Jedan od zastupljenih autora, Boris Beck, u priči pisanoj iz perspektive nogometnog trenera razradio je novu vrstu nogometne igre (odnosno, sporta) u kojoj su u ekipi jednako zastupljena oba spola, s time da lopta naizmjenično mora ići od žene ka muškarcu i obratno, pri čemu žene igraju rukom, a muškići nogama. Povodeći se možda i tom idejom, urednik je zbirke u svoju literarnu ekipu uvrstio i dvije spisateljice, Julijanu Matanović i Milanu Vuković Runjić, čijim je pričama dodijelio počasna mjesta u knjizi – uvodno i zaključno.

Zbirku tako otvara vrlo dobra Matanovićkina dvosmisleno naslovljena priča 'Udarac u psihu', u kojoj autorica na sebi svojstven i prepoznatljiv način, uz mnogo autobiografskih, ali i metafikcijskih elemenata govori o djevojci čije su odrastanje u slavonskoj provinciji bitno obilježili ljubav prema nogometu i - jedno iskrivljeno zrcalo. Milana Vuković Runjić na neki način također piše o sebi jer u ironijom obilježenoj priči o piscu koji nakon smrti priželjkuje reinkarnaciju u nogometaša, ona duhovito progovara o nezavidnom statusu pisaca u našem društvu.

Baš kao prethodne dvije kolegice, i njihovo muško literarno društvo piše na način već nam dobro poznat iz njihovog prethodnog opusa. Tako je Borivoj Radaković ponovo vrlo anarhoidno raspoložen u priči koja kritički progovara o izrabljivačkom odnosu spram igračkoga kadra, a koji podrazumijeva neupitnu odanost naciji i treneru, nauštrb vlastite obitelji, pri čemu prevratnički, buntovni autorov senzibilitet do izražaja dolazi u neočekivanom završnom fabularnom obratu. Mraović i Pavičić također su ostali vjerni svojoj omiljenoj tematici, pa prvi kroz kvartovsku priču o klađenju ustvari dakako - piše o seksu, a o čemu bi drugome Pavičić negoli – o politici i socijali. No, Simo je pritom barem duhovit i suvremen, dok je Jura nažalost samo dosadnjikav i predvidljiv.

Jedna od najuspjelijih priča svakako je Dežulovićeva, dijaloški koncipirana 'Bijela točka', koja uz brzu izmjenu više pripovjedača efektno progovara o kriminalu u nogometu, namještanjima rezultata i maniji klađenja, ali također i o ženskom nerazumijevanju toga sporta te o nogometnoj igri i navijanju kao muškom načinu da se produži mladenaštvo i za vijeke vjekova ostane dijete - homo ludens. Mračnih strana nogometa i uz njega sraslog kriminalnog miljea dotiče se i Gordan Nuhanović koji priču o nepravedno dosuđenom jedanaestercu što dovodi do uličnih borbi i prave male pučističke pobune pretvara u metaforičan iskaz otpora centralizaciji društva i ekonomskog drobljenja provincije.

Ferencu Puskasu i njegovoj tzv. 'Lakoj konjici' - nepobjedivoj mađarskoj reprezentaciji iz pedesetih godina, svoje su priče posvetili Delimir Rešicki i Goran Tribuson. No, dok  potonji ponovo piše iz svoga više puta uspješno prokušanog, iskošenog humorno-autobiografskog rakursa, osobnu povijest pritom na komičan način povezujući s onom zajedničkom, generacijskom, Rešicki je puno sjetnijeg, melankoličnog raspoloženja u poetskoj, dirljivoj lirskoj evokaciji nesretnih sudbina obilježenih političkim previranjima i neizvjesnošću. Međutim, ono što je obojici zajedničko i što ih neraskidivo spaja neizmjerno je divljenje spram gracioznosti igre mađarske Lake konjice, tog "nogometnog božanskog lahora" predvođenog nezaboravnim "galopirajućim majorom" - Ferencom Puskasom.

Za kraj je još ostao, nogometnim rječnikom rečeno, neobranjivi zgoditak zbirke -  izvrsna priča "Finale" u kojoj Svjetlan Lacko Vidulić, na lucidan i inteligentan način, dobro nam poznat iz njegovih nagrađenih 'Muka Mikulinih', uz pregršt književnih citata, verbalnih igrarija i diskurzivnih varijacija te uz obilnu dozu ironije i društvene kritičnosti beletrizira jedan sasvim konkretan, nesretan događaj iz stvarnoga života, poznat nam s novinskih stranica crne kronike, a u kojemu se nogomet na tragičan način pokazao doslovno "većim i važnijim od života'', posredno uzrokujući smrt jedne trudnice.

'Slobodni udarac' je sasvim solidna zbirka priča duboko uronjenih u lokalnu, aktualnu društvenu zbilju te kritički orijentiranih spram iste, i svakako svjedoči o dobrom trenutnom stanju domaće prozne scene te dobroj uigranosti i kondiciji njezinih prvotimaca.