(ZA)USTAVNI SUD

Političko tijelo koje odlučuje onako kako „diše društvo“?

ritn by: Petar Vidov | 30.12.2016.
(ZA)USTAVNI SUD: Političko tijelo koje odlučuje onako kako „diše društvo“?
Da Ustavni sud osim o sadržaju svojih odluka itekako vodi brigu i o tajmingu njihovog donošenja, jasno je vidljivo iz dosadašnje prakse. Prvenstveno se to odnosi na zahtjev o ocjeni ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, kolokvijalno poznatijem kao zakon o pobačaju, koji je u ladicama Ustavnog suda stajao netaknut čak 25 godina. Bivša predsjednica suda Jasna Omejec, kao cilj te institucije navela je oprez „da između njegove odluke i društvenog realiteta ne nastane nepremostivi rascjep“. Sasvim sigurno će pod zajednički nazivnik "društvenog realiteta" potpasti i svi prosvjedi, jumbo plakati, reklamni videospotovi i ostala PR mašinerija agresivne i manipulativne kampanje "za život", a zapravo kampanje protiv prava na izbor.

Početkom godine koja je sada već na isteku, ukazala se u dnevnom tisku Jasna Omejec. Tada još predsjednica Ustavnog suda, aspirantica da udobnu fotelju na zagrebačkom Trgu svetog Marka zadrži i u trećem uzastopnom osmogodišnjem mandatu, na razgovor s prijateljski nastrojenim novinarom vjerojatno je pristala iz PR-ovskih pobuda. 

Prije nego joj se počeo približavati datum isteka mandata, pa tako i potencijalnog reizbora, Omejec se u medijima rijetko pojavljivala. Što samo daje dodatnu važnost njenim tadašnjim razmišljanjima o ulozi i djelovanju Ustavnog suda u hrvatskom društvu. Jer Ustavni sud je, iščitava se iz tvrdnji njegove bivše predsjednice, u prvom redu političko tijelo čije odluke moraju uvažavati između ostalog i dominantno raspoloženje u hrvatskom društvu. 

U prilog ovoj tezi izdvajamo dva vrlo indikativna citata iz predmetnog intervjua: "Ustavni sud uvijek mora ići korak dalje, ali mora paziti da između njegove odluke i društvenog realiteta ne nastane nepremostivi rascjep"; te "Za razliku od redovnog sudstva, u ustavnom sudstvu vrijedi i jedno specifično pravilo. Kaže se da je ponekad najbolja odluka ona koja nije donesena". 

Jasna Omejec
Dok joj mandat nije bio na isteku Jasna Omejec se rijetko pojavljivala u medijima (FOTO: Lupiga.Com)

Da je Ustavni sud prvenstveno političko tijelo, u razgovoru za Lupigu eksplicitno tvrdi i SDP-ov ustavno-pravni ekspert Peđa Grbin

"Svaki vrhovni i ustavni sud u svakoj suvisloj državi mora imati u vidu i društvene okolnosti. To je tako od prvih ustavnosudskih odluka u Sjedinjenim Američkim Državama otprije 220 godina, pa do danas", kaže Grbin. 

Da Ustavni sud osim o sadržaju svojih odluka itekako vodi brigu i o tajmingu njihovog donošenja, jasno je vidljivo iz dosadašnje prakse. Prvenstveno se to odnosi na zahtjev o ocjeni ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, kolokvijalno poznatijem kao zakon o pobačaju, koji je u ladicama Ustavnog suda stajao netaknut čak 25 godina. Kad je pred saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav obrazlagala neuspješnu kandidaturu za treći mandat u Ustavnom sudu, Omejec je morala odgovoriti na pitanje zbog čega nije donijela odluku o ustavnosti pobačaja. 

"Drugi sastav Ustavnog suda nije imao kapacitet rješavati to pitanje i dobro da nije. Od 2011. godine sazrelo je vrijeme da se time bavimo. Ja to što nismo to odradili shvaćam kao osobni neuspjeh, ali nisam imala dovoljno snage da to stavim na sjednicu", odgovorila je bivša predsjednica Ustavnog suda. 

Pravi trenutak za političku odluku 

U međuvremenu je Omejec na mjestu predsjednika Ustavnog suda naslijedio Miroslav Šeparović, koji je odlučio da je konačno stigao trenutak da se Ustavni sud očituje o pitanju prava na pobačaj. Odluka se može očekivati najkasnije do prvog dana proljeća 2017. godine, potvrdio je Šeparović u recentnom televizijskom intervjuu. Nije pritom naodmet spomenuti ni činjenicu da Šeparoviću upravo na proljeće iduće godine ističe prvi mandat. Malo tko sumnja da će se ponovo kandidirati. Očito pitanje nameće se samo od sebe: spada li i činjenica da se mandat njegovog predsjednika bliži kraju među društveno-političke okolnosti o kojima Ustavni sud mora voditi računa prilikom donošenja svojih odluka? 

Ustavni sud
Sasvim slučajno, najavio je Miroslav Šeparović, odluka o zahtjevu o ocjeni ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece dogodit će se uoči isteka njegovog mandata (FOTO: Lupiga.Com)

Ustavni suci u Saboru se, naime, biraju dvotrećinskom većinom glasova, što znači da ih je vrlo teško izabrati čak i ako ih podržavaju vladajuća stranka ili koalicija. Ako pak nemaju takvu podršku, izbor (ili reizbor) ustavnih sudaca može se klasificirati kao nemoguća misija. U tom kontekstu treba podsjetiti kako se trenutno vladajući HDZ za vrijeme ovoljetne predizborne kampanje, nakon što je stranku već preuzeo samoprozvani moderni europski konzervativac Andrej Plenković, u anketi Nove TV očitovao na pitanje o pravu na pobačaj. Sudionicima izbora zadana je tvrdnja "Pobačaj je osobni izbor i pravo", te su zamoljeni da se o predmetnoj tvrdnji očituju ocjenama od jedan do deset; deset znači da se s navedenom tvrdnjom apsolutno slažu, jedan da se uopće ne slažu. HDZ je odgovorio dvojkom. Čak i njihov koalicijski partner MOST nezavisnih lista, kojem se često predbacuje pretjerana slizanost s crkvenim krugovima, ovoj je tvrdnji dao ocjenu šest. 

Svojim stavom prema pobačaju HDZ se tako apsolutno svrstao na liniju klerikalno-konzervativnog dijela civilne scene, koji zadnjih mjeseci maltretira društvo agresivnom i manipulativnom kampanjom "za život", a zapravo protiv prava na izbor. Već su najavili i da će ponovo hodati "za život" na proljeće iduće godine, taman tamo negdje kad Ustavni sud, pred istek mandata njegovog sadašnjeg predsjednika, bude donosio odluku o ustavnosti zakona o pobačaju. A njihovi prosvjedi, jumbo plakati, reklamni videospotovi i ostala PR mašinerija će, bez obzira na bezočno izvrtanje činjenica, sasvim sigurno potpasti pod zajednički nazivnik "društvenog realiteta" kojeg Ustavni sud ima na umu prilikom donošenja svojih odluka. Kao i kad su onomad dopustili održavanje homofobnog referenduma o definiciji braka. 

Sve ovo naravno ne znači da trebamo strahovati od potpune kriminalizacije pobačaja u Hrvatskoj. Tako nešto realnim ne smatra čak ni Željka Markić, kojoj je novinarka televizije N1 Nataša Božić nedavno čak sedam puta morala ponoviti pitanje zalaže li se za zabranu pobačaja. Prije nego je dobila odgovor iz kojeg ispada da bi se liderica udruge "U ime obitelji" najradije ugledala na poljski model. A tamo je pobačaj legalan samo u slučajevima silovanja, ugroženosti života majke i kritične oštećenosti fetusa. Što zvuči otprilike isto kao i ranije spomenuta HDZ-ova dvojka. 

Rijetko se događa da Hrvatska postavlja standarde 

Na naše pitanje kakvu odluku Ustavnog suda možemo očekivati ovog proljeća, Grbin u razgovoru za Lupigu iskreno odgovara da ne zna. Ipak, ističe da će Ustavni sud, mimo galame koju podižu samoprozvani pro-lajferi, u obzir morati uzeti i neke druge činjenice koje nisu nužno pravne prirode, a važne su za ovaj konkretan slučaj. 

"Mi imamo zakon napisan prije četrdeset godina. Kad je napisan, taj zakon je spadao među najmodernije u svijetu, bez konkurencije. To je zakon koji je uspio preživjeti test vremena, što je za zakone u Hrvatskoj jako rijetko. Ako pogledamo zemlje usporedive s Hrvatskom - Italiju, Francusku, Španjolsku... one zemlje koje nemaju taj standard, idu prema standardu kojeg mi imamo već četrdeset godina. Imamo zakon koji funkcionira, a prema kakvom streme zemlje koje su usporedive s Hrvatskom prema svom backgroundu. Radi se o katoličkim zemljama. Druga stvar su brojke. Niti jednom zakonu nije cilj povećati broj pobačaja. Neki misle da će zakonom spriječiti pobačaje. Za te koji tako misle, kažem uzmite brojke Irske, koja uz Poljsku ima najrigorozniji zakon o pobačaju. A državljanke Irske odlaze u Veliku Britaniju i tamo dolaze do pobačaja. Broj žena koje su spremne napraviti taj put je veći nego u Hrvatskoj, gdje je pobačaj liberaliziran. To znači da će pobačaj, ako nešto mijenjamo, preći u ilegalnu sferu, ili će preći granicu", tvrdi Grbin. 

Peđa Grbin
"Hrvatski zakon po ovom pitanju je zakon prema kakvom streme zemlje koje su usporedive s Hrvatskom" - Peđa Grbin (FOTO: Lupiga.Com)

Zanimljivo je i da pokretačke snage iza konzervativne kontra-revolucije argument u prilog svojim tezama vide upravo u tekstu Ustava Republike Hrvatske. A tamo, u članku 21., jedna do druge, stoje dvije odredbe: "Svako ljudsko biće ima pravo na život. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne". Sugovornika smo pitali može li se ustavna odredba o pravu na život uopće primijeniti u raspravi oko ustavnosti pobačaja. Za Grbina nema dvojbe - ne može. 

"U ovoj situaciji moramo imati u vidu da niti ta odredba Ustava nije ultimativna kako se pokušava prikazati. Vidi se to, primjerice, iz Kaznenog zakona. Je li postupanje u nužnoj obrani koje za rezultat ima smrt napadača kažnjivo? Nije. Kazneni zakon je derogirao Ustav jer postavlja iznimku u pravilu. Je li kazneno djelo kad policijski službenik obavljajući službenu dužnost upuca, recimo, terorista, kao što su nakon napada u Berlinu napravili policajci u Italiji? Nije, zato što je zakonom regulirano da se to u takvoj situaciji smije. U krajnjoj liniji, kad vojnici pucaju na protivnike u sklopu obrane države i kad nekoga ubiju, je li to kažnjivo? Nije. Zato što je zakonom uređeno smije li se nešto ili ne smije. Ukoliko gledamo komparativno naše zakonske odredbe, čak i ako prihvatimo da zametak ima sva prava ljudskog bića, jasno je da se radi o činjenici da je nešto uređeno zakonom, da je taj zakon u duhu Ustava, da egzistira već 25 godina i da ne proizvodi štetne učinke ako se usporedimo s drugim zemljama", ističe Grbin.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEŠTO BI VAM REKLA: Muke naše podstanarske

    20.06.2018.

    Boba Đuderija

    NEŠTO BI VAM REKLA: Muke naše podstanarske

  2. BURE BARUTA: Krim-turizam u crnoj rupi

    08.06.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Krim-turizam u crnoj rupi

  3. ZAPISI IZ ČEKAONICE MILE STOJIĆA: Lokalpatriot bez domovine

    31.05.2018.

    Mile Stojić

    ZAPISI IZ ČEKAONICE MILE STOJIĆA: Lokalpatriot bez domovine

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije