„Džaba vam laži i mržnja, istinu nećete ugušiti, pravda će pobediti“, uvrijeđeno je podviknuo slavni teoretičar zavjera Boris Malagurski, nakon što je portal Faktograf objavio tekst o njegovom zagrebačkom gostovanju u Srpskom privrednom društvu Privrednik, uz podršku Mitropolije zagrebačko-ljubljanske. Naime, Privrednik koji je u zadnje vrijeme široj javnosti postao poznat po organizaciji vrlo posjećenih i kvalitetnih tribina o nekim važnim temama, odlučio je večeras ugostiti Malagurskog i premijerno prikazati njegov „dokumentarni film“ – „Kosovo: Momenat u civilizaciji“.

Faktograf je srpskog povratnika iz Kanade, o čijim je manipulativnim „dokumentarističkim“ tehnikama Lupiga već pisala, opisao kao "simpatizera i apologeta balkanskih krvoloka", "teoretičara zavjera koji koristi zapaljivu nacionalističku retoriku i nabrijava najniže nacionalističke strasti" u Srbiji i Republici Srpskoj.

„U filmu koji će biti prikazan u četvrtak u Privredniku Malagurski Albance na Kosovu uspoređuje s ISIS-om. Priča je to o destrukciji koja se dogodila uglavnom za vrijeme tzv. “martovskog nasilja” – etničkih nemira na Kosovu iz ožujka 2004. godine, kada je poginulo 19 ljudi – 11 Albanaca i osam Srba (OSCE). Tada je oko 4.000 Srba napustilo svoje domove, a uništeno je ili oštećeno oko 800 kuća, kao i 35 pravoslavnih crkava i manastira. Malagurski pokriva i razdoblje prije toga, navodeći u traileru da je od 1999. godine 'preko 150 crkava i manastira uništeno od strane albanskih ekstremista'. Prema uhodanoj nacionalističkoj matrici, u drugi plan pada činjenica da je u vrijeme rata na Kosovu krajem devedesetih nestao i ogroman komad kulturnog nasljeđa Albanaca – 225 od ukupno 600 džamija je uništeno ili oštećeno, a sa zemljom je sravnjeno čak 65 od 183 javne knjižnice“, piše Faktograf o filmu Borisa Malagurskog kojeg će večeras prikazati Privrednik, a koji je u kulturnom centru ABF u Stockholmu krajem prošle godine skinut s repertoara.

Podsjeća se da je na film oštro reagirala i Vlada Kosova, tvrdeći da je film „rasistički i bez presedana“ i da je dio kampanje protiv članstva Kosova u UNESCO-u te da Malagurski nasljeđe na Kosovu prikazuje kao nasljeđe Srbije. Lik i djelo Borisa Malagurskog komentirao je za ovu priliku Aleksej Kišjuhas, sociolog s Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i kolumnist beogradskog dnevnika Danas.

“Boris Malagurski je specifični – iako ne i naročito originalni – fenomen ili pojava savremenog srpskog društva, u smislu jedne neobično glasne kombinacije virulentnog etnonacionalizma, ličnog egocentrizma i traljavo utemeljene ambicije. Kao neko ko je, ako se ne varam, godinama živeo kao emigrant u Kanadi, on (zlo)upotrebljava to životno iskustvo za jedno kvaziduhovito soljenje pameti građanima Srbije oko vaskolikog zla i naopakosti Zapada i uopšte zapadnih i liberalnih vrednosti modernosti i prosvetiteljstva. I, moram da priznam, čini to na jedan veoma popularan, prijemčiv i uspešan način. I to posebno među mladim ljudima, za koje nažalost predstavlja nekakvog ‘antiglobalističkog’ borca protiv ‘pokvarenog sistema’, iako su njegovi stavovi zapravo ispričani, već viđeni i dosadni do iznemoglosti. On u tome uspeva samo zato što nailazi na plodno tle ili na već uveliko pripremljeni sociopolitički kontekst za takve nakaradne narative”, komentirao je Kišjuhas za Faktograf.

Lupigin beogradski dopisnik Dejan Kožul za Malagurskog kaže da cijelim svojim opusom propagira velikosrpske ideje, u kojima su Srbi žrtve velikih zavjera, podsjećajući i na najveći hit Borisa Malagurskog film „Težina lanaca“. O tom filmu ne treba trošiti previše riječi, a kakvim se manipulacijama služi najbolje pokazuje primjer u kojem, režući kadrove onako kako mu odgovara za plasiranje teorije zavjere, gledatelje navodi da pomisle kako je netko ratnih devedesetih pisao iste vijesti i u Srbiji i u Hrvatskoj. Detaljnije o tome na ovom linku, a ukoliko želite kirurški precizno raskrinkavanje njegovih manipulacija onda obavezno pročitajte ovaj serijal tekstova.

Ni Mitropolija zagrebačko-ljubljanska, ni Privrednik, navodi Faktograf, nisu odgovorili na postavljeno im pitanje „je li u interesu srpske nacionalne manjine dovoditi nacionalne huškače i teoretičare zavjere“.

Od trena objave tog teksta Malagurski je na društvenim mrežama stupio u otvoreni rat s Faktografom. Da taj portal nikada nije čitao pokazao je odmah u svom prvom statusu nazvavši Faktograf „ratnohuškačkim i nacionalističkim“ portalom. Odmah je pokazao i svoju nezgodnu naviku da je u sukobu s činjenicama pa je napisao kako Faktograf već „danima kao udarnu vijest drži sporni tekst na naslovnici“, iako je tekst objavljen samo dan prije njegovog statusa. Vrijedi na ovom mjestu primijetiti kako je Faktograf medij koji, s obzirom da se radi o analitičkim tekstovima, objavi tek tri-četiri teksta tjedno, a od teksta o Malagurskom i njegovom „filmu“ nije objavljen niti jedan drugi tekst, tako da ni nema što drugo biti na naslovnici, nego posljednji objavljeni tekst.

Tekst koji je silno pogodio Malagurskog - #malagurskividištanamrade (SCREENSHOT: Faktograf)

Onda se Malagurski dao u istraživanje i otkrio, a što drugo nego, teoriju zavjere. Pronašao je kako je u posljednje tri godine Faktograf na natječaju američkog NED-a (National Endowment for Democracy) dobili ukupno oko 160.000 američkih dolara, pa ustvrdio da je ova zaklada zapravo samo satelit CIA-e i State Departmenta i slavodobitno se upitao – „Ko stoji iza napada hrvatskog portala na mene?“. Dodao je kako je ponosan što ga "plaćenici CIA-e i State Departmenta" napadaju i, u svojoj „misiji širenja istine“, zaključio – „ne mogu zaustaviti istinu“. Potom je showman Faktografu poslao „demantij“ koji taj portal nije htio objaviti jednostavno objasnivši svoju odluku time da je njihov tekst potpuno činjenično točan, a da Malagurski u svom „demantiju“ ništa ne demantira, kao i da njegov „demantij“ nije u skladu sa Zakonom o medijima uz link koji služi kao dokaz da Malagurski podržava srpske ratne zločince, što je negirao u „demantiju“.

„Zavere nisu neka izmišljotina — one postoje i zato postoji reč za njih. Zapravo, moji dokumentarni filmovi 'Težina lanaca' i 'Težina lanaca 2' su skupovi činjenično potkrepljenih argumenata da odnos Zapada prema raspadu Jugoslavije i svemu što je usledilo nije bila nikakva 'mračna teorija zavere', već se radilo o logici kapitala, odnosno neoliberalnom modelu nametanja strane kontrole nad domaćim resursima, medijima i političarima“, pisao je Malagurski u svom demantiju, a o kakvim se „skupovima činjenično potkrepljenih argumenata“ radi, objasnili smo nekoliko redova iznad, jednom sličicom iz njegovog filma „Težina lanaca“.

Kako su mediji krenuli prenositi Faktografovu vijest tako je i Malagurski počeo širiti „ratnu frontu“. Koji god medij je prenio ovu vijest Malagurski ga je napao i nazvao ne baš kreativnim imenima. Tportal je, recimo, prozvao ekstremističkim portalom koji podržava ratne zločine. Kriterij je to koji vrlo čudi s obzirom da se kratkom pretragom na Googleu može doći do spoznaje za kakve je sve „medije“ Malagurski davao intervjue i koji sve „portali“ promoviraju njegove „uratke“. 

Na koncu se u raspravu uključila i Olivera Radović iz Privrednika pišući opsežni odgovor u kojem kaže kako se Privrednik našao "na vjetrometini jer ne pristaje na medijski reket". Ruku na srce, Faktograf je mali portal pa nije jasno na koji način i s kojom točno logistikom portal s troje novinara može na nekome vršiti medijski reket.

Za to vrijeme Malagurski uživa u poziciji žrtve.

„Ovo je samo dokaz koliko su očajni što ne mogu više da plasiraju laži“, zavapio je čim je stigao u Zagreb snimajući video poruku s glavnog gradskog trga. Nema sumnje, dvorana na Privrednikovoj premijeri bit će puna.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube