Njemački Državni ured za statistiku, smješten u Wiesbadenu, nepresušni je izvor zanimljivih stvari. Ovaj put su izbacili podatke o trenutnom broju stanovnika u Njemačkoj. Prema tim podacima u zemlji gastarbajtera živi 82,6 milijuna stanovnika, što je za 170 000 više nego prije godinu dana. Ipak ti podaci ne pokazju pravo stanje stvari, jer broj umrlih bitno premašuje broj rođenih. Naime, prošle godine je umrlo 828 541 osoba, dok je u istom razdoblju rođeno tek 734 475 djece. Pitate se odakle onda ono povećanje od 170 000, a logičan i točan odgovor je - od useljenika.
U zadnjih pet godina u Njemačku je useljavalo između 700 000 i 900 000 osoba, dok je zemlju napuštalo između 600 000 i 700 000 osoba. Dakle, suficit useljenika prošle godine bio je 264 066, dakle dovoljno ljudi da organizira jedan srednje veliki grad, a za deset godina čak i jednu državu srednje veličine. Najveći broj useljenika dolazi iz istočne Europe u kojoj su Nijemci kroz povijest bili solidno zastupljeni. Riječ je uglavnom o Nijemcima iz Poljske i zemalja bivšeg SSSR-a, koji koriste privilegiju što su Nijemci, iako im često njemački nije ni maternji jezik, te bježe trbuhom za kruhom. Takozvane Volksdeutschere je na povratak poticala konzervativna demokršćanska vlada Helmuta Kohla, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Socijaldemokrati i Zeleni koji su trenutno na vlasti, useljavanje smatraju jednim od gorućih problema, pa su tako i uveli neke mjere koje bi trebale zauzdati tu tendenciju. Jedna od novouvedenih mjera, koja nikako ne djeluje kao fer mjera, je poznavanje njemačkog jezika. No, socijaldemokrati, a s njima i Zeleni gube tlo pod nogama. Prije nekoliko dana uvjerljivo su poraženi u Niedersachsenu, jednoj od najnaseljenijih njemačkih saveznih pokrajina, pa tko zna kakav će biti put useljenika nakon slijedećih državnih izbora.
Što se tiče broja stranaca koji je naseljen i ima prebivalište u Njemačkoj stanje je slijedeće:
8,9% stanovništva Njemačke čine stranci, odnosno njihov broj je 7 318 000.
Još uvijek su najbrojniji Turci, a od raspada Jugoslavije, njihova prednost je usudio bih se reći nedostižna. Ima ih gotovo 2 milijuna. Na drugom mjestu su Srbi i Crnogorci, kojih je na Arbeitu zaglavilo čak 627 000. Top listu nadalje nastavljaju Talijani, Grci i Poljaci, nakon kojih ćemo se zaustaviti na šestom mjestu, gdje se nalaze oni koji imaju udarenu vizu u hrvatsku putovnicu. Takvih ima 223 000. Detaljnu tabelu s brojem doseljenih i u Njemačkoj rođenih stranaca možete pogledati na ovom linku.
Zanimljvo je primjetiti i jednu promjenu. Naime, 1980. je broj stranaca bio mnogo veći od broja strankinja (2 619 000 : 1 834 000), dok se 21 godinu poslije, 2001. godine odnos između spolova poprilično uravnotežio (3 948 000 : 3 370 000). Najviše stranaca naselilo je gradske sredine, a njihov postotak najveći je u Hamburgu gdje čine 15,1% ukupnog stanovništva, a najmanji u Sachsen-Anhaltu 1,8%. Eto, ako se i vi zaputite trbuhom za kruhom, da znate kako stvari stoje.