Nakon objave tog teksta, kaže se u presudi, glavna urednica Latinović i njezini pomoćnici izložili su Peratovića neprimjerenim pritiscima objavljujući mu sve manji broj tekstova, ali i dovodili u potencijalno opasne situacije šaljući ga na radne zadatke izvještavanja o aktivnostima određenih krugova o kojima je pisao i koji su mu prijetili. Ističe se i da su ga nadređeni pokušali diskreditirati kao istraživačkog novinara inzistirajući da otkrije izvore iz kojih je dobivao saznanja za svoje tekstove.

"Stoga sud smatra da je tužitelj bio u spornom periodu uznemiravan na svome radnom mjestu i da mu je poslodavac dužan nadoknaditi štetu jer ga nije zaštitio od uznemiravanja neposredno nadređenih osoba", navodi se u presudi.

Prema obrazloženju presude, mobing je počeo u rujnu 2004. godine kada je u dnevnom tisku objavljeno da je nekolicina novinara, među kojima i Peratović, predstavljena državnom vrhu i tadašnjem ravnatelju POA-e kao "novinari s neprijateljskom djelatnošću".

Željko Peratović - "novinar s neprijateljskom djelatnošću"(FOTO: arhiva)

Tadašnja glavna urednica Vjesnika, Andrea Latinović, navodi se u presudi, Peratoviću je u redakciji javno pred ostalim kolegama rekla da je na njegovo pisanje dobila dosta prigovora, da ju je osobno nazvao Karamarko i da je najavio tužbu protiv Vjesnika te da će ona zbog Peratovićeva teksta "otići na ručak s Karamarkom kako bi ga spriječila da podnese tužbu". Nakon nekoliko dana Latinović je ponovno javno u redakciji rekla da je bila na ručku s Karamarkom te da su o Peratoviću pričali punih pet sati i da joj je Karamarko puno toga ispričao.

Kako se ističe u presudi, s obzirom da je glavna urednica navedeno ispričala javno u redakciji, kolege su Peratovića počele izbjegavati te je počela njegova izolacija i profesionalna marginalizacija na radnom mjestu. To je potrajalo sve do uručivanja izvanrednog otkaza zbog objave intervjua s Pavlom Gažijem u Feral Tribuneu koji je, kako tvrdi Peratović, urednica Latinović, bez ikakvog obrazloženja, zabranila objaviti u Vjesniku, što je, kako se navodi, bio direktan atak na njegov rad i načelo pravodobnog i istinitog izvještavanja.

Sud je u cijelosti prihvatio i tužbeni zahtjev tužitelja i na temelju medicinskog vještačenja ustvrdio da je Peratović u navedenim okolnostima u Vjesniku trpio povremeni slabiji do umjereni strah te da je zbog uznemiravanja na radnom mjestu od strane nadređenih kod Peratovića došlo do povrede prava osobnosti na duševno zdravlje.

Presudom se nalaže Vjesniku d.d. da Peratoviću nadoknadi štetu od 89.250 kuna te troškove parničnog postupka od 37.400 kuna uvećane za zatezne kamate. Protiv odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu u Zagrebu. S obzirom da je list Vjesnik ugašen, u slučaju pravomoćne presude Peratoviću bi naknadu trebala isplatiti tiskara Vjesnik koja je u državnom vlasništvu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HTV/screenshot