POKRETAČ APELA ZNANSTVENIKA

„Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Ako se ne probudimo nemamo perspektive!“

ritn by: Ivor Fuka | 15.01.2020.
POKRETAČ APELA ZNANSTVENIKA: „Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Ako se ne probudimo nemamo perspektive!“
"Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Neugodno zanimljiv argumentirani podatak je iznio dr. Sasja Beslik, direktor Održivih ulaganja u Nordea grupi - zbog klimatskih promjena, predviđa se da na području Hrvatske 2070. godine više neće biti Hrvata. Perspektiva hrvatskih građana su, prema tome, klimatske migracije", govori za Lupigu Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković i jedan od pokretača dramatičnog Apela za sustavnu klimatsku akciju koji je jučer odjeknuo hrvatskim medijskim eterom. Biliškov nam kaže kako se s prikupljanjem potpisa krenulo početkom prosinca, a zanimljivo je da je pored njegovog potpisa pod Apel prvi potpis stigao iz Novog Zelanda, odnosno s jednog od ledenjaka pod novozelandskom upravom gdje je hrvatska znanstvenica Valentina Radić, inače glaciologinja sa sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru, u tom trenutku bila na terenskom mjerenju.

„S punom odgovornošću tvrdimo da se radi o krizi, zapravo o izvanrednom stanju, te svojim znanstvenim autoritetom pozivamo institucije da odgovarajućim i ambicioznim mjerama stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem“, dramatične su riječi 556 hrvatskih znanstvenika i znanstvenica koje su se našle u Apelu za sustavnu klimatsku akciju koji je jučer predan Predsjedniku Republike Hrvatske, Vladi RH, Hrvatskom saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. 

Na ovaj su se čin odlučili, kako kažu, potaknuti izvještajima Međunarodnog panela za klimatske promjene, posebno onog zadnjeg iz studenog 2018. godine, odredbama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Rezolucijom Europskog parlamenta o proglašenju klimatskog izvanrednog stanja na razini cijele Europske unije, upozorenjem koje je potpisalo preko 11.000 znanstvenika, među kojima i 19 znanstvenika iz Hrvatske, vrlo odlučnim politikama ublažavanja klimatskih promjena, kao i prilagođavanja klimatskim promjenama, koje se provode u brojnim državama EU članicama, ali i globalnim klimatskim pokretom, utjelovljenim u nebrojenim inicijativama, udrugama i akcijama, osobito međunarodnim kampanjama srednjoškolaca, kao što su School Strike for Climate i Fridays for Future, od kojih su neki zaživjeli i u Hrvatskoj. Stoga su ovim apelom znanstvenici i znanstvenice pozvali na suočavanje s klimatskom krizom zajedničkim snagama, napominjući kako su i kao znanstvenici i kao građani zabrinuti zbog sve očitijih posljedica klimatskih promjena, koje su sve osjetnije i na hrvatskom teritoriju.

LAURA SKALA (17), ORGANIZATORICA UČENIČKIH PROSVJEDA: „Želimo da nas svi čuju i shvate da smo u strahu“

LUBENICA VEDRANA HORVATA: Kad je dovoljno više nego dosta

Pred zgradom Vlade dio potpisnika i potpisnica jučer je održao i kratku medijsku konferenciju na kojoj je točno primijećeno kako su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu, a mi ćemo dodati, niti mediji nisu previše „ludi“ za tako „atraktivnim“ temama.

Apel
Podaci koji su se našli na transparentu što su ga znanstvenici donijeli pred Vladu (ILUSTRACIJA: Znanstvenici za klimu)

„Nijedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovora za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje“, jasno su poručili.

Lupiga je ovim povodom razgovarala s jednim od pokretača apela. Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković, rekao nam je kako se s prikupljanjem potpisa krenulo početkom prosinca, a zanimljivo je da je pored njegovog potpisa pod Apel prvi potpis stigao iz Novog Zelanda, odnosno s jednog od ledenjaka pod novozelandskom upravom gdje je hrvatska znanstvenica Valentina Radić, inače glaciologinja sa sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru, u tom trenutku bila na terenskom mjerenju. 

„U samom početku sam mislio da možemo biti zadovoljni ako prikupimo stotinjak potpisa i da mogu očekivati bujicu negativnih mailova. Potpuno suprotno od toga – prikupili smo 556 potpisa, a dobio sam samo jedan izrazito negativan i potpuno neargumentiran mail, u kojem nas nadahnuti autor proglašava zelenim fundamentalistima i u kojem si daje za pravo poistovjećivati klimatski pokret s fašizmom. S druge strane, dobio sam mnogo izraza podrške, i to od doista vrhunskih znanstvenika, kao što su Ivan Đikić, Nenad Ban, Ivo Šlaus, Branko Grisogono ...“, sumira Biliškov.

Odazivom je vrlo zadovoljan, ali kaže da je još sretniji zbog činjenice da su mnogi potpisnici izrazili jaku želju za nastavkom rada što zapravo znači da je ovo tek prvi njihov iskorak u javnost. Procjenjuju da imaju izuzetno jaku bazu za stvaranje dobre i jake organizacije, koja doista može doprinijeti pozitivnim promjenama kroz razvoj ambicioznih i efikasnih klimatskih politika. 

Nikola Biliškov
Nikola Biliškov pred Vladom (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

Biliškova pitamo i misle li nakon jučerašnjeg velikog interesa medija da ih je netko uistinu čuo.

„Iako dosadašnje djelovanje naših institucija ne daju razloga za optimizam, iako su, realno gledajući, znanstvenici nešto kao društveni marginalci, optimističan sam. Uostalom, da nismo razočarani, ali ipak optimistični, ne bismo ni poduzimali ovu akciju. Mi to jednostavno, kao društvo, moramo, jer klimatske promjene su naša realnost i poprimile su razmjere prave krize te smo došli do točke kad moramo proglasiti izvanredno stanje. Mi to možemo, jer znanstvenici svih disciplina imaju ili razvijaju alate i modele koji nas mogu izvesti iz te klimatske krize. Unatoč svemu, duboko sam uvjeren da je čovjek biće dobrote. Ljudska snaga je u našoj kreativnosti, solidarnosti, altruizmu“, odgovora nam Biliškov.

Napominje kako klimatske promjene više nisu nešto apstraktno, nego su postale svima vidljiva realnost. 

„Danas smo izloženi mnogim pokazateljima da su one tu. Vjerojatno su najočitije brojne životinjske i biljne vrste, koje su migrirale iz toplijih krajeva u naš dio svijeta. Primjer su tigrasti komarci, koji su postali potpuno uobičajena pojava. Također je trend sve toplijih godina postao svima očit. Očito je da su ljetne suše sve duže i žešće, a zimi su sve češće i intenzivnije provale hladnoće. Također svjedočimo i prisilnim migracijama, koje su dobrim dijelom uzrokovane klimatskim promjenama, dezertifikacijom i smanjenjem obradivih površina. A sve se to sve više intenzivira. Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Neugodno zanimljiv argumentirani podatak je iznio dr. Sasja Beslik, direktor Održivih ulaganja u Nordea grupi - zbog klimatskih promjena, predviđa se da na području Hrvatske 2070. godine više neće biti Hrvata. Perspektiva hrvatskih građana su, prema tome, klimatske migracije“, poentira znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković

U jučer odaslanom apelu znanstvenici su izrazili zabrinutost zbog nedostatka sustavnih javnih rasprava o klimatskim temama u Hrvatskoj te dodali da, suočeni sa sada već galopirajućom klimatskom krizom i njenim posljedicama, smatraju kako je sasvim opravdano pozvati na proglašenje izvanrednog stanja. Potpisnici i potpisnice navode kako se tijekom zadnjih desetljeća iz godine u godinu bilježe sve značajnije klimatske promjene, pri čemu ističu obaranje rekorda prosječne globalne temperature, sve učestalije i intenzivnije pojave valova vrućine tijekom ljeta i hladnih oborinskih ekstrema tijekom zima, destabilizaciju permafrosta, gubitak ledenjaka kao važnih resursa pitke vode, porast globalne razine mora, izbljeđivanje koralja, velike šumske požare, sve duža sušna razdoblja, poplave velikih razmjera te sve češće i intenzivnije suše. Posljedično, kažu, svjedočimo i velikim promjenama u okolišu, što uzrokuje sve veće probleme u proizvodnji hrane, prisilne migracije te degradaciju bioraznolikosti, koje se očituju u galopirajućem izumiranju ili seljenju vrsta, među kojima su najvidljivije pojave tropskih vrsta u umjerenom pojasu. Zbog svega toga, poručuju - konformističko odbijanje prihvaćanja stvarnosti klimatske krize je izgubilo svaku racionalnu utemeljenost.

Apel
Znanstvenici pred zgradom Vlade (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

„U svom zadnjem specijalnom izvještaju, objavljenom u studenom 2018. godine, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da sprječavanje nepovratnih promjena klime, koje ugrožavaju održivost civilizacije na Zemlji, zahtijeva smanjenje emisija ugljikovog dioksida (CO2) za 45 posto do 2030. godine te njihovo potpuno ukidanje do 2050. godine. Klimatske promjene, koje bismo, dakle, bez pretjerivanja trebali nazivati preciznijim iako netehničkim terminom, klimatskom krizom, realnost su današnjeg svijeta i radi se o najozbiljnijoj i najkompleksnijoj krizi kojoj je čovječanstvo u cjelini bilo ikad izloženo“, stoji u njihovom apelu u kojem se navodi kako smo posljednjih godina svjedoci i početku globalne ekološke revolucije, novog historijskog momenta kakav do sada nismo iskusili, a čije začetka nalaze upravo u brojnim pokretima koji posljednje vrijeme pozivaju na konkretnu akciju

Razgovarajući o trenutnoj situaciji s Biliškovim, saznat ćemo kako on smatra da je pokret srednjoškolaca koji je pokrenula Greta Thunberg, vrlo važan i vidi ga kao najvažniju prekretnicu u cjelokupnom klimatskom pokretu i u poimanju klimatske krize.

„Netko je svjetskim vođama, a posredno i svima nama, morao sasuti u lice te tri jednostavne riječi: kako se usuđujete?! I ne radi se tu o praćenju nekog modnog trenda ili o kultu ličnosti Grete Thunberg, što se pokušava imputirati cijelom pokretu. U tome ima puno više sadržaja, i to jasno argumentiranog, temeljenog na znanstvenim činjenicama. U svom obraćanju Kongresu Sjeidnjenih Država, Greta Thunberg kaže 'ja ne želim da slušate mene, nego znanstvenike. Želim da se ujedinite iza znanosti. A zatim želim da poduzmete pravu akciju. Hvala'. U manifestu britanske podružnice pokreta School Strike for Climate stoji ' Greta je iskra, ali mi smo požar'. Kao odgovor na pokret srednjoškolaca iznjedrili su se i pokreti kao što je Parents for Climate, pa i Extinction Rebellion. Zajedničko im je što svima razumljivim jezikom iznose ključne činjenice i zahtijevaju urgentnu akciju. Pokret je izrastao i u Hrvatskoj, i posebno mi je drago bilo razgovarati s tim mladim ljudima, naoružanim vrlo čvrstom argumentacijom. Upravo zbog te neposrednosti i jednostavnosti jezika cijeli pokret je pod žestokom paljbom govora mržnje, koji, sve je jasnije, potječe iz kuhinja velikih fosilnih korporacija“, tumači Biliškov.

U apelu je inače objašnjeno i kako je klimatska kriza u svojoj zastrašujućoj realnosti svojevrsni test našoj civilizaciji, odnosno poziv za buđenje i prilika za transformaciju prema održivom društvu. Za to je, napominje se, nužno zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva, a da je sasvim dobar početak – proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. U tome, smatraju nema mjesta za lažne alibije „malih zemalja“ kojima se vlade manjih država obično pozivaju na argument da su njihove zemlje toliko male da oni ne mogu ništa napraviti što bi se osjetilo na globalnom nivou. 

„Jedno od uobičajenih suzdržavanja od odlučne sustavne akcije do sada je bila pozicija da klimatske promjene predstavljaju problem, ali da to nije kriza. Jasno je da 'klimatska kriza' ili 'izvanredno stanje' nisu tehnički termini, kakvima bismo se koristili u znanstvenoj komunikaciji. Ipak, danas više nemamo na temelju čega ublažavati taj neugodni, ali jasan i svima razumljiv termin. Mi, znanstvenici, na temelju svih raspoloživih znanstveno utemeljenih činjenica, zaključaka eksperimentalnih mjerenja i terenskih opažanja te teorijskih modeliranja, objavljenih u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija, s punom odgovornošću tvrdimo da se radi o krizi, zapravo o izvanrednom stanju, te svojim znanstvenim autoritetom pozivamo institucije da odgovarajućim i ambicioznim mjerama stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem“, poručuju znanstvenici i znanstvenice i javno se stavljaju na raspolaganju svim institucijama.

Apel
Veliki medijski interes (FOTO: Znanstvenici za klimu)

U svom apelu iznijeli su jedanaest zahtjeva, donosimo ih redom:

- hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske, po uzoru na već donesene slične odluke na razini EU, kao i niza drugih država; 

- uključenje znanstvenika svih profila i disciplina, koji objavljuju recenzirana znanstvena istraživanja o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i/ili njihovu ublažavanju, u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu; 

- razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socioekonomskih modela, održivijih u odnosu na postojeći; 

- rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti, na svim razinama, o klimatskoj krizi, u svoj njenoj kompleksnosti, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume;

- hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici, s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i potrebne prekvalifikacije radnika; 

- prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture; 

- prepoznavanje osobito ranjivih skupina u društvu te rad na minimiziranju njihove ranjivosti, kao i već pretrpljenih šteta; 

- poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja; 

- poticanje održivih, niskougljičnih transportnih rješenja, uključujući i razvoj prateće infrastrukture;

- implementaciju održivih tehnoloških rješenja u svim aspektima života, na temelju komparativnih analiza životnih ciklusa (LCA) 

- intenzivnu potporu ambicioznim znanstvenim istraživanjima usmjerenim prema odgovorima na klimatsku krizu. 

Za kraj našeg sugovornika, Biliškova, pitamo i jesmo li došli do točke na kojoj su građani uistinu svjesni opasnosti.

„Zapravo, sociološka istraživanja pokazuju veliku i sve veću zabrinutost zbog klimatskih promjena. Zanimljivo je razgovarati o klimatskim promjenama s ljudima bez formalnog višeg obrazovanja. Zanimljivo je od njih čuti prijedloge praktičnih rješenja. U tim razgovorima do opipljivosti postaju jasni korijeni klimatske krize. Naime, korijen je u raskidu našeg vjekovnog saveza s okolišem. I tu se postaje jasno koliko nas je nametnuti komodifikacijsko-konzumeristički narativ odmaknuo od prastarih narativa u kojima su čovjek i zemlja međuovisni, zapravo jedinstveni. Zato je jedan od ključnih koraka u suočavanju s klimatskom krizom povratak tim starim narativima“, zaključuje Biliškov te potom objašnjava koje bi male korake svjesni i savjesni građani mogli učiniti u rješavanju problema

Kaže kako bi se svatko od nas u svakodnevnom životu prvo trebao upitati kakve su njegove navike, primjerice, da ukoliko putujemo negdje, razmislimo je li to baš toliko daleko da moramo na put avionom.

„Svakodnevni poslovi u gradu ne trebaju se nužno obavljati automobilima, postoji javni prijevoz, a trebalo bi zahtijevati da se on unaprijedi. Možemo puno toga obavljati i vožnjom bicikla. Treba inzistirati i na razvoju željezničke infrastrukture. Osim toga, upitajmo se malo o porijeklu niskih cijena nekih proizvoda i koliko zapravo skupo plaćamo te prividno niske cijene. Pokušajmo se snabdijevati lokalno uzgojenom hranom, kao i lokalno proizvedenom robom“, poručuje Biliškov.

Cijeli tekst Apela i sve njegove potpisnike i potpisnice možete vidjeti na ovom linku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Tomislav Pavlek

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije