I ulog je visok
Ključno ročište u slučaju zahtjeva za izručenjem osnivača Wikileaksa Juliana Assangea Sjedinjenim Američkim Državama održat će se u utorak 20. veljače i srijedu 21. veljače na Kraljevskom sudu pravde u Londonu. Ukoliko Assangeova žalba bude odbijena on bi se mogao suočiti s mogućom zatvorskom kaznom u trajanju od 175 godina.
TKO JE OSNIVAČ WIKILEAKSA: Julian Assange - Čovjek koji je uzdrmao svijet
OBJAVLJUJEMO KLJUČNE TOČKE OBRANE: Assangea bi se moglo osuditi na smrt ili utamničiti na Guantanamu
Diljem svijeta organiziraju se akcije podrške Assangeu čiji se slučaj promatra kao atak na slobodu medija. U globalnoj akciji Međunarodne i Europske federacije novinara sudjelovat će i Hrvatsko novinarsko društvo koje poziva na okupljanje, danas u 13 sati ispred Novinarskog doma u Zagrebu, odakle će se poslati poruka solidarnosti i zahtjev za Assangeovo hitno puštanje na slobodu.
„Pozivamo i Vladu RH da napravi pritisak na SAD kako bi se odustalo od svih optužbi protiv Assangea i da stanu uz njega 20. do 21. veljače kako bi se njegov glas napokon čuo. Ovo je pitanje slobode novinarstva koje će utjecati na sve nas“, poručuju iz Hrvatskog novinarskog društva te pozivaju građane da danas fotografiraju svoju poruku ili snime video podrške Julianu Assangeu koji se trenutno nalazi u londonskom zatvoru Belmarsh u vrlo teškim uvjetima, pod stalnim fizičkim i psihičkim maltretiranjem.
U Hrvatskom novinarskom društvu su već ranije Assangeu iskazali podršku tako što su ga primili kao člana društva i Sindikata novinara Hrvatske te su mu izradili i člansku iskaznicu, po uzoru na brojne europske novinarske organizacije koje su učinile to isto.
Assangeova iskaznica u HND-u (FOTO: HND)
„Napad i represija nad Assangeom poruka je svim novinarima, slobodi govora i pravu društva da bude informirano o istini. Nitko nije slobodan dok Assange nije slobodan“, zaključuju.
Ovog vikenda britanski The Guardian objavio je tekst Duncana Campbella pod naslovom „Stiže trenutak istine za Juliana Assangea – i ulog je visok“. Lupiga u prijevodu na hrvatski jezik, koji potpisuje Dagmar Lasić, donosi ovaj tekst kako bismo vas informirali, ne samo o slučaju Juliana Assangea, nego i o tome što on predstavlja za današnje društvo.
Stiže trenutak istine za Juliana Assangea – i ulog je visok
Prođite ovih dana pored Kraljevskog suda pravde u Londonu i primijetit ćete grupice ljudi s transparentima koji dijele letke o slučaju kojim se ovaj sud trenutačno bavi. U utorak, 20. veljače 2024. godine, bit će ih još više, spremni obznaniti svoje stavove o tom slučaju s reperkusijama za novinarstvo na globalnoj razini.
Unutra, u prepunoj sudnici, dva suca britanskog Vrhovnog suda donijet će odluku o tome treba li ili ne, osnivač organizacije WikiLeaks Julian Assange, iz strogo čuvanog zatvora u Belamarshu biti prebačen u Sjedinjene Američke Države, gdje ga čeka suđenje za 18 kaznenih djela za koja je osumnjičen u vezi s ulogom koju je navodno imao u pribavljanju i otkrivanju dokumenata s oznakom službene tajne.
Uz pojedinosti djelovanja SAD-a u Iraku i Afganistanu, uključujući i one vezane uz napade na civilno stanovništvo, ti su dokumenti razotkrili i postupanja američke vojske sa zatvorenicima u Guantanamu te njezine veze s prikrivenim djelovanjima na Srednjem istoku.
Ovaj je mjesec u New Yorku u sudskom slučaju nepovezanom s Assangeovim nekadašnji službenik američke Središnje obavještajne agencije (CIA) Joshua Schulte osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 40 godina zbog otkrivanja WikiLeaksu dokumenta s oznakom službene tajne.
Ključni dio koji se pojavio u kaznenom progonu Assangea je pokušaj američkih vlasti da pridobiju novinare koji su kritizirali Assangea, a uz kojeg su se nerijetko vezale kontroverze, da svjedoče protiv njega.
Metropolitanska se policija u Londonu, dosad, u ime američkog Saveznog istražnog ureda (FBI) obratila najmanje četvero poznatih novinara – Jamesu Ballu, Assangeovom nekadašnjem suradniku u WikiLeaksu koji sada radi za britanski Ured za istraživačko novinarstvo, Davidu Leighu, bivšem novinaru The Guardiana i Observera, Heather Brooke, zagovornici slobode informiranja i Andrewu O'Haganu, kojem se htjelo povjeriti zadatak da pod Assangeovim imenom napiše njegovu autobiografiju.
Assangeova supruga Stella Assange na prošlotjednoj konferenciji za medije u Londonu (FOTO: HINA/EPA/Andy Rain)
Svi su oni odbili suradnju s uredom FBI-a. U članku objavljenom 2023. godine u američkom časopisu Rolling Stone, Ball je iznio kako su mu se Assangeovi tužitelji prvi put obratili 2021. godine uz vršenje pritiska na njega, što je uključivalo i prijetnju da će i on sam biti izložen kaznenom progonu. O'Hagan je pak izjavio kako bi, iako je s Assangeom imao razmirica, rado odslužio zatvorsku kaznu prije nego što bi pomogao uredu FBI-a.
„Još bih samo dodao kako je pokušaj da se Assangea kazni za razotkrivanje istine napad na novinarstvo samo. Primjećujem da nema kaznenog progona za etablirane medije koji su objavili sadržaj koji im je Assange stavio na raspolaganje – novine kao što su The New York Times, The Guardian i Der Spiegel, što pokazuje da su u središtu ovog slučaja generacijski uvjetovane predrasude prema internetskom novinarstvu (...) Ako Julian bude izručen SAD-u Velika Britanija propustit će zaštititi jedno od prvih načela demokracije“, rekao je.
U prošlogodišnjem članku znanstvenog časopisa British Journalism Review, Leigh je napisao: „Za razliku od američke vojske, on [Assange] nema krvave ruke.“ Prošli tjedan je dodao: „Nevjerojatno je okrutno i nepotrebno na ovakav način kazniti Assangea“.
Iako se Assangeovi tužitelji nisu obratili Nicku Daviesu, koji je s Assangeom blisko surađivao dok je radio za The Guardian, on je izjavio da bi i on odbio svaku suradnju s njima u slučaju da jesu.
„Kada smo objavljivali taj sadržaj imali smo dva razloga zbog kojih smo mogli računati na to da SAD neće kazneno goniti Juliana“, rekao je Davies te dodao: „Jedan je razlog bio taj da zakon o špijunaži neće moći mirne savjesti izokrenuti i pretvoriti ga u oružje protiv novinarstva. Drugi razlog bio je da niti jedna pristojna administracija neće moći kazneno goniti Juliana, a da pritom zanemari brojne gnjusne zločine američke vojske i njezinih saveznika koje smo razotkrivali. Te su se pretpostavke pokazale utemeljenima tijekom svih godina Obaminog predsjedničkog mandata. Dolaskom Trumpa, nemoralnog i nepoštenog, prestale su vrijediti. Naprosto je sramotno da se Bidenovi ljudi povode za Trumpom“.
Britanski i irski Sindikat novinara, kao i organizacija Izvjestitelji bez granica, snažno podržavaju Assangea, kao i brojne organizacije, poput Amnesty International i Human Rights Watch. Specijalna izvjestiteljica UN-a za borbu protiv mučenja Allice Jill Edwards obratila se britanskoj vladi sa zahtjevom da spriječi Assangeovo izručenje, a zbog bojazni da bi u protivnom bio izložen prijetnji postupanja izjednačenog s mučenjem.
Detalj s izložbe "The Assange Case: Awards and Rewards" postavljene u EU parlamentu u Strasbourgu početkom mjeseca (FOTO: HINA/EPA/Ronald Wittek)
Zadnju sličnu pravnu bitku oko izručenja, vezanu uz računalnog hakera Garryja McKinnona, prekinula je 2012. godine Theresa May, kao tadašnja britanska ministrica unutarnjih poslova, nakon što su njezini prethodnici iz Laburističke stranke odbili intervenirati. Janis Sharp, McKinnonova majka, koja je se borila za sprječavanje izručenja svog sina, prošli je tjedan izjavila: „Ljudska prava Juliana Assangea, njegove supruge Stelle i njihovo dvoje djece ne samo da se zanemaruju, već ih se gazi. Onemogućiti djeci da žive sa svojim ocem jer je obavljajući svoj posao novinara razotkrio šokantne podatke od javnog interesa uistinu je okrutna i začuđujuća kazna.“
Pored razlaza s kolegama novinarima Assange je 2010. godine optužen za spolne prijestupe u Švedskoj, gdje se odbio vratiti i pojaviti na sudu tvrdeći da bi to moglo dovesti do njegovog izručenja SAD-u. Pristao je da ga predstavnici švedskih vlasti ispitaju u Londonu, što nije ostvareno, a čitav slučaj doveo je do brojnih kritika Assangea.
Novinarska podrška Assangeu prisutna je u čitavom spektru te struke. Alan Rusbridger, koji je tijekom pravne sage oko otkrića WikiLeaksa bio urednik The Guardiana, ovog je mjeseca napisao u časopisu Prospect, koji trenutačno uređuje: „Znam da ovo s Assangeom neće stati na Assangeu. Svijet pod gotovo potpunim nadzorom, totalnom prismotrom, koji je George Orwell tek skicirao u svojem djelu '1984', već je poprilično zastrašujuće stvaran“.
Peter Hitchens, koji inače nije Assangeov „obožavatelj“, na stranici MailOnline napisao je: „Čak bi se i pudlica koja drži do sebe usprotivila načinu na koji se trenutačno odnosimo prema SAD-u. Na rubu smo toga da dopustimo američkoj vladi da zavuče svoju ruku duboko u ovu zemlju i dočepa se čovjeka koji nije prekršio niti jedan britanski zakon“.
Australski parlament ovih je dana s 86 glasova „za“ i 42 glasa „protiv“ usvojio prijedlog kojim poziva na Assangeovo puštanje na slobodu. Podrška Assangeu među britanskim političarima nije toliko široko prisutna – samo 35 britanskih parlamentaraca prošle je godine pisalo američkom glavnom državnom odvjetniku tražeći odbacivanje tužbe protiv Assangea. Zastupnik Richard Burgon, koje je organizirao slanje tog pisma, rekao je: „Svako izručenje zapravo bi bilo omogućivanje suđenja slobodi medija“. U njegovom zahtjevu pridružilo mu se 13 zastupnika njegove Laburističke stranke, dva zastupnika Škotske nacionalne stranke, zastupnik Konzervativne stranke David Davis, Caroline Lucas iz stranke Zelenih te članovi Doma lordova.
Svi oni, zajedno sa svima onima koji će se u utorak okupiti pred Sudom, sada čekaju na sudsku odluku i ono što bi ona mogla značiti za Assangea – i novinarstvo.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Flickr/NewMediaDays/Peter Erichsen
@Prolaznik, Slažem se s tvojim stavom. Samo što na žalost Hrvatska nema vlastitu vanjsku politiku. Ta politika je poltronska i odvija se u Buzinu. Hrvatski političari provode ono što im se odredi u američkoj ambasadi. Iz tog razloga sam napisao da je poziv smiješan.