Dok se užurbano priprema veliki vojni mimohod u povodu 30. obljetnice „Oluje“, Ministarstvo obrane moralo je reagirati na slučaj seksualnog uznemiravanja unutar Hrvatske vojske. Kako su prije nekoliko dana mediji kratko izvijestili, dočasnik HV-a udaljen je iz službe nakon što je prijavljen da je početkom srpnja seksualno uznemiravao dvije ročnice u vojarni 123. brigade HV-a u Požegi. Događaj je potvrdilo i samo Ministarstvo obrane, a dočasnik je nakon ispitivanja udaljen iz službe te je prijavljen stegovnom sudu, uz podnošenje optužnog prijedloga. 

Tim povodom reagirale su Antiratne feministkinje, koju je osnovala grupa žena prvenstveno s ciljem borbe protiv rata i militarizacije društva, ali i nacionalizma, seksizma, ageizma i svih oblika nasilja, diskriminacije i isključivosti.

„Mi, Antiratne feministkinje izražavamo solidarnost sa ročnicama Hrvatske vojske koje su doživjele i prijavile seksualno nasilje u vojarni 123. brigade HV-a u Požegi, kao i sa svim drugima koje su doživjele ovakvo nasilje. Studije seksualnog uznemiravanja pokazuju da je seksualno nasilje nad ženama znatno češće u vojsci nego u civilnom okruženju. Također, u zemljama koje vode evidenciju o ovakvim slučajevima, pokazuje se da stopa seksualnog nasilja u vojnim redovima i institucijama u posljednjem desetljeću značajno raste. Taj porast se, između ostaloga, pripisuje povećanoj svijesti o neprihvatljivosti seksualnog nasilja što rezultira porastom prijava, ali i otvaranja starih slučajeva“, poručuju Antiratne feministkinje.

Pojašnjavaju kako studije pokazuju i da su rizici za ovakve slučajeve viši u vojnom okruženju, s obzirom na izoliranu prirodu smještaja, mladu dob vojnog osoblja te manjinski status žena i nerazmjeran broj muškaraca na visokim položajima, ali i na, kako kažu, nagrađivanje tradicionalnih patrijarhalnih vrijednosti i ponašanja u vojnom okviru. 

„U jeku opće militarizacije društva, kao feministkinje upozoravamo da je militarizacija jedan od mehanizama koji etabliraju patrijarhalnu moć, a feministička teorija razotkriva kako militarističke strukture, (vojne snage, naoružanje…) proizvode ideologiju provođenja različitih projekata moći - ekonomsku (kapitalističku) eksploataciju, imperijalističku dominaciju i nacionalističke državotvorne i ratne projekte“, stoji u njihovom priopćenju povodom događaja u požeškoj vojarni. 

Antiratne feministkinje podsjećaju i na istraživanje koje su 2021. godine proveli Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), MORH i MUP. U tom su istraživanju, naime, sudjelovale ročnice i ročnici koji rade i usavršavaju se u oružanim snagama, a pokazalo se da je trećina ispitanih bila izložena nekom obliku diskriminacije, s time da su žene bile izložene značajno više, pogotovo u slučajevima seksualnog uznemiravanja i raznih oblika nasilja. Ispostavilo se i da manje od 11 posto njih uopće prijavljuje takvo ponašanje, što su anketirane ročnice i ročnici opravdali svojim nepovjerenjem u sustav.

„Rodni odnosi u vojsci su upravo onakvi kakve preferira patrijarhalno ustrojstvo - vodstvo, autoritet, agresija, opresivna hijerarhija u kojoj su žene izdvojene i podređene muškarcima. Mušku hijerarhiju simbolizira i utjelovljuje sustav vojnih činova koji je 'kičma' patrijarhalnog društva i model njegovih institucija“, nadalje navode Antiratne feministkinje, podcrtavajući da je isto istraživanje utvrdilo kako je u MORH-u i HV-u samo 13 posto zaposlenih žena, te da u Hrvatskoj žena gotovo da i nema na visokim vojnim položajima, jer HV ima samo jednu generalicu, a i ona je taj čin dobila prije deset godina

Upozoravaju i na dosadašnja iskustva, kako u Hrvatskoj, tako i u brojnim drugim državama, koja ukazuju na to da se ovakvi oblici nasilja, pogotovo seksualnog, često zataškavaju, kao i da se događa zamrzavanje postupaka u internim procedurama. Također, ističu i da unatoč učestalim slučajevima seksualnog nasilja nema niti jedne presudu u korist tužiteljica.

„Stoga od nadležnih institucija zahtijevamo jasnu osudu i hitro procesuiranje svakog čina seksualnog nasilja u vojsci, pojačani rad na osvještavanju rasprostranjenosti seksualnog nasilja društvu i u vojnim strukturama, transparentne definicije i procedure vezane za seksualne prijestupe, obuku kroz programe prevencije, izvještavanje o praćenju istraga i procesa, kao i sprečavanje svih negativnih posljedica za sve koji prijave zlostavljanje. Apeliramo i na medije da ne pokleknu pred prevladavajućim militantnim 'duhom' koji tendira zataškavanju svih posljedica koje proizvodi, uključujući i seksualno nasilje nad ženama“, zaključuju Antiratne feministkinje. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"