 94 posto proizvedene plastike nalazi na dnu mora, daleko od naših očiju, kao što je i plastični otpad u uvali Tarej bio daleko od očiju nautičara koji se sidre u toj uvali. Tek oko jedan posto plastike vidljivo je u moru, a to je, dakle, onaj dio koji pluta po površini. 

Takav odnos ljudi prema prirodi koban je, tvrde znanstvenici, za čak 700 morskih vrsta, a porazni su podaci da je devet od deset ptica koje žive uz more unijelo plastiku u svoj probavni sustav. Jednako kao i jedna od tri morske kornjače te više od polovice jedinki kitova i dupina. A upravo su dupini morske životinje kojima se ljudi najviše oduševljavaju kada ih uspiju ugledati u moru, pa ne čudi da su iz Terra Huba odlučili na ljudsku svijest utjecati tako što su od prikupljenog otpada napravili veliku figuru dupina. 

Cres
U dva dana, na samo jednoj lokaciji, tri kontejnera plastičnog otpada (FOTO: Greenpeace)

„Mi smo u samo dva dana na jednoj plaži prikupili tri velika kontejnera plastičnog otpada. Zamislite onda koliko se prikupi na Jadranu godišnje, a koliko tek na svim plažama svijeta. Ono što vidimo na plažama i uvalama samo je pet posto plastike koja je završila u morima i oceanima. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove koje životinje zamjene za hranu, progutaju ih i zbog toga često obolijevaju i ugibaju. Na creskoj plaži pronađene su velike količine mikroplastike koju je gotovo nemoguće ukloniti. Potrebno je hitno zaustaviti dotok plastike u mora, a plastiku za jednokratnu upotrebu više jednostavno ne smijemo koristiti“, rekla je Petra Andrić, voditeljica kampanje u Greenpeaceu, nakon završene akcije. 

U gradu Cresu Terra Hub i Greenpeace organizirali su edukativne radionice za djecu i informirali prolaznike o temi. Osim toga mogli su izračunati i vlastiti plastični otisak te potpisati peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu. Radionice za djecu, inače, vodio je Marko Capek iz Terra Huba, koji već više od godinu dana uspijeva živjeti bez korištenja plastike, a cijela je akcija zapravo dio jedne šire priče pod nazivom „Izazov: Nećemo plastični Jadran - Cres u akciji“, odnosno „Adriatic plastic challenge“.

Cres
Više od polovice jedinki kitova i dupina unijelo je plastiku u svoj probavni sustav (FOTO: Greenpeace)

„Ovom akcijom, kroz edukaciju i radionice, želimo potaknuti promjenu životnih navika jer naš dom nije samo naš stan ili kuća, nego sve što nas okružuje“, kaže Capek, objašnjavajući da će do kraja godine na Cresu Terra Hub provesti edukaciju djece u Osnovnoj školi Fran Petrić te održati edukativne radionice ugostiteljima, trgovcima i iznajmljivačima, a sve s ciljem smanjenja konzumacije plastike na otoku te zamjene loših oblika plastike ekološki prihvatljivim i kompostabilnim rješenjima.

Zanimljivo je i kako je Terra Hub pokrenuo natječaj za inovativna rješenja kako bi se zaustavilo zagađenje Jadranskog mora plastikom, a za koji se može prijaviti do 10. rujna. 

Cres
Do 2050. godine u moru bi moglo biti više plastike nego ribe (FOTO: Greenpeace)

„Prijaviti se mogu kreativci, inženjeri, znanstvenici, poduzetnici, profesori, studenti, aktivisti, avanturisti i svi ostali koji s nama dijele strast prema očuvanju morskog ekosustava. Adriatic plastic challenge je timsko natjecanje u obliku dvodnevnog bootcampa, a koje organiziraju udruge Terra Hub i Zona uz podršku Volva Adria. Sudjelovanje se ne naplaćuje, a najbolje ideje mogu osvojiti novčane nagrade. Posljedice zagađenja plastikom su nesagledive za okoliš i za društvo, a magično rješenje ne postoji. Podizanje svijesti i promjena navika, poticanje razvoja i inovacija, interdisciplinarni pristupe i suradnja na svim razinama su mogući putevi ka rješenju. Pozivamo vas da razmislite o tome što možete učiniti kako bi doprinijeli rješavanju ovog globalnog i sveprisutnog problema na lokalnoj razini te prijavite svoje ideje, projekte, događaje, proizvode, usluge i radove“, objašnjavaju u udruzi Terra Hub, u kojoj su osigurali i novčane nagrade - za prvo mjesto 10.000 kuna, za drugo 7.500, a za treće 3.500 kuna. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Greenpeace

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

  2. PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

    27.11.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije