„Hvidromasaža“ naslov je koji se našao na naslovnici novog broja tjednika Novosti uz fotografiju premijera Andreja Plenkovića. Naslov se referira na tekst Ivice Đikića u kojem se analiziraju aktualni napadi HVIDR-e na predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorada Pupovca te Plenkovićeva reakcija na ove napade. 

Novi broj tjednika možete od danas pronaći na svim boljim kioscima, a osim Đikićeve analize tu su i „Uvrede & podmetanja“ Viktora Ivančića, „Ugovor s đavlom“ Borisa Dežulovića, kao i „Maksimir i Mirogoj“ Sinana Gudževića.

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Ministar iz vica

Damir Krstičević, ministar obrane, opet najavljuje kupovinu borbenih zrakoplova. Je li mu jedan debakl bio malo ili će konačno uspjeti?

Hvidromasaža

Opasnu hajku protiv Milorada Pupovca predvodi predsjednik Glavnog odbora HVIDR-e Josip Periša. Desni unutarstranački i izvanstranački pritisak na Plenkovića preko Pupovca neće jenjati, jer su mu otkrili slabu točku i sad slijedi iscrpljivanje. HVIDR-a već za naredni tjedan najavljuje nove poteze. Piše Ivica Đikić

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Što Kika ne bi radila?

Ne bi stvarala atmosferu permanentnog izvanrednog stanja i uvjeravala građane kako je hrvatska nacionalna opstojnost ugrožena neprijateljskim djelovanjem Jugoslavena, komunista, velikosrba, orjunaša i sličnih pasjih sinova, jer je Kika s pasjim sinovima u sasvim dobrim, a ponekad i intimnim odnosima

Suci pred sudom

Državno sudbeno vijeće ove je godine pokrenulo sedam stegovnih postupaka protiv sudaca: zbog primanja mita, upletenosti u kriminal u stečajnim postupcima, zlouporabe položaja, neurednog obnašanja dužnosti i sudara izazvanog u pijanom stanju. Dragan Grozdanić donosi pregled tih slučajeva

Stožer za obmanu

Desnica okupljena oko Ivana Penave, kojoj podršku pruža i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, sustavno radi na mitologizaciji istine o Domovinskom ratu, pritisku na pravosuđe i nastavku priče o zločincima koji slobodno šeću Vukovarom. Piše Saša Kosanović

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Sveti križ i svjetska kriza

Kadeti Oružanih snaga Republike Hrvatske, dakle Republike, dakle jedne sekularne europske države, mrtvi ozbiljni polagali su zakletvu zborno urlajući molitvu Bogu, onako kako vojska obično urla one kretenske sedmerce koje su vidjeli u američkim filmovima

Intervju, Mario Puškarić: Politici je u interesu da ima potplaćene i zastrašene policajce

’Zakonskim izmjenama potiče se poslušnost. Svaki načelnik sada može bilo kojeg policajca premjestiti kada i kamo želi, pravdajući to famoznom ‘potrebom službe’, osim onih koji imaju više od 20 godina staža. Ako se postupanje u slučaju Klancir moglo dogoditi kada je u pitanju župan i to postupanje javno opravdava ravnatelj policije, onda je svašta moguće’ govori predsjednik Sindikata policijskih službenika. Intervju vodio Jerko Bakotin

Rat za mirovine

Za razliku od neozbiljnog prijedloga ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića koji bi novac iz mirovinskih fondova oplodio ‘ulaganjem u startupove’, predstavnici banaka ozbiljno planiraju ući u velika državna poduzeća, što podrazumijeva njihovu privatizaciju. Piše Igor Lasić

Intervju, Franjo Habulin: Pogrešku Račana oko registracije HOS-a danas treba ispraviti

‘Više puta mi je rečeno da je HOS registrirao Ivica Račan. Nažalost, Račanu ne mogu reći da je pogriješio, ali pitam se postoji li danas politička volja da se ispravi njegova ili pogreška službenika koji je udario štambilj. To se može ispraviti nadzorom i revizijom registracija svih udruga, od kojih su neke svoju političku platformu prepisale od Pavelića’, tvrdi predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH u intervjuu koji je vodio Nenad Jovanović

Naslovnica novog broja Novosti (ILUSTRACIJA: Novosti)

Kao usred bare

Vladimir Jurišić piše kako je povratničkoj obitelji Milanko država na korištenje ustupila vlažan podrumski stan: ‘Bili smo presretni kad smo se vratili, dok nismo otkrili da u državnom podrumu u koji smo uselili nakon decenija podstanarstva, vlaži k’o u nekoj bari’, kažu Obrovčani Ika i Miloš Milanko

Izraelski karusel iznenađenja

Kako god stvari u vezi mandatara završile, činjenica je da su vrata za Netanyahuov odlazak s političke scene otvorili predstavnici često demonizirane i proskribirane manjine, uz podršku onih predstavnika većine koji žele da pobjednik izbora bude – Izrael. Piše Tomislav Jakić

Klimava pravda

Ekološka kriza u središtu je pažnje javnosti, od globalnih protesta 20. septembra, preko UN-ova samita za spas klime, do nastupa aktivistkinje Grete Thunberg koja je dramatično zaoštrila diskurs brige oko opstanka Zemlje. Izvan redova globalne političke klase pojavio se niz prijedloga kako bi se moglo zaustaviti dramatično stanje uništavanja okoliša. Piše Srećko Pulig

Prljavo i prljavije

‘Klimatski broj’ The Economista pokazuje da je 12 vodećih svjetskih milijardera, zajedno teških 200 milijardi dolara, od 2010. godine do danas uložilo 2,6 bilijuna dolara u razvoj tehnologija za proizvodnju energije s niskim ugljičnim otiskom. Cilj je ovih ulaganja istovremeno i masno zaraditi i održati ekonomski status quo. Piše Tena Erceg

U zamci bojkota

Netom nakon što je Savez za Srbiju objelodanio da neće sudjelovati na izborima, naprednjaci su ispisali prijedlog mjera za poboljšanje izbornih uvjeta, a David McAllister je prihvatio poziv da europarlamentarci posreduju u pregovorima vlasti i opozicije. Piše Zoran Daskalović

Reportaža: Škola otpora u Korčuli

Uspjesi i promašaji KPJ bili su jedna od glavnih tema drugog izdanja Korčula after Partyja, a intelektualci i kulturni radnici iz skoro cijele bivše države raspravljali su i o slabostima današnje ljevice, ali i alternativama koje bi ona morala ponuditi u godinama velike krize EU-a i uspona populizma. Piše Jerko Bakotin

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Umjetnica je pristala

Nekada, u Jugoslaviji, radikalni performansi Marine Abramović predstavljali su eksces: zato se pobunila, zato je sredinom sedamdesetih otišla, zato je kasnije o Jugoslaviji ružno govorila. Danas, kada se u jedan veliki eksces pretvara kompletna kulturna politika smiješnih eksjugoslavenskih država, pobunu je spremno pospremila u muzej: priča tu završava

Intervju, Sead Đulić: Zločin u Grabovici i dalje opterećuje Mostar

‘Grabovica me muči od septembra 1993., kada se zločin nad civilima desio. Muči me jer su oni koji su to počinili nosili uniformu Armije BiH kao i ja i hiljade drugih, časnih ljudi. Muči me i zato što taj zločin visi nad Mostarom kao opomena i narušava odnose u njemu’, kaže predsjednik SABNOR-a BiH, direktor Mostarskog teatra mladih i autor predstave ‘Uspavanka za Mladenku’. Intervju vodio Eldin Hadžović

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Šeremetovica

U djetinjstvu, Šeremetovica mi je bila dalja nego Patagonija. Bila je tu, iza vrha Viseće, ali tamo djeca nisu mogla ići, jer je daleko do nje, a stariji su pričali o njoj kao da su se vraćali s mučenja. Stariji su u Šeremetovicu išli nerado i po nevolji, a oni koji bi u nju otišli, pamtili su je zauvijek. U Šeremetovicu se išlo u trupce

Nije književnost kreirala rat

Polemički odgovor autora knjige ‘Drugi svjetski rat u hrvatskoj i srpskoj prozi (1945-2015)’ na tekst Jerka Bakotina ‘Karta ratne književnosti’: Bakotin je, zapravo, održao lekciju kako bi trebala izgledati knjiga o reprezentacijama Drugoga svjetskog rata u hrvatskoj i srpskoj prozi, odnosno kako bi trebalo prilagoditi postojeću književnost njegovoj zamišljenoj viziji te književnosti. Jedan je problem da književnost postoji u takvom obliku u kakvom postoji, a drugi da knjigu o reprezentacijama rata nije napisao Bakotin nego ja. Piše Maciej Czerwiński

Počnimo pobunu ispočetka

Bitef, Beograd (17. – 26. septembra): Program Bitefa uvjerljivo je oslikao današnji mračni svijet. ‘Vrijeme u kojem živimo i prijetnje s kojima se suočavamo širom Evrope, uspon nacionalizma, ekstremne desnice i fašizma, zahtijevaju da se s pozornice izađe na ulicu’, rekao je redatelj Thomas Ostermeier. Piše Bojan Munjin

TV rašetanje Borisa Rašete: Šprajcolomije

Šprajc ima obrnut pristup od tri četvrtine urednika ‘Otvorenog’: obrađuje intrigantne teme, forsira angažiran pristup, daje ono što vlast ne voli čuti. Recimo, veliki prilog o skraćenici A.C.A.B., a onda i onaj o Milanu Bandiću. Bivši Dario Juričan promijenio je ime u Milan Bandić kako bi reklamirao mito, korupciju, prijevare, potvore i slično

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Novosti