Mihaela Berak. Ovo je ime i prezime koje smo, nažalost, dodali prije točno dva mjeseca na neprekidnu listu svirepo ubijenih žena u Hrvatskoj. Koliko mrtvih žena treba da se Vlada pokrene – glavno je pitanje koje Ženska mreža Hrvatske postavlja uočio svoje javne akcije „Sigurnost i povjerenje za žene“ koja će se danas, 20. studenog, održati u šesnaest gradova diljem Hrvatske. 

Akcija se održava ususret Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama. U Zagrebu se ovaj prosvjed, simbolično, održava ispred Ministarstva unutarnjih poslova. Ovi mirni prosvjedi, također, imaju i vrlo izričit naziv, potvrdili su nam iz Ženske mreže, u kojem su lekseme sigurnost i povjerenje „preuzeli“ upravo iz Ministarstva unutarnjih poslova, pri čemu na ironičan način insinuiraju na aljkavost, neodgovornost i nefunkcioniranje sustava i spomenutog ministarstva u području zaštite žena. Kažu kako sudjelovanjem na ovom mirnom prosvjedu, ne samo da se podržava i iskazuje solidarnost ubijenoj Osječanki Mihaeli Berak i „njenim suborkinjama“, već se staje u borbi za prava i jednakost svih žena, majki, sestara, djevojaka ... kako je to znala reći Simone de Beauvoir.

„Postojeće politike i zakoni ne štite žene od nasilja. Policija ne štiti žene od nasilja. Državne institucije ne štite žene od nasilja. To dovodi do eskalacije nasilja i u konačnici do ubojstava žena“, navode iz Ženske mreže Hrvatske.

Imaju jasne zahtjeve u sklopu mirnih prosvjeda „Sigurnost i povjerenje za žene“. Ono što je krucijalno, smatraju, donošenje je zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama, uključujući femicid te staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu. Nadalje, traže i stupanje na snagu Nacionalne strategije koja će uključiti sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu. Osim toga, uvođenje novog kaznenog djela femicida, kao ubojstva žene, zbog njenog roda i strože procedure za procjenu policijskih službenika, te zabranu da oružje nose kućama izvan dužnosti – posljednja su dva zahtjeva.

Mirjanu Kučer, pravnicu i koordinatoricu Ženske mreže Hrvatske pitali smo što se želi poručiti akcijom „Sigurnost i povjerenje za žene“.

„S jedne strane koristimo akciju kako bismo mi upozorili na manjkavost prijedloga definicije femicida, kakav je sada u proceduri, a s druge strane, ja osobno upravo želim naglasiti to da se odnos prema žrtvi kroz sustav mora mijenjati. Zagovaramo sigurnost i povjerenje za žene, jer bez obzira što mijenjamo zakone, institucije slabo funkcioniraju i još uvijek se žrtva ne doživljava kao žrtva“, kaže nam Kučer.

Na pitanje da li ovakvi propusti sustava i pogrešne policijske kvalifikacije pri femicidu još više devalviraju položaj žena odgovorit će: „I meni je uvijek dilema kada se o nečemu piše, kada se iznosi da li to potiče nasilje, da li devalvira položaj žena i žrtve, ali opet negdje prevagne da je važno razgovarati, prstom upirati, jer bojim se bez toga da nema neke promjene. S time da nemojmo zaboraviti da je ovo jedan segment i segment koji je najlakše promijeniti. Mi sada udaramo na segment izvršenja. Prvi koji postupaju, to je policija, a najlakše je mijenjati zakone, dok je najteže promijeniti tvrdokorne obrasce koji su kroz institucije i kroz društvo duboko ukorijenjeni.“

Mirjana Kučer tijekom prošlogodišnjeg prosvjeda u Splitu (FOTO: HINA/Mario Strmotić)

Zanimalo nas je i smatra li pravnica i koordinatorica Ženske mreže Hrvatske da neće biti vidnih promjena kada Vlada uvede dorade femicida u Kaznenom zakonu do kraja godine, kako je najavljeno. 

„Bit će promjena na razini poruke, ja bih rekla, da se prepozna ubojstvo žene kao femicid. Mi sada u Kaznenom zakonu imamo elemente da se ubojstvo bliske ženske osobe kvalificira kao ubojstvo temeljem mržnje zbog njezinog spola, jer mi ne prepoznajemo rod u Kaznenom zakonu. Ne prepoznajemo rod ni u drugim zakonima, čini mi se, čak ni u Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Na razini političke poruke mislim da je važno to prepoznati. Nikada nije donesena nijedna presuda da se radilo o femicidu. Važno je da bude široka jedna definicija da bi popravili ono što Hrvatskoj kronično ne dostaje“, odgovara Kučer. 

Kaže da pritisak javnosti u ovom trenutku postoji, posebno nakon ubojstva Mihaele Berak. Podsjetimo, 20-godišnju Mihaelu Berak 21. rujna ubio je Marko Smažil, 27-godišnji policajac. Ubojstvo je počinio službenim pištoljem u svom stanu. Istragom je utvrđeno da je počinitelj nakon ubojstva odugovlačio s pozivom prema hitnom telefonskom broju 112, premještao je namještaj na mjestu ubojstva, istuširao se i tek onda pozvao pomoć. Mijenjao je iskaz tvrdeći prvo da se Mihaela Berak sama ubila. Na koncu je priveden s optužbom da je počinio ubojstvo iz nehaja i bez namjere, odnosno nestručnim rukovanjem službenim pištoljem kojega je zadužio mjesec dana prije ubojstva. No, tu je kvalifikaciju djela osječko Županijsko državno preinačilo u ubojstvo s namjerom što je teže kazneno djelo. Počinitelj je trenutno u produženom pritvoru. 

Cijeli slučaj izazvao je prosvjede u Osijeku na kojima se prošlog mjeseca tražila ostavka ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i načelnika osječke policije Ladislava Becea. Našu sugovornicu pitamo je li bilo ikakvih reakcija na pozive za ostavkom.

„Ne, ma kakvi … Treba naglasiti da je sustav odgovornosti u Hrvatskoj ispod svake razine. Ostavka ravnatelja policije, nakon sve te zbrke koja je poslana u medije, bila je neminovna u jednoj državi koja tako funkcionira. Isto tako i ministar treba snositi odgovornost za ono što se događa u njegovom aparatu u kojem on upravlja. To je jedan od glavnih problema u Hrvatskoj – nitko ni za što nije odgovoran. Ne znam je li to neka nova moda, ali meni to nije u redu“, odgovara Kučer.

Iako prema dosadašnjem razgovoru nema mjesta optimizmu o pitanju zaštite žena, zanima nas smatra li pravnica i koordinatorica Ženske mreže Hrvatske da bi daljnje zakonske reforme možda mogle biti dovoljne u zaustavljanju femicida?

„Bez ozbiljne politike i pristupa neće ga zaustaviti, ali možda će se nešto promijeniti u pravosuđu što je jedna mala karika. Dok se svaka karika ne promijeni, stvari se neće promijeniti. Najdugoročnije, najvažnije je obrazovanje i ono što formira javno mnijenje. Stvari se mijenjaju, nasilje se više prijavljuje. Dobro je da se više prijavljuje, jer oni koji su prinuđeni postupati u tim situacijama zapravo ne mogu ne vidjeti problem i onda pristupaju rješavanju problema i ovo definiranje femicida je način na koji se želi unaprijediti sustav“, zaključuje naša sugovornica.

Današnjoj akciji se možete pridružiti u Zagrebu (Savska cesta 39, ispred Ministarstva unutarnjih poslova, u 11 sati), Osijeku (Trg slobode, ispod "jedra", u 16:30 sati), Splitu (Narodni trg - Pjaca, u 11), Rijeci (