"Balzac i kineska Mala Krojačica" je roman autobiografskog karaktera u kojem autor Dai Sijie opisuje svoj boravak na "preodgoju" u planinskoj seoskoj zabiti kineske provincije, gdje je sa svojim prijateljem Luom poslan nakon svršene srednje škole u Pekingu. Kakav "preodgoj" pitate se sada? Ne, ne, nije riječ o delikventima ili kriminalcima. Godina je 1972., na vlasti u komunističkoj Kini je Mao Ze-dong, i njegova "kulturna revolucija" u punom je jeku, a autor i njegov prijatelj su samo dvoje od stotina tisuća mladih obrazovanih urbanih ljudi koji su slani iz gradova na sela, što je bio Maov vid borbe protiv intelektualizma i individualizacije mladih pojedinaca. A kao što znamo, svi diktatorski autokratski režimi, pa i Maov plaše se podanika oplemenjenih znanjem. Dodatnu otežavajuću okolnost našem mladom dvojcu pričinjava činjenica što su oni ustvari djeca liječnika i prosvjetnih radnika, te samim time reakcionarni elementi i narodni neprijatelji, osuđeni na mukotrpan rad u rudniku i na plantažama riže, a šanse za povratak u grad s "preodgoja" svedene su im na minimum. Tijekom romana pratimo njihovu prilagodbu tegobnom seoskom životu, neimaštini, blatu i prljavštini, te se upoznajemo s običajima i načinom života siromašnih kineskih seljaka, a istovremeno svjedočimo i njihovom postupnom sazrijevanju i prijateljstvu, koje dolazi na kušnju kada u njihove živote ulazi prekrasna mlada krojačeva kći. Kako je jedan od osnovnih obilježja Maove "kulturne revolucije" bila zabrana čitanja knjiga zapadnih autora, odnosno bilo kakvih knjiga osim stručne literature i Maove čuvene "Crvene knjižice", pronalazak kovčega punog knjiga od Balzaca, Dumasa, Defoa, Flauberta, Dickensa i drugih evropskih književnika stubokom  mijenja njihove živote i utječe na njihov daljnji tijek. Kontinuiranim druženjem s Malom Krojačicom  našim mladim junacima otkriva se svijet ljubavi, ali i one malo tamnije strane ljudskog srca poput ljubomore, pohlepe, mržnje ili zavisti, a odluka da svojoj prekrasnoj družici čitajući spomenute knjige prošire vidike dovodi do neočekivanog obrata, s trajnim posljedicama na sudbine i duše oba mladića.
Roman je pisan jednostavnim stilom u kojem se grubi opisi teškog, siromaštvom i oskudicom prožetog života u seoskoj zabiti smjenjuju i ublažavaju vrlo čestim duhovito dočaranim dogodovštinama našeg mladog dvojca, a vrhunci humornosti romana dosegnuti su u brojnim zabavnim epizodama koje opisuju sraz mladog urbanog naraštaja sa starijim, neukim seoskim kineskim pukom, koje npr. nikad nije vidjelo sat-budilicu ili čulo svirku violine.
Roman je nagrađen nizom nagrada, te je preveden na 25 jezika, a autor je i režirao film prema ovome romanu.
Jedini nedostatak romana je njegova nedorečenost, jer tek iz prevoditeljeve bilješke o piscu saznajemo nastavak piščeve sudbine, odnosno njegov povratak u Peking nakon Maove smrti 1976., studiranje povijesti umjetnosti te odlazak u Francusku, gdje Sijie i danas živi. Šteta što roman nije duži još barem desetak stranica u kojima bi nam autor sam dočarao svoje izbavljenje iz "preodgoja". No, ne budimo sitničavi, već uživajmo u ovom zaista dojmljivo napisanom uvjerljivom književnom djelu, koje nam opisuje život u dalekoj zemlji iz koje nam literatura dolazi previše rijetko da bismo je olako zanemarivali.