APEL

„Vojni izdaci od 1.900 milijardi dolara godišnje ne mogu riješiti pandemiju, zato preusmjerite te izdatke“

ritn by: I.F. | 25.05.2020.
APEL: „Vojni izdaci od 1.900 milijardi dolara godišnje ne mogu riješiti pandemiju, zato preusmjerite te izdatke“
"Pandemija koronavirusa nedvojbeno je pokazala da ključna pitanja ljudske sigurnosti ne mogu biti riješena vojnim putem ili neovisno od strane pojedinih država, već zahtijevaju globalnu suradnju i nenasilno rješavanje sukoba", stoji u apelu objavljenom povodom Međunarodnog ženskog dana za mir i razoružanje, 24. svibnja 2020. godine i 75. godišnjice Ujedinjenih naroda. U apelu se iznosi i uistinu porazni podatak za današnje čovječanstvo. Naime, procjenjuje se da su se godišnji vojni proračuni na našoj planeti približili ukupnoj brojci od gotovo 2.000 milijardi dolara. Točnije, 1.900 milijardi, od čega se sto milijardi odnosi samo na razorno nuklearno oružje. Istovremeno je trenutni godišnji proračun Ujedinjenih naroda prema ovoj brojci sasvim neznatnih šest milijardi dolara.

Vlade moraju smanjiti vojne izdatke i povećati usredotočenost i proračune na polju ljudske sigurnosti i globalne suradnje, kako bi se oporavile od pandemije Covid-19, najsnažnija je poruka koja se može iščitati iz apela objavljenog povodom Međunarodnog ženskog dana za mir i razoružanje, 24. svibnja 2020. godine i 75. godišnjice Ujedinjenih naroda. Osim oporavka od još uvijek aktualne pandemije, vojne izdatke bi se, smatraju potpisnice apela, moralo smanjiti i kako bi se bavilo rješavanjem pitanja klimatskih promjena i osiguravanjem održive budućnosti.

Apel pod nazivom „Ljudska sigurnost za javno zdravstvo, mir i održivi razvoj“ uputile su organizacije Parlamentarci za nuklearno neširenje i razoružanje (PNND), Ženski lobi zakonodavki (WiLL) i Vijeće za svjetsku budućnost (WFC), a potpisalo ga je više od 230 istaknutih žena iz 40 zemalja.

„Izražavamo duboku zabrinutost zbog humanitarnih i ekonomskih posljedica pandemije Covid-19, otežavajućih utjecaja sukoba i oružanog nasilja, kao i egzistencijalnih prijetnji čovjeku i okolišu od klimatskih promjena te nuklearnog naoružanja. Kao zakonodavke, vjerski vođe i predstavnici civilnog društva iz cijelog svijeta, pozivamo vlade i kreatore politika da prevladaju nacionalne granice, različita politička i vjerska uvjerenja, kako bi se unaprijedio zajednički interes čovječanstva za mir, javno zdravstvo, razoružanje, održivi razvoj i ekološku odgovornost“, stoji u samom uvodu apela.

Potpisnice napominju kako podupiru vitalnu ulogu žena u kreiranju mira, razvoju politika i upravljanju, podsjećajući na Rezoluciju 1325 Vijeća sigurnosti UN-a u kojem se ističe važnost uloga koje žene imaju kao aktivne sudionice mirovnih procesa te procesa razoružanja.

„Pandemija koronavirusa nedvojbeno je pokazala da ključna pitanja ljudske sigurnosti ne mogu biti riješena vojnim putem ili neovisno od strane pojedinih država, već zahtijevaju globalnu suradnju i nenasilno rješavanje sukoba. Ističemo važnost Ujedinjenih naroda i njegovih agencija poput Svjetske zdravstvene organizacije i Programa UN-a za okoliš u procesu izgradnje takve suradnje, kao i u upravljanju globalnim problemima te unapređenju ljudske sigurnosti“, navodi se u apelu u kojem se iznosi i uistinu porazni podatak za današnje čovječanstvo.

