Ne ulazeći u sukobe Indije i Pakistana, urednik ove novice već danima promatra kako dvije strane u sukobu prijete bacanjem atomske bombe. Kad su dvije američke atomske bombe nepravedno pale na japansko tlo u suton II. svjetskog rata, svijet je nakratko ostao šokiran njezinom snagom.
Danas smo već zaboravili što je to atomska snaga i koje su njezine razorne moći. Zato, ne da vas zaplašim nego da znamo:
izravne posljedice udara
-udar atomske bombe događa se u tzv. točki "nula", unutar te točke, sve stvari se vaporiziraju ili bivaju automatski spaljene zbog velike količine topline koja se stvara u toj točki (300 miljuna celzijusa)
-unutar šest kilometara od eksplozije, stvara se ogroman tlak koji juri brzinom od 1040 km/h i uništava sve oko sebe
-ta dva elementa stvaraju kaos spaljujući, mrveći i drobeći sve oko sebe, stvarajući mnoštvo manjih eksplozija, požara i ruševina
-minutu nakon pada atomske bombe, u trenutku pogiba (uzimajući u obzir naseljenost u pograničnom dijelu Indije i Pakistana) 1 000 000 ljudi, 1 150 000 bi bilo teško povrijeđeno, a 500 000 bi ih teško osjetilo udar.
-U krugu od 1280 km2 sve bi manje više bilo uništeno, spaljeno, a vjetar u tom krugu ne bi se spuštao ispod 160 km/h.
radijacijske posljedice udara
-oni koji prežive ovu vrstu udara, bit će izloženi velikoj količini radijacije koja prouzrokuje oštećenje mozga, mučninu, težak i nekontroliran hod, umor, oštećenje komunikacijskih sposobnosti
-neposredne posljedice radijacije su rak kože i mozga te disfunkcija organa koje se genetski prenose na ostale generacije

I za kraj, jer ionako sam već naveo previše, ostaje nam samo pitanje, tko je dovoljno lud da nekon bačene dvije bombe baci još jednu. Odgovor na ovo pitanje možda se nalazi u konstataciji koju je danas izrekao glavni tajnik organizacije za hranu i poljodjelstvo (FAO). On kaže da je "glad i neuhranjenost najpogodnije tlo za uzgoj terorizma". Dakle kruha im bacite, a ne bombe.