Wolfgang Thierse, predsjednik njemačkoga parlamenta danas je brijao s Ujedinjenim narodima, u sjedišnici dotičnih u New Yorku. U svojoj brijačini šef Bundestaga odlučio je UN-u pokloniti tri velike kamene ploče koje su nekada bile sastavni dio berlinskoga zida. Ovaj mali suvenir težak tri tone zainteresirani će moći vidjeti u parku koji se nalazi u sklopu sjedišta UN-a na East Riveru. Povodom ovoga poklončića čovjek s titulom generalnog sekretara UN-a, Kofi Anan izjavio je kako je povijesni berlinski zid uvreda za ljudsku ljubav prema slobodi.
Zid je napravljen 13.08.1961. godine, a njegovu gradnju pokrenula je istočnonjemačka vlast. DDR se odlučio na ovaj potez kako bi se ogradio od fašista, kapitalističkih utjecaja i imperijalizma koji samo što nije propao, te spriječio masovni bijeg svojih državljana na zapad. Unatoč nevjerojatnom osiguranju zida mnogi su uspjeli pobjeći, a nekoliko stotina onih nesretnih je u toj namjeri ubijeno. Pokušaj bijega bio je najveći mogući zločin. U Njemačkoj ga često zovu "Zid srama". Padom komunističke vlasti u studenom 1989. g., pao je i sam zid. Ljudi su krenuli s trganjem zida, tko je s čim mogao. Razbijeni dijelovi zida uzimani su kao suveniri, a to je kasnije prešlo u biznis. Mnogi su zaradili popriličnu lovu prodavajući komade, suvenira željnim turistima. Tako neki doma imaju obični komad betona koji nikada nije ni vidio berlinski zid. Još uvijek se berlinski turizam dobrim dijelom hrani slavom zida. U novije doba u Berlinu možete kupiti razglednice, koje osim slika sadrže i šatro orginalne komadiće zida. Ukupna dužina zida iznosila je 165 kilometara, od kojih je 45 prolazilo gradom. Oni koji posjete Berlin još uvijek mogu vidjeti njegovih par kilometara. Osjećaj je najblaže rečeno, nadrealističan.