Naime, procjenjuje se da su se godišnji vojni proračuni na našoj planeti približili ukupnoj brojci od gotovo 2.000 milijardi dolara. Točnije, 1.900 milijardi, od čega se sto milijardi odnosi samo na razorno nuklearno oružje. Istovremeno je trenutni godišnji proračun Ujedinjenih naroda prema ovoj brojci sasvim neznatnih šest milijardi dolara. Stoga potpisnice smatraju da bi se dio sredstva koji odlaze na vojne izdatke morao preusmjeriti na Ujedinjene narode kako bi se podržala zaštita klime, javno zdravstvo, otpornija gospodarstva te ostvarilo ciljeve održivog razvoja. Ističe se i da je nužno poboljšati procese razmjene informacija i omogućiti međunarodnu suradnju u slučaju budućih pandemija poput ove koju trenutno imamo.

Maske
Naoružanje je nemoćno pred pandemijom (FOTO: HINA/EPA/Joedson Alves)

Potpisnice su pozdravile i program razoružanja koji je pokrenuo Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, prije dvije godine, a koji ističe važnost razoružanja za postizanje održivog razvoja te angažiranje svih aktera u tom procesu, posebno žena i mladih.

„Pozivamo zaraćene strane širom svijeta da pristanu na apel glavnog tajnika iz ožujka 2020. godine za globalni prekid vatre kako bi se pomoglo u borbi protiv pandemije koronavirusa. Ovaj prekid vatre trebao bi se nastaviti i nakon što se oporavimo od trenutne pandemije, a morao bi biti popraćen značajnim smanjenjem proizvodnje i trgovine konvencionalnim i lakim oružjem, s ciljem postizanja održivog mira u svijetu i smanjenja nasilja. Bilo da smo iz Rusije ili SAD-a, Indije ili Pakistana, Sjeverne ili Južne Koreje, Irana ili Izraela, s istoka ili zapada, sjevera ili juga, dijelimo jedan planet i zajedničku budućnost. Od vitalnog je značaja da za rješavanje sigurnosnih pitanja koristimo diplomaciju, procese rješavanja sukoba, suradnju, ideju o zajedničkoj sigurnosti i zakone, a ne prijetnje, oružanu silu ili kaznene sankcije“, poručuje se u apelu.

Objašnjava se i kako su Ujedinjeni narodi osnovani da bi raspolagali s nizom mehanizama pomoću kojih se mogu rješavati sukobi, pregovarati o razoružanju i rješavanju humanitarnih pitanja te postići sigurnost putem diplomacije, a ne rata. Stoga pozivaju sve vlade da u budućnosti bolje koriste te mehanizme i prihvate obveznu nadležnost Međunarodnog suda pravde za međunarodne sukobe, što su do sad učinile samo 74 svjetske države. Također se traži da se utrka u naoružanju zamjeni s oslanjanjem na zajedničku sigurnost. 

Kada je u listopadu 1945. godine sastavljana prva rezolucija UN-a zahtijevalo se uklanjanje nuklearnih oružja i drugog oružja namijenjenog za masovno uništavanje. Međutim, tri četvrt vijeka kasnije pokazalo se kako rezoluciju nitko nije previše ozbiljno shvatio. Danas imamo preko 14.000 komada nuklearnog oružja diljem svijeta, kao jasnu prijetnju sadašnjim i budućim generacijama. 

„Svijet se ujedinio u borbi protiv pandemije koronavirusa. Gradimo na tom jedinstvu bolje sutra, prihvaćajući ljudsku sigurnost kao svjetionik naše zajedničke budućnosti“, zaključuje se u apelu. 

Lista potpisnica apela je uistinu impozantna i možete je vidjeti na ovom linku. Među njima je, primjerice, Claudia Roth, zamjenica predsjednika njemačkog Bundestaga; Eva Quistorp, suosnivačica njemačkih Zelenih; Ana Maria Cetto, članica međunarodne organizacije Pugwash Conferences, dobitnice Nobelove nagrade za mir; Austrijanka Petra Bayr, potpredsjednica Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava; američka senatorica Audrey Gibson; zamjenica predsjednika Senata Australije Sue Lines; gradonačelnica Barcelone Ada Colau; gradonačelnica Kölna Henriette Reker; Ashna Ali iz Nobel Women’s Initiative…. Jedina potpisnica iz zemalja regije je Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije