HAJKA NA „ISLAMOFOBA“

Mezar bez stećka za pjesnika Vernesa Subašića

ritn by: Nikola Leskovar | 05.09.2019.
HAJKA NA „ISLAMOFOBA“: Mezar bez stećka za pjesnika Vernesa Subašića
Ovogodišnju Nagradu Mak Dizdar koja se dodjeljuje na manifestaciji „Slovo Gorčina“ u Stocu prije mjesec dana dobio je Vernes Subašić, pjesnik iz Zenice, za svoj prvijenac „Papagaj sloboda“. Tek što je primio nagradu mladog je laureata akademskim diskursom po golom tijelu pjesme išibao uvaženi filolog, orijentalista, arabist, prevodilac, književni kritičar, član ANU BiH i Arapske akademije nauka u Damasku u Siriji, velepoštovani akademik Esad Duraković. Akademik Duraković napao je, ni kriva ni dužna, mladog Subašića prišivajući mu islamofobiju i ksenofobiju, na sveopću nevjericu ljubitelja poezije. Posebno je zanimljivo da je Duraković metu na čelo mladom pjesniku stavio objavivši tekst na portalu saff.ba, koji već godinama slovi za "neformalno glasilo vehabija u Bosni i Hercegovini" i koji često provodi ovakve hajke ne birajući ni riječi ni način na koji će se okomiti na odabranog „nevjernika“.

Ovogodišnju Nagradu Mak Dizdar koja se dodjeljuje na manifestaciji „Slovo Gorčina“ u bosanskohercegovačkom Stocu prije mjesec dana dobio je Vernes Subašić, pjesnik iz Zenice, za svoj prvijenac „Papagaj sloboda“. Tek što je primio nagradu mladog je laureata Vernesa Subašića akademskim diskursom po golom tijelu pjesme išibao uvaženi filolog, orijentalista, arabist, prevodilac, književni kritičar, član ANU BiH i Arapske akademije nauka u Damasku u Siriji, velepoštovani akademik Esad Duraković. Akademik Duraković napao je, ni kriva ni dužna, mladog Subašića prišivajući mu islamofobiju i ksenofobiju, na sveopću nevjericu posjetitelja stolačkog festivala kulture, ljubitelja poezije i žirija. 

Bespućima virtualne zbiljnosti i danas se roji bezbroj upitnika, uskličnika i inog interpunkcijskog znakovlja, ćiriličnih i latiničnih napisa, crvenećih i znojećih simbola i začuđenih emotikona uklesanih kao plitki reljef u „što vam je na umu“ položeni spomenik. No, hajka na nagrađenog pjesnika na društvenim mrežama tako je na ovaj način službeno otvorena, a nastavili su je provoditi i određene novinske redakcije, one sa samog dna medijskog taloga Bosne i Hercegovine. U Subašićevu obranu je jasno i glasno stao i Lupigin kolumnist Mile Stojić, inače predsjednik žirija koji je Subašiću dodijelio nagradu. 

Vernes Subašić - Mile Stojić
Vernes Subašić prima ovogodišnji Nagradu Mak Dizdar (FOTO: Oslobođenje/Vanja Fifa)

A što je uvažena filologa, orijentalista, arabista, prevodioca, književna kritičara, člana ANU BiH i Arapske akademije nauka u Damasku u Siriji, velepoštovanog akademika Esada Durakovića ubolo u živac da je odlučio verbalno kamenovati pjesnika Vernesa Subašića, a pročitao je samo jednu njegovu pjesmu, naslova „Gljive“, problemsko je pitanje koje ćemo pokušati rasvijetliti u ovome tekstu. Za početak, za one koji nisu imali priliku pročitati kratku Subašićevu pjesmu zbog koje je proglašen islamofobom, evo i pjesme.

Velika kiša,
strašna poplava!
Gljive niču po šumi
ko džamije po mome gradu.
U njima, mašallah
kad si gladan
možeš da ugriješ ruke.
Plan je grada:
jedna mahala – jedna džamija
Baš kao nekada:
Svaka Mjesna Zajednica - jedna Zadruga.
U tim bogomoljama mnogo se naučiti da
poput: ispravnog popunjavanja
glasačkog listića.
Glasina, poput ezana odjekuje:
tvornice tu se otvaraju!
Između namaza vrijeme radno.
Proizvodnja friških ummetaka,
za obuću koja žulja.
Sa vidikovca se vide munare
Grad kao kaktus
kome treba pustinjsko proljeće da procvjeta.
Grad kao veliki jež,
koji na leđima nosi Geu,
zabadajući joj bodlje u oblo dupe.

Počevši od same činjenice da je površno pročitao jednu jedinu pjesmu, postavlja se pitanje kako je moguće da jedan uvaženi filolog, orijentalista, arabist, prevodilac, književni kritičar, član ANU BiH i Arapske akademije nauka u Damasku u Siriji, velepoštovani akademik pored i više nego stručnog žirija (Mile Stojić, pjesnik, književni kritičar; Adrijana Vidić, dr.sc. književnosti i Adnan Žetica, pjesnik, esejist) sebi uzima za pravo da bude književno-kritičarska porota, sudac i krvnik i da na temelju toga donosi sud ne samo o pjesmi, nego i o cijeloj nepročitanoj zbirci koja ima više od stotinu stranica? Uza sve to, akademik Duraković dodaje: „No, autor ovoga teksta (...) može pisati kako i šta hoće; njegov tekst je u određenoj fazi njegova stvar. Međutim, nešto sasvim drugo je kada se takav tekst nagradi, pa još na tako važnoj manifestaciji.“, čime kao da poručuje pjesniku Subašiću da on može u svoja četiri zida pisati što hoće, ali neka se kloni javnih ili institucionalnih prostora, fakulteta, crkvi, džamija, njihovih tornjeva i minareta. 

Iz ovoga je jasno ne samo da je analizi pjesme i zbirke pristupio površno i indolentno poput kakva brucoša koji je zabunom upisao Filozofski fakultet, nego se uvaženi filolog, orijentalist, arabist, prevodilac, književni kritičar, član ANU BiH i Arapske akademije nauka u Damasku u Siriji, velepoštovani akademik Esad Duraković služi, za jednog akademika, nedostojnim ad hominem argumentom, koji predrasude i emocije pretpostavlja razumu, argumentom usmjerenim protiv ličnosti protivnika kakav u polemikama koriste trećerazredni političari. 

Esad Duraković
Duraković je metu na čelo mladom pjesniku stavio objavivši tekst na portalu saff.ba (FOTO: arhiva BH dani)

Međutim, pjesnik Vernes Subašić nije čak ni bio u polemici s njim, pa ovakav akademikov pristup više podsjeća na napad drumskog razbojnika: „Autor je usredsređen s krajnjim negativitetom na minareta, očajnički tragajući za što je moguće više unižavajućim riječima. Minareta su inače – nasuprot tome – sa stanovišta semiotike prostora, izvanredni semiotički stilemi, kao što su to i crkveni tornjevi, ali se autor negativistički koncentrira samo na te stileme, na minareta (ne i na druge okolne simbole religije i duhovnosti), čime se njegov tekst određuje upravo kao ksenofobni pamflet. Tekst GLJIVE koju ovom prilikom nudimo čitaocima da bi sami mogli vidjeti koliko je taj tekst daleko od poezije, od bilo koje vrste poetske uzvišenosti, i koliko je, zapravo, kulturalno i estetski unižavajući zbog te snažno pulsirajuće ideologijske ostrašćenosti“, izjava je koja stoji uz pjesmu „Gljive“ u objavi akademikovoj iako je i svakom iole poetski osviještenom biću jasno da se minareti spominju u službi satire i ironije prema političko-ideološkoj ulozi u koju su u našoj svakodnevici uljuljkani i kršćanski, i islamski, i pravoslavni vjerski vođe, a ne u službi zadiranja u vjerske osjećaje onih koji doista žive i utječu se riječima Isusa Krista, Muhameda ili Isusa Hristosa. Posebno je zanimljivo da je akademik Duraković metu na čelo mladom pjesniku stavio objavivši tekst na portalu saff.ba, koji već godinama slovi za "neformalno glasilo vehabija u Bosni i Hercegovini" i koji često provodi ovakve hajke ne birajući ni riječi ni način na koji će se okomiti na odabranog „nevjernika“.

KAD SAFF LINČUJE: Umjesto prijekog suda, do nekih „boljih vremena“, stvar prepuštaju masi

U književno-kritičkoj osudi akademika Durakovića ne navode se ni primjeri odnosno stihovi kojima precizno potkrepljuje vlastite tvrdnje. Svaki osnovnoškolac zna da se analiza pjesmotvora sastoji od barem nekoliko osnovnih elemenata: određivanja vrste, teme, vrste strofe, stiha i rime, motiva, pjesničkih slika, stilskih sredstava i postupaka i dojma o pjesmi. U cjelokupnoj analizi pjesme „Gljive“ učenika Esada Durakovića ne nalazimo da je uspješno odredio gotovo ijedan od ovih elemenata, osim ovog posljednjeg – osobnog dojma o pjesmi. 

Tako dolazimo do odgovora na problemsko pitanje postavljeno na početku ovoga teksta: Što je učenika Esada Durakovića ubolo u živac da je odlučio verbalno kamenovati pjesnika Vernesa Subašića, a pročitao je samo jednu njegovu pjesmu, naslova „Gljive“? Odgovor je – učenikov vlastiti površan pristup poetskoj građi, nerazumijevanje i neznanje. Budući da je ipak uložio određeni napor da bi razumio pjesmu, pročitajmo pred razredom barem dojam o pjesmi "Gljive" Vernesa Subašića koji je izrazio učenik Esad Duraković. Učenikov tekst „Skandal na manifestaciji 'Slovo Gorčina': Nagrada islamofobnom tekstu“ ovom prilikom nudimo čitaocima da bi sami mogli vidjeti koliko je taj tekst daleko od književne kritike, od bilo koje vrste objektivnog vrednovanja, i koliko je, zapravo, kulturalno i estetski unižavajući zbog te snažno pulsirajuće ideologijske ostrašćenosti.

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: Lupiga.Com

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije