Tolstoj, Lav Nikolajevič
Ruski književnik i mislilac. Rodio se 28. kolovoza 1828. u Jasnoj Poljani, a umro 20. studenoga 1910. u Astapovu.
Tolstojev životni i stvaralački vijek uvrstio ga je u niz onih osoba u povijesti svjetske književnosti čije je djelo neprocjenjiva kulturna i civilizacijska vrijednost.
Rodio se u u bogatoj, plemićkoj obitelji. Rano ostaje siroče, te o njemu skrbe teta i rođaci. Godine 1841. obitelj se seli u Kazan, gdje upisuje studij nadajući se diplomatskoj službi. Uskoro napušta studij, te se vraća u Jasnu Poljanu. Pridružuje se vojsci, a negdje u to doba piše i autobiografsku trilogiju - Djetinjstvo, Dječaštvo, Mladost. Putuje u Petrograd i kruži Europom, gdje se upoznaje s ondašnjom kulturom. Kasnije se nastanjuje u svome selu, gdje na svome imanju osniva školu za djecu, zasnovanu na zamislima o jednakosti ljudi koja je uvelike pridonijela početku značajnih društvenih i gospodarskih reformi u Rusiji. Potpuno prelazi na stranu patrijarhalnog seljaštva, kritizira crkvenu i državnu vlast pa ga Sveti sinod izopćuje iz Ruske poravoslavne crkve.
Cijeli njegov život obilježen je moralnim krizama i duhovnim dvojbama. Shrvan bolešću, umire 20. studenoga 1910. na željezničkoj stanici Astapovo.
Njegova najvažnije djela su: "Ana Karenjina", "Rat i mir", "Jutro vlastelina", "Kozaci", "Uskrsnuće", "Živi leš" te "Carstvo mraka".
Tolstojev životni i stvaralački vijek uvrstio ga je u niz onih osoba u povijesti svjetske književnosti čije je djelo neprocjenjiva kulturna i civilizacijska vrijednost.
Rodio se u u bogatoj, plemićkoj obitelji. Rano ostaje siroče, te o njemu skrbe teta i rođaci. Godine 1841. obitelj se seli u Kazan, gdje upisuje studij nadajući se diplomatskoj službi. Uskoro napušta studij, te se vraća u Jasnu Poljanu. Pridružuje se vojsci, a negdje u to doba piše i autobiografsku trilogiju - Djetinjstvo, Dječaštvo, Mladost. Putuje u Petrograd i kruži Europom, gdje se upoznaje s ondašnjom kulturom. Kasnije se nastanjuje u svome selu, gdje na svome imanju osniva školu za djecu, zasnovanu na zamislima o jednakosti ljudi koja je uvelike pridonijela početku značajnih društvenih i gospodarskih reformi u Rusiji. Potpuno prelazi na stranu patrijarhalnog seljaštva, kritizira crkvenu i državnu vlast pa ga Sveti sinod izopćuje iz Ruske poravoslavne crkve.
Cijeli njegov život obilježen je moralnim krizama i duhovnim dvojbama. Shrvan bolešću, umire 20. studenoga 1910. na željezničkoj stanici Astapovo.
Njegova najvažnije djela su: "Ana Karenjina", "Rat i mir", "Jutro vlastelina", "Kozaci", "Uskrsnuće", "Živi leš" te "Carstvo mraka".
Mislim da bi ti trebao malo obnoviti svoje znanje, možda pročitano, nisi razumio,a što se mene tiče i mog čitanja, ništa ti ne brini, jer da sad kreneš čitati nećeš me stiči ni za 10 godina..