CIVILNO DRUŠTVO OBJAVILO VAŽAN DOKUMENT

„Ovo moraju biti prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU“

ritn by: A.B. | 19.07.2019.
CIVILNO DRUŠTVO OBJAVILO VAŽAN DOKUMENT: „Ovo moraju biti prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU“
Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije u javnosti je predstavljeno kao veliko postignuće hrvatske politike i na svojevrstan način pravo-pravcato priznanje Europske unije da je Hrvatska uistinu njen dio. Istovremeno o obavezama i mogućnostima tog predsjedanja domaća javnost ne zna ništa, pa niti koliko je Hrvatska spremna za nešto što bi se trebalo dogoditi za manje od pola godine, točnije 1. siječnja 2020. godine. Pogotovo, osim načelnih poruka koje pršte ispraznim frazama, javnost ne zna što će to biti prioriteti sljedećeg predsjedatelja Vijećem EU. No, na ovom pitanju zato je intenzivno radila neformalna platforma organizacija civilnog društva, „Forum 2020“, koja je okupljena upravo povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Platformu čini 20 hrvatskih udruga kojima je zajedničko to da su zainteresirani za proces predsjedanja, i to iz različitih područja djelovanja.

Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije u javnosti je predstavljeno kao veliko postignuće hrvatske politike i na svojevrstan način pravo-pravcato priznanje Europske unije da je Hrvatska uistinu njen dio. Istovremeno o obavezama i mogućnostima tog predsjedanja domaća javnost ne zna ništa, pa niti koliko je Hrvatska spremna za nešto što bi se trebalo dogoditi za manje od pola godine, točnije 1. siječnja 2020. godine. Pogotovo, osim načelnih poruka koje pršte ispraznim frazama, javnost ne zna što će to biti prioriteti sljedećeg predsjedatelja Vijećem EU.

No, na ovom pitanju zato je intenzivno radila neformalna platforma organizacija civilnog društva, „Forum 2020“, koja je okupljena upravo povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Platformu čini 20 hrvatskih udruga kojima je zajedničko to da su zainteresirani za proces predsjedanja, i to iz različitih područja djelovanja. Koordinator ove priče je CROSOL - Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske u okviru projekta “Towards open, fair and sustainable Europe in the world – Presidency Project 2019-2021” financiranog od Europske komisije. 

Ovog tjedna „Forum 2020“ objavio je opsežan dokument u kojem su naveli sve ono što misle da bi trebali biti prioriteti hrvatskog predsjedanja iz perspektive civilnog društva, koje one koji su na vlasti, poslovično, zapravo nimalo ne zanima. 

„Svi prioriteti su definirani kroz višemjesečni proces konzultacija koje su se provodile diljem Hrvatske u suradnji s organizacijama civilnog društva i svim zainteresiranim građanima. U konzultacijama koje su se održavale uživo i online sudjelovali su građani, organizacije civilnog društva i zainteresirani pripadnici akademske zajednice. Kroz proces javnih konzultacija definirana su četiri tematska prioriteta za koja smatramo da bi ih Vlada Republike Hrvatske trebala uvrstiti na dnevni red prilikom predsjedanja“, objašnjava Branka Juran, koordinatorica CROSOL-a koji je za ovu svrhu pokrenuo i posebnu internetsku stranicu Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. Na toj će se stranici objavljivati vijesti i informacije vezane uz predsjedanje Vijećem EU, s ciljem podizanja inače vrlo niske razine svijesti o važnosti europskih tema među hrvatskim građanima i jačanju njihove svijesti o Hrvatskoj kao članici Europske unije.

Vijeće EU
Rotirajući predsjedatelji - Rumunjska, Finska i Hrvatska (IZVOR: CROSOL)

Prema ovom dokumentu, prvi od četiri tematska prioriteta su demokratska Europa slobodnih i odgovornih ljudi, vladavine prava i ljudskih prava, slobodnog, nezavisnog i kritičnog civilnog društva te nezavisnih institucija i nezavisnih medija. Ostala tri prioriteta su Europska unija koja i dalje ima potencijal širenja i koja stabilizira zapadni Balkan, potom Europa koja je predana ciljevima održivog razvoja unutar i izvan svojih granica te, na koncu, Europska unija kao globalni akter izgradnje mira. 

Dokument koji je iznjedrilo civilno društvo poslan je Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koje od ovog tjedna na svome čelu ima novog ministra, Gordana Grlića Radmana. 

„Svjesni smo da je predsjedanje veliki izazov i prilika za čitavu zemlju. Posebnu priliku vidimo u mogućnosti jačanja ugleda RH i mijenjanja njenog imidža kao zemlje članice koja ima veoma malen koalicijski potencijal za suradnju s drugim članicama EU. Da bismo to učinili, vjerujemo da su potrebni zajednički napori, kako vladinih tijela, tako i organizacija civilnog društva. Zbog toga ove prioritete vidimo kao priliku zajedničkog rada na oblikovanju javnih politika Europske unije. Naši prioriteti polaze iz trenutnih potreba EU da redefinira i ojača svoje javne politike u smjeru odgovora na realne potrebe građana/ki EU. Ujedno, prioriteti su i jasan odraz onoga što vidimo kao zajednički interes i EU i RH kao punopravne članice Unije. Oni su nastali vođeni idejom stavljanja naglaska na neke od kritičnih točaka politika EU koje su u prethodnom periodu ili zakazale ili nisu bile artikulirane na način da rade za dobrobit većine građana EU“, objašnjavaju iz platforme „Forum 2020“ koju, abecednim redom, čine ADRA – Hrvatska, Adventistička agencija za pomoć i razvoj; B.a.B.e - Budi aktivna. Budi emancipiran.; Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo; Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek; Centar za mirovne studije; Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću; Forum za slobodu odgoja; Gong; IPE – Institut za političku ekologiju; Kuća ljudskih prava Zagreb; MIRamiDA Centar - regionalne razmjene mirovnih iskustava; Mreža mladih Hrvatske; ODRAZ - Održivi razvoj zajednice; Terra Hub; Udruga "Mi" – Split; Udruga „Zemljani - Are You Syrious?“; VUK - Udruga mladih Varaždinski underground klub; Udruga za samozastupanje; Zelena akcija; Ženska soba - Centar za seksualna prava.

Uz navedene tematske prioritete, ističu i važnost sudjelovanja mladih u svim područjima, kao i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka. Mlade ljude u „Forumu 2020“ vide kao ključnu društvenu skupinu koja predstavlja potencijal što se participacijom u političkom procesima dodatno jača, čime se stvaraju svjesni, kritički nastrojeni i društveno aktivni građani koji predstavljaju temelj svakog demokratskog društva. Dodaju i kako je izuzetno bitno da se unutar svih prioriteta nužno teži rodnoj ravnopravnosti u procesima donošenja odluka i provedbi s ciljem da se osigura jednaka predstavljenost i eliminira diskriminacija na temelju roda. 

U iscrpnom dokumentu, koji možete pročitati na ovom linku, već u obrazloženju prvog prioriteta navodi se kako je Europska unija dugi niz godina bila prepoznavana kao prostor socioekonomskog blagostanja, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, što EU prostor čini jednim od najatraktivnijih prostora za život na Zemlji. 

„Zbog toga i ne čudi da brojni ljudi iz kriznih žarišta ili iz zemalja koje nemaju razvijene navedene tri komponente žele doći živjeti u EU. EU je posebne napore uložila u slobodu tržišta i kretanja – računajući da je vladavina prava i zaštita ljudskih prava nešto što se podrazumijeva i za što nije potrebno ulagati dodatne napore unutar svojih članica. Nažalost, pokazalo se da vladavina prava i zaštita ljudskih prava ne može biti održiva ako kontinuirano ne radimo na njima. Posebno zabrinjava sve veći rast anti-demokratskih političkih opcija koji vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava vide kao prijetnju svojim interesima, a ne kao priliku za izgradnju društvenih odnosa utemeljenih na povjerenju u institucije koje služe na dobrobit svim njenim članovima i članicama. Pojave tzv. modela iliberalnih demokracija vladanja unutar EU koje demokraciju svode na puko višestranačje te pri tome strateški uništavaju ključne poluge kontrole demokracije (nezavisno sudstvo, kritičko civilno društvo, nezavisne medije i nezavisne institucije) jasan je signal da EU mora proaktivno raditi na jačanju i zaštiti mehanizama zaduženih za kontrolu vlasti“, stoji u dokumentu.

Zastave
"Očekujemo da će tijekom predsjedanja RH pitanje sveobuhvatne strategije održivog razvoja EU-a biti na dnevnom redu" - poručuju iz "Foruma 2020" (FOTO: Lupiga.Com)

Takvo što je, tvrdi se, moguće kroz uvođenje i kontinuirano razvijanje nekih politika. Tako se kao bitni faktori navode jačanje odgovornih i neovisnih demokratskih institucija Europske unije i država članica, uz očekivanje da Vijeće EU pokrene političke procese u smjeru jačanja demokratskih institucija, osnaživanje nezavisnih institucija i mogućnost građanskog nadzora nad institucijama represivnog aparata. 

„Jačanje pravosudnih sustava predstavlja temelj vladavine prava i nužan preduvjet očuvanja demokratskog poretka. Istovremeno, treba se snažno suprotstaviti političkim grupacijama koje nastoje zloupotrijebiti mehanizme, institucije i resurse Europske unije i koristiti ih za njezino slabljenje, dezintegraciju i zaokret od njezinih temeljnih vrijednosti. Zalažemo se za Europu vladavine prava i stabilnih odgovornih i demokratskih institucija vlasti, koja razvija mehanizme monitoringa funkcioniranja pravosuđa kao i građanskog nadzora policije, vojske i sigurnosnih službi, posebice prateći učinkovitost borbe protiv korupcije. Pozivamo zakonodavna tijela EU na usvajanje Općih preporuka Europske komisije protiv rasizma i netolerancije nacionalnim tijelima za ravnopravnost kojima se ojačavaju institucije pravobraniteljstava širom Europske unije“, analizira se u dokumentu. 

Nadalje, stoji u analizi, uvođenje instrumenta za zaštitu temeljnih vrijednosti Europske unije u Višegodišnjem financijskom okviru osigurat će dugoročno financiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija koji rade na demokratizaciji i zaštiti ljudskih prava. Također, objašnjava se, zaštita onih koji brane ljudska prava, kao i zaštita novinara unutar EU, moraju biti prepoznati kao jedan od čuvara demokracije, slobode izražavanja i ljudskih prava. Ističe se i kako je nedopustivo da se u EU ubijaju, sudski progone i zastrašuju neovisni i kritički novinari i novinarke, kao i oni koji brane ljudska prava i demokratske standarde koje su članice EU dosegle. Zbog toga u ovoj platformi očekuju da Vijeće EU, u suradnji s drugim institucijama EU, tijekom hrvatskog predsjedanja pokrene zakonodavnu inicijativu kojom bi se zaštitilo upravo ove skupine. 

Preporuča se i izrada godišnjeg izvještaja o stanju vladavine prava i ljudskih prava u Uniji, s obzirom da do sada EU nije razvila metodologiju praćenja i izvještavanja o stanju ljudskih prava, već se oslanjala na izvješća drugih međunarodnih organizacija, svojih delegacija diljem svijeta ili partikularnih tematskih izvještaja Agencije za temeljna prava EU. Pogotovo je to važno, pojašnjava se, zbog toga što je trenutno postojeći alat Europske komisije za praćenje pravosudnih sustava „Justice Scoreboard“ usmjeren u najvećoj mjeri na radnu efikasnost pravosudnih sustava te ne ulazi u analizu razine zaštite temeljnih prava i vladavine prava, odnosno razmjera njihova kršenja. Dio ovog izvještaja svakako bi, smatraju, morao biti periodičan osvrt na primjenu Rezolucije Europskog parlamenta o porastu neofašističkog nasilja u Europi, kojom je EU parlament zatražio zabranu neofašističkih i neonacističkih grupa u Europskoj uniji. Pri tome, kao dobar primjer prakse izvještavanja navode onaj pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske “Relativizacija zločina NDH narušava temeljne vrijednosti Ustava a izostanak reakcija otvara prostor mržnji”. 

U sastavljanju prioriteta poseban prostor posvećen je EU fondovima, odnosno njihovom trošenju.

„Neodrživa je dosadašnja situacija da pojedine članice koriste EU fondove kako bi njima kroz korupcijske dogovore pogodovale partikularnim privatnim ili političkim interesima. Još je poraznije da pojedine grupacije koriste EU fondove kako bi se aktivno zalagale protiv vrijednosti na kojima se temelji EU. Krajnje je vrijeme da se uvedu učinkoviti kontrolni mehanizmi koji će spriječiti trošenje EU fondova u onim članicama gdje su isti potrošeni kroz korupcijske i netransparentne prakse. Predložena 'Uredba o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama' ima za cilj zaštititi financijske interese Unije, istovremeno predstavljajući učinkovito sredstvo za obranu vladavine prava. Ukoliko država članica prekrši načela vladavine prava, bit će joj uskraćen pristup financiranju EU. Očekujemo da Vijeće EU tijekom predsjedanja RH donese jasnu političku odluku kojom će se takvoj praksi stati na kraj i usvoji Uredbu kako bi se zaštitila vladavina prava u svim državama članicama. Istodobno, nužno je da financijske disciplinske mjere usmjerene na vlade koje povređuju vladavinu prava ne izazovu reakciju protiv domaćih organizacija koje upozoravaju na nepravilnosti i neovisnih medija. To iziskuje rezervnu opciju dodjele sredstava, putem centralnih programa EU kao što je Europski instrument za vrijednosti ili neovisnih posrednika“, napominju u „Forumu 2020“.

Euro
U dokumentu se poručuje da EU fondovi ne služe za korupcijske dogovore kojima se pogoduje partikularnim privatnim ili političkim interesima (FOTO: Lupiga.Com)

Što se tiče drugog prioriteta - Europske unije koja ima potencijal širenja i stabilizira zapadni Balkan - ističe se kako se pojavom Brexita može činiti da je EU izgubila svoj potencijal za širenje i privlačenje drugih država, ali, zaključuje se, to ne mora biti tako, jer EU koja će se obnoviti, demokratski reformirati i biti predana zaštiti ljudskih prava, vladavini prava i održivom razvoju, može biti jasan odgovor na krizu međunarodnog globalnog poretka

„Duboko vjerujemo kako i danas većina ljudi želi živjeti u društvima socioekonomskih blagostanja u kojima je dobra ekonomija jednako važna kao i vladavina prava i zaštita ljudskih prava. Ta neraskidiva poveznica socioekonomskih prava s vladavinom prava i ljudskim pravima čini EU snažnom i privlačnom“, stoji u dokumentu. 

Dio dokumenta posvećen je i očuvanju okoliša, odnosno klimatskim promjenama, uz argument kako se radi o prvorazrednim političkim pitanjima 21. stoljeća. 

„Neophodno je na globalnoj razini proglasiti klimatsko izvanredno stanje kako bi se poslala snažna poruka, upozorenje da je vrijeme za uzbunu i poziv na akciju dionicima diljem svijeta. Mi nismo nezainteresirani promatrači šestog i najvećeg masovnog izumiranja na jedinoj naseljivoj planeti za koju znamo. Suvremena civilizacija, čijim se temeljima Europa ponosi, nije autodestruktivni proplamsaj na kraju tri milijarde godina života na Zemlji, niti je hladnokrvni ubojica većine klimatski ugroženih stanovnika u zemljama u razvoju. Za razliku od stanovnika mnogih drugih dijelova svijeta, većina nas Europljana danas smo nahranjeni i imamo viška hrane za dijeliti, obrazovani smo i možemo promišljati svoje postojanje i informirati se o njegovim principima. To nam omogućava perspektivu iz koje možemo uvidjeti važnost hitnog i sveobuhvatnog djelovanja i ujediniti svoje napore u pogledu usporavanja/ublažavanja klimatskih promjena i zaštite bioraznolikosti kroz politiku pravednog odrasta“, poručuju iz „Foruma 2020“.

Za ovaj prioritet je bitno usvajanje Sveobuhvatne strategije EU za održivi razvoj te se čelnike Europske unije poziva da to učine čim prije. Kritizira se zakašnjela reakcija Europske komisije koja je tek početkom ove godine „izbacila“ dugo očekivani dokument ''Prema održivoj EU do 2030.'' u kojem su navedena tri moguća scenarija koja bi mogla voditi Europsku uniju u provedbi pravedne okolišne, socijalne i gospodarske tranzicije kako bi postala održiva do 2030. godine. I sama Komisija, naime, priznaje da Europa ima neodržive obrasce potrošnje te je odlučila promicati prijelaz prema održivom prehrambenom sustavu uz namjeru da javne politike ne smiju negativno utjecati na održivi razvoj izvan naših granica. Brojne organizacije civilnog društva iz cijele Europske unije, uključujući i „Forum 2020“, zalažu se da EU usvoji prvi navedeni scenarij spomenutog dokumenta, odnosno sveobuhvatnu strategiju održive Europe 2030. godine, uključujući pomake koje treba predložiti u drugim ključnim područjima, kao što su odgovornost poduzeća, trgovina i ulaganje usmjereno na ljude te prevladane trenutačne opsesije gospodarskim rastom. 

Industrija
Čeka se na usvajanje Sveobuhvatne strategije EU za održivi razvoj (FOTO: Pixabay)

„Samo na taj način možemo ostvariti prijeko potrebnu tranziciju za ljude i planet. Deklaracija iz Sibiua, u kojoj su 9. svibnja 2019. godine šefovi država EU-a predstavili svojih deset opredjeljenja za budućnost Europe, govori o 'smanjenju razlika među nama' i 'pružanju pomoći onima koji su najranjiviji u Europi - stavljanje ljudi ispred politike', ali se ne spominje održivi razvoj niti ciljevi održivog razvoja. Očekujemo da će tijekom predsjedanja RH pitanje sveobuhvatne strategije održivog razvoja EU-a biti na dnevnom redu te da će opredjeljenje za održivi razvoj biti vidljivo i u Višegodišnjem financijskom okviru“, stoji u dokumentu „Foruma 2020“ gdje prepoznaju i nužnost hitnog usvajanje Strategije za dugoročno smanjenje emisije stakleničkih plinova u EU, uz opasku kako Europa ima dovoljno novca i znanja za pametan zaokret na zelenu energetiku.

Posebno poglavlje u dokumentu zauzima vapaj za smanjenjem nejednakosti, gdje se objašnjava kako nejednakosti u današnjem svijetu nisu nastale spontano, već su produkt političkog i ekonomskog sustava u kojemu živimo, odnosno javnih politika usmjerenih deregulaciji i liberalizaciji tržišta. 

„Unutar Europske unije sve je vidljivija razlika između zemalja centra i periferije koja se manifestira nejednakim razinama političkog utjecaja te posebice gospodarske stabilnosti. Moguće rješenje ovih strukturnih problema leži u novom modelu kružne ekonomije i odrasta čija se uspješnost neće mjeriti isključivo profitom, rastom i financijskim pokazateljima, već sveukupnim utjecajem na povećanje dobrobiti društva, održivosti i pravednosti prema svim njegovim članovima. Već sada možemo na ekscesivne menadžerske i slične prihode postaviti stope poreza na dohodak iznad 80 posto radi redistribucije obiteljima s niskim i srednjim primanjima, ali i smanjiti PDV na radno intenzivne usluge kao što su popravci. U konačnici uloga nejednakosti u europskoj solidarnosti će se smanjiti prelaskom s politike učinkovitosti na politiku dostatnosti kako bi održivi životni stil postao norma. Kroz predsjedanje RH Vijećem EU očekujemo da Vijeće počne razmatrati alternativne indikatore razvoja i blagostanja koji se ne zasnivaju na BDP-u, već i na spektru pokazatelja prikladnih za pravednu održivost u 21. stoljeću“, stoji u dokumentu na temu nejednakosti.

Za kraj, spomenimo i četvrti prioritet – Europsku uniju kao globalnog aktera izgradnje mira. U poljuljanom međunarodnom poretku, analizira se, ovo bi mogla biti prilika da se upravo EU nametne kao novi globalni akter mira i stabilnosti koji okuplja one snage u svijetu koje su spremne raditi na očuvanju planeta te snaga u globalnim naporima dogovora i nenasilnog rješavanja sukoba. Za hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, u ovoj platformi očekuju da se zauzme stav kako EU mora snažnije raditi na prevenciji sukoba i biti aktivnija s mirovnim radom u područjima sukoba. Kako bi se došlo do toga nužno je razviti svijest europskih građana o Uniji kao „mirovnom projektu“.

Uz napomenu da cijeli dokument „Foruma 2020“ možete pročitati na ovom linku, kao zaključak ćemo tek primijetiti kako je domaće civilno društvo vladajućima ostavilo, u najmanju ruku, odličan okvir za promišljanje o prioritetima, a hoće li to vlast znati iskoristiti vidjet ćemo uskoro. Prema dosadašnjim iskustvima i činjenici da je gotovo svaka inicijativa koja dolazi iz progresivnog civilnog društva nailazila uglavnom na nerazumijevanje i potpuni izostanak interesa onih koji su na poziciji vlasti.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Vijće EU

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IVAN ERGIĆ: Povratak

    16.10.2019.

    Ivan Ergić

    IVAN ERGIĆ: Povratak

  2. FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

    01.10.2019.

    Nataša Škaričić

    FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

  3. BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

    30.09.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije