Doprinos službi u Domovinskom ratu i obrani od agresije nemjerljiv je i gotovo ga je nemoguće opisati i kvantitativno izraziti.

Početkom 90–ih i tijekom Domovinskog rata Hrvatska je bila na udaru stranih obavještajaca, suradnika bivše Službe državne sigurnosti (SDS-a) i Kontraobavještajne službe JNA (KOS–a). (...) Uz spoznaju da je mreža suradnika jugoslavenskih tajnih službi organizirana u gotovo svim institucijama i sredinama u bivšoj državi, Služba već tada raspolaže podacima o obavještajno – subverzivnom djelovanju službi sigurnosti JNA i Srbije u organiziranju potpori aktivnosti radikalnih srpskih elemenata Hrvatskoj.

(...)

I Služba, kao i druga tijela državne uprave, prolazi u to vrijeme kroz teško razdoblje, jer određen broj djelatnika ne prihvaća društveno-političke promjene i napušta Službu.
U travnju 1991. godine, pri MUP-u počinje djelovati Služba za zaštitu ustavnog poretka koja zapošljava i obučava nove, mlade djelatnike. Organizira se i kontinuirano provodi temeljna obuka novoprimljenih djelatnika u obliku višemjesečnih tečajeva. Zajedno s njima Služba rješava i odrađuje najsloženije zadaće.

Intenziviranjem sigurnosno–obavještajnog aparata Srbije i JNA u subverzivnoj djelatnosti prema Hrvatskoj, osnovna zadaća SZUP–a bila je praćenje, dokumentiranje i onemogućavanje takve aktivnosti. Istodobno se nastojalo izučavati namjere i poteze protivnika na već tada privremeno zauzetom teritoriju, ali i spriječiti obavještajni rad prema našem okruženju.

Operativnim radom same Službe detektirani su djelatnici Službe ubačeni i "vrbovani“ od SDS-a i KOS–a u Beogradu koji su radili u njihovu korist (akcija "Labrador"), a Služba uspješno prikuplja podatake o svim paravojnim, policijskim i sigurnosnim elementima, kao i političkoj i gospodarskoj situaciji na privremeno zauzetom teritoriju. Uspjesi u radu pridonose stabilizaciji situacije na bojišnicama.

U istom razdoblju Služba je identificirala, pratila, prikupljala podatke i na kraju, i u koordinaciji s drugim tijelima, razotkrila počinitelje nekoliko diverzantsko-terorističkih akcija koje su provedene na području RH, kao što su napadi aktivnih pripadnika sigurnosnih službi JNA i njihovih suradnika na Srpsku pravoslavnu opštinu u Zagrebu, Židovsko groblje i Židovsku općinu u Zagrebu te Muzej Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu.

Kako je područje RH, ali i šire regije, zahvaćeno ratom, bilo je i predmet interesa stranih obavještajnih službi. SZUP je tada aktivno radio na prikupljanju i dokumentiranju njihove obavještajne djelatnosti. U tom razdoblju, da bi prikupila što više potrebnih podataka za obranu RH, Služba intenzivno započinje obavještajne aktivnosti radi prikupljanja podataka o vojnim i mobilizacijskim planovima, naoružanju, opremi protivnika i njihovim komunikacijama.

Nakon potpisivanja Sarajevskog primirja Služba postupno prelazila iz ratnih uvjeta i zadaća na mirnodopski rad, s time da je težište i dalje bilo usmjereno na obranu od agresije ali i pripreme za oslobodilačke operacije Oružanih snaga 1994. i 1995. godine.

(...)

Početkom rata u BiH na području RH formiran je veći broj ureda (predstavništava) raznih humanitarnih, nevladinih organizacija (NVO) iz islamskih i arapskih zemalja. One su pod krinkom humanitarne pomoći u BiH radili na dopremi vojne opreme i naoružanja, ali i stranih boraca u BiH iz islamskih zemalja (mudžahedina) što je također zahtijevalo i intenziviranje rada službi.

U tom razdoblju ostvareni su značajni obavještajni prodori prema protivničkim strukturama, tako da su službe obavještajno kontrolirale to područje i imale saznanja što se događa i planira na privremeno zauzetom teritoriju. Izuzetna je, stoga, njihova uloga u svim najznačajnijim oslobodilačkim akcijama Domovinskog rata - od oslobađanja Dubrovačkog primorja, Maslenice, Bljeska, Oluje, do procesa mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja.

Djelatnici službi su u tom razdoblju radili u iznimno teškim uvjetima, izloženi pogibelji, ali i spremni da u svakom trenutku polože svoje živote za Domovinu.

Autor: Sigurnosno - obavještajna agencija (SOA)