DOSTA JE „ALTERNATIVNIH ČINJENICA“

„Pokušavaju nas vratiti u stoljeća za koja smo mislili da su davno za nama“

ritn by: Ivor Fuka | 13.04.2018.
DOSTA JE „ALTERNATIVNIH ČINJENICA“: „Pokušavaju nas vratiti u stoljeća za koja smo mislili da su davno za nama“
„Kao što vidimo cijela zemlja izložena je retradicionalizaciji i raznim nazadnjačkim pritiscima zbog kojih već sada cijelo društvo ide u nešto što ne bih nazvao smjer prema boljoj budućnosti, nego nas žele vratiti u stoljeća za koja smo mislili da su davno za nama. Mi smo znanstvenici i želimo ukazati da znanost ima taj potencijal i tu snagu da nas činjenicama i racionalnom argumentacijom izvuče iz smjera u kojem nas se tjera“, objašnjava za Lupigu mladi znanstvenik, Nikola Biliškov iz Organizacijskog tima Marša za znanost. Simbolično, u pet do dvanaest (11:55), Marš za znanost će se održati u Zagrebu i Splitu. Od lanjskog okupljanja, kažu organizatori, svjedočimo daljnjem srozavanju obrazovanja i znanosti u našoj zemlji i, uslijed svega, znanstvenici, liječnici i studenti odlaze iz zemlje jer je u njoj sve manje posla i perspektive.

„Jako je važno da shvatimo da su znanost i obrazovanje pokretač neke bolje budućnosti“, u samo jednoj jedinoj rečenici za Lupigu je cilj sutrašnjeg Marša za znanost objasnila Marija Antić iz Organizacijskog tima ovog okupljanja koje će se sutra, simbolično, u pet do dvanaest (11:55), održati u Zagrebu i Splitu (u Đardinu).

Zagrebačko okupljanje počinje kod spomenika Nikole Tesle, jednog od najvećih znanstvenika kojeg su ovi prostori dali, a završit će na Europskom trgu, gdje će se održati i kratki govori. Svoje poruke okupljenima će prenijeti dvoje znanstvenika i tri studentice – Nikola Baketa (Institut za društvena istraživanja), Ivana Radačić (Institut Ivo Pilar), Marta Šojat (studentica psihologije na Hrvatskim studijima), Zuzana Redžović (Udruga studenata biologije) te Lana Flanjak (Udruga studenata biologije). Svatko od njih petero dobit će pet minuta da objasni zašto je znanost važna i zašto je važno vratiti povjerenje u znanost, s obzirom da su ljudi izgubili povjerenje u znanost i podlegli „alternativnim činjenicama“.

„Kao što vidimo cijela zemlja, ali ne samo naša, nego i mnoge druge, izložena je retradicionalizaciji i raznim nazadnjačkim pritiscima zbog kojih već sada cijelo društvo ide u nešto što ne bih nazvao smjer prema boljoj budućnosti, budućnosti kakvu bismo htjeli, nego nas žele vratiti u stoljeća koja su već odavno prošla, u stoljeća za koja smo mislili da su davno za nama. Mi smo prvenstveno znanstvenici i želimo ukazati da znanost ima taj potencijal i tu snagu da nas činjenicama i racionalnom argumentacijom izvuče iz smjera u kojem nas se tjera“, kaže za Lupigu Nikola Biliškov iz Organizacijskog tima Marša za znanost, inače znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, koji je prije dvije godine s kolegicama i kolegama otkrio spoj koji bi mogao služiti skladištenju vodika i zamijeniti fosilna goriva.

Biliškov u razgovoru za Lupigu podsjeća kako se Marš za znanost ne održava samo u Hrvatskoj već ima međunarodni karakter te će se održati diljem svijeta i u gotovo svim zemljama Europske unije. Priča je krenula 2017. godine u Sjedinjenim Američkim Državama kao reakcija na politiku predsjednika Donalda Trumpa koji dovodi u pitanje neke znanstvene činjenice, poput globalnog zagrijavanja. Te je godine Marš održan i u Hrvatskoj, a od tada do danas, smatraju organizatori, svjedočimo daljnjem srozavanju obrazovanja i znanosti u našoj zemlji. Upozoravaju i kako je cjelovita kurikularna reforma zamijenjena parcijalnim rješenjima koja diktiraju kratkoročni politički kompromisi, dok se ni administrativno pitanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine ne može raščistiti. Uslijed svega, navode, znanstvenici, liječnici i studenti odlaze iz zemlje jer je u njoj sve manje posla i perspektive.

Marš za znanostJedna od poruka koja će se pojaviti na sutrašnjem Maršu (ILUSTRACIJA: Marš za znanost)

„Taoci smo iracionalnih strahova i alternativnih činjenica koje nemaju nikakvog utemeljenja. U zadnje vrijeme imamo brojne takve primjere kao što je totalno iracionalna rasprava o rodnoj ideologiji koja nema temelja u znanstvenim činjenicama ili sve učestalije protivljenje cijepljenju ili razne teorije zavjere. Razne pseudoznanstvene i potpuno neznanstvene činjenice svakodnevno se pojavljuju u javnim medijima. I na to želimo ukazati“, objašnjava Biliškov.

Na opažanje Nikole Biliškova nadovezat će se Marija Antić, inače članica Udruge studenata socilogije Anomija..

„Javnost treba shvatiti da je znanost važna, da ona prihvaća propitkivanja i zdravi skepticizam, ali da su činjenice važne“, poručuje Antić, navodeći da su u Organizacijskom timu vrlo optimistični u vezi sutrašnjeg okupljanja. Kaže kako će cijeli Marš trajati oko sat vremena, ovisno o broju ljudi koji će se pojaviti. 

„Po meni osnovna poruka ovog Marša je da želimo društvo koje zna čitati, koje se oslanja na znanstveno utemeljene činjenice, a ne da podlegne iracionalnim strahovima i kojekakvom praznovjerju“, zaključuje Biliškov.

Marš za znanost
Kol'ko kila? (ILUSTRACIJA: Marš za znanost)

„Ako i Vi smatrate da Hrvatska treba biti zemlja koja se oslanja na znanost i stručnost u školstvu i zdravstvu, u kojoj se javne politike temelje na znanstvenim podacima, a ne na predrasudama, u kojoj javni mediji promoviraju znanost umjesto pseudoznanosti i praznovjerja, u kojoj ustanove štite stručnost i etičnost, a ne klijentelizam, u kojoj implementacija svih mjera u usvojenoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije ide ruku pod ruku s nužnim povećanjima ulaganja u znanost i obrazovanje – marširajte i Vi s nama!“, poručuju iz Organizacijskog tima Marša za znanost. Ruta kojom će se kretati Marš za znanost, a na kojoj se povorci možete priključiti, je Teslina - Zrinjevac - Amruševa - Petrinjska - Trg bana Jelačića - Cesarčeva - Trg Europe.

 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Marš za znanost

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ličiti na Bosnu i Hercegovinu

    25.09.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ličiti na Bosnu i Hercegovinu

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Nevidljivi plamen

    21.09.2018.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Nevidljivi plamen

  3. PRŽENJE MOZGA: A ti? Za šta živiš?

    04.09.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: A ti? Za šta živiš?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije