Svatko bi komu je do konačnoga razvoda Hrvatske i NDH trebao podržati inicijativu o „konačnoj zakonskoj zabrani ustaških simbola“ - da nije nemoguća. Jednostavno zato što (nužno) izostavlja s popisa objekata za zabranu upravo bitan ustaški simbol koji neprijeporno prožima hrvatsku svakodnevicu. Riječ je, naravno, o kuni. Ta je (heraldički logično: grabežljiva) životinjica ekskluzivan endehaovski (dakle: ustaški) novčani simbol. Ne samo stoga što u memoarskoj knjizi „Doživljaji” Ante Pavelić piše: „Naziv, koji sam dao toj novčanoj jedinici, podsjećao je na povijesno ime kuninog krzna, što je bilo u dalekoj prošlosti platežno sredstvo u našoj domovini, osobito na dunavskom području, i to smatrano kao najzdravije platežno sredstvo.” Činjenica je da niz Tuđmanovih trabanata početkom devedesetih nije uspio pronaći nikakav dokaz da je kuna u hrvatskoj povijesti (prije NDH) bila išta drugo do (davni) oblik naturalnoga harača.

Momentalno, Kosovo je jedina zemlja u regionu koja tek treba da dostavi zahtev o članstvu i koja se smatra potencijalnim kandidatom za članstvo od strane EU. Sa druge strane, EU ima prilično ograničen pristup Kosovu zbog pet država članica EU koje još ne priznaju Kosovo. Deklaracija o nezavisnosti Kosova iz 2008. godine stvorila je novu situaciju za EU koja je prisiljena otkriti inovativan i delikatan pristup odnosima sa Kosovom kako bi se uvažili stavovi većine njenih članica i stavovi pet zemalja koje ne priznaju Kosovo. Generalno, ovo je bio jedan od ključnih faktora koji je do sada imao uticaja na odnose između Kosova i EU, kao i na perspektivu Kosova prema EU. Evropska unija je uspela da postane ključna sila u transformaciji Kosova, ne samo zbog svoje uslovljenosti u procesu pristupanja, već i zato što je EU i dalje najveći finansijski donator.

Na malenoj zelenoj površini unutar betonirane ulice usred modernog naselja Split 3, u proljeće 2019. godine Boris Šitum, predsjednik KVARTA – udruge za suvremenu umjetnost, posadio je krumpir. Susjedi su pazili da prolaznici ne gaze po „vrtu“, a poziv na pažnju bio je istaknut i na vrtnoj tabli s natpisom na hrvatskom i engleskom. Na koncu je ubrano oko 60 kilograma ekološki proizvedenog krumpira, koji je potom spakiran u posebno dizajniranu ambalažu i podijeljen susjedima i prijateljima. Krajem prošlog tjedna Šitum je gostovao u Društvenom centru Lastovo i s domaćinima podijelio svoje ambiciozne planove za novu sjetvenu sezonu. Priča se ubrzo prebacila na sadnju lastovskog kupusa i brige o autohtonom sjemenu. Bitno je istaknuti kako sudionici okruglog stola nisu bili agronomi već otočani koji se tradicionalno i uspješno bave poljoprivredom. Život jednog lastovskog kupusa pokazao se kao vrlo dinamičan i zanimljiv.

Veliki transparent u znak podrške ženama u Poljskoj sinoć je izvješen u Zagrebu, na podvožnjaku u Miramarskoj ulici. Na transparentu je pisalo "Solidarność z Polkami!“, u prijevodu „Solidarnost s Poljakinjama“. Akciju solidarnosti poduzeli su Antifašistički vjesnik, fAKTIV, Kolektiv ISKRA i Radnička fronta, a povodom Zakona o pobačaju koji je s novim restriktivnim odredbama u Poljskoj stupio na snagu prošli tjedan, čime je abortus gotovo u potpunosti zabranjen što je izazvalo još jedne u nizu masovnih protesta u svim većim poljskim gradovima. Naime, ionako strogi poljski Zakon o pobačaju sada omogućava prekid trudnoće isključivo u slučajevima incesta, silovanja ili izravne opasnosti po život majke. Iako je ranije pobačaj mogao biti odobren u slučaju smrtnog oštećenja fetusa ili nekih teških genetskih oboljenja ploda, od prošlog tjedna to više nije moguće pa su žene dužne nositi takvu trudnoću sve do njenog prirodnog kraja.