Plastične vrećice žive 1.000 godina

12.11.2004.
Plastične vrećice žive 1.000 godina
Ne znam kako je to moguće, ali ovaj tekst nam je nekako promakao, a to nije dobro. Stoga vas prepuštamo Ljljanki Mitoš Svobodi iz "Osječkih zelenih", koja će vam ispričati iznimno zanimljivu i edukativnu priču o najlon vrećicama koje se, ako kojim slučajem niste znali, razgrađuju više od 1.000 godina, što je podatak koji se, čini se, kod nas apsolutno nikoga ne tiče

Sve veći broj gradova u Australiji zabranjuje upotrebu plastičnih vrećica. Samo u Australiji 20 milijuna stanovnika godišnje iskoristi i baci sedam milijardi plastičnih vrećica.

Procjenjuje se da se širom svijeta svake godine upotrijebi desetine milijardi komada te gotovo neuništive ambalaže. Znanstvene i laboratorijske analize kažu da je za dezintegraciju obične plastične vrećice potrebno 1.000 godina, ali proizvođači tvrde da one čine samo mali postotak otpadaka u okolišu. Nezamislivo je da ovu popularnu ambalažu koju nam trpaju besplatno u ruke na svakom prodajnom mjestu, skupljaju i alpinisti po najvišim vrhovima Himalaja, a Južnoj Africi gomile ih je odbačeno u okoliš, pa ih ljudi tamo nazivaju "bijelim rodama pored puta". U Indiji od plastičnih vrećica sve češće stradavaju i "svete krave" koje na indijskim ulicama jedu odbačene ostatke hrane zamotane u plastične vrećice. Tisuće kornjača, ptica i drugih morskih životinja ugiba u mukama gušenja od milijuna "vražjeg proizvoda", odnosno popularnih najlon-vrećica. Naime, njihovo bjelasanje u moru podsjeća ih na svjetlucanje živog plijena.

PVC strava

Plastične vrećice izum je iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a u početku su izgledale kao super ideja, jer su lagane i ekonomične. No, nezaustavljiv prodor tog ambalažnog proizvoda postao je prevelika opasnost za okoliš, zbog svoje vječnosti, ali i smrtna opasnost za životinjski svijet. No, osim toga, nekontrolirano bacanje plastičnih vrećica u javne odvode i kanalizaciju dovodi do potpunog začepljenja sustava odvodnje otpadnih voda. Na primjer, u Bangladešu su učestala začepljenja drenažnih sistema i gradske kanalizacije u velikim naseljima, što doprinosi katastrofalnim poplavama u toj zemlji koja je na niskoj nadmorskoj visini. Stoga je vlast u Daki zabranila upotrebu plastičnih vrećica, koja je u trenutcima dosezala i do desetak milijuna komada dnevno.

Tako je na kraju, australska vlada naredila supermarketima da do 2005. prepolove korištenje plastičnih vrećica, uz obavezno selektiranje tog neuništivog otpada.

Bangladeš, Irska i Tajvan, uvele su najstrožu kontrolu i poseban porez na vrećice. I više desetaka zemalja - od Kine, koja se bori sa ogromnim količinama "bijelog zagađenja", do Finske, Francuske i Britanije - kreće u borbu za smanjivanje broja iskorištenih plastičnih kesa.

Porez na smeće

Uvođenje poreza na korištenje plastičnih vrećica pokazalo se vrlo korisnim. Irska je, na primjer, odredila cijenu za jednu vrećicu od 0,15 EUR, što je dovelo do pada njihove uporabe za tri četvrtine, a vladi donijelo čisti novac za realizaciju ekoloških projekata.

Na Tajvanu, gdje većina prodavaonica naplaćuje plastičnu vrećicu oko 0,30 EUR, njihova upotreba je opala za 80 %, kad je robnim kućama, prodavaonicama brze hrane i industriji hrane i pića postepeno zabranjeno da besplatno daju vrećice kupcima.

U Britaniji, gdje se godišnje iskoristi do 20 milijardi plastičnih vrećica, veliki supermarketi uveli su biološki razgradivu ambalažu, a australski znanstveni trenutno ispituju mogućnost proizvodnje lagane ambalaže od bioplastike (na temelju šećera ili žitarica), koje se na kraju mogu koristiti u proizvodnji komposta.

No, novi proizvodi na bazi biološki razgradivih materijala donose visoke troškove proizvodnje i zamjenu tehnologije, a s tim dakako i povećanu kontrolu proizvodnje. Neke zemlje pronašle su način kako da iskoriste vječnost plastičnih vrećica, te ih koriste u pripremi mase za asfaltiranje cesta, miješajući ih sa bitumenom i recikliranom plastikom.

Međutim, najefikasnija metoda za sprječavanje daljeg zagađenja okoliša plastičnim vrećama svih boja i veličina jest educiranje potrošača, pa australski supermarketi navode da je došlo do izuzetnog porasta prodaja tekstilnih ili papirnih vrećica.

Logično je da je napuštanje polietilenskih vrećica za jednokratnu upotrebu u korist alternativnih rješenja odmah postao ozbiljan problem za proizvođače, koji gube tržište a time i svoj profit zarađen na štetu okoliša i zdravlja ljudi.

Ne razmišljamo još …

U Hrvatskoj taj problem plastičnih vrećica još nikome nije zasmetao, čak naprotiv sve ih je više u upotrebi u obliku marketinško-promidžbenih akcija robnih kuća, supermarketa i svih mogućih vrsta proizvođača. Potrošači-kupci niti ne zamjećuju da im se svakodnevno uz kupljene proizvode, u ruke trpa i komad smeća koji im se na kraju gomila u kući.

A na primjer, ako iz bilo kojeg razloga odbijete na blagajni ili u trgovini tu nesretnu "najlon vrećicu", ispratit će vas prijekorni ili začuđeni pogledi ljudi iz vaše blizine.

Kada bi naša Vlada odlučila puniti proračun oporezivanjem smeća u iznosu od 1 kune po komadu, poput poreza na plastične vrećice, nepovratnu PET ambalažu i slično, pa ulagala tu lovu u sanaciju i sprječavanje uništavanja prirodnih bogatstava, za časak bi Hrvatska postala raj na zemlji.

Ljiljanka Mitoš Svoboda

Izvor podataka www.planetark.org


Prilagođeno i pripremljeno by Ivor-Car

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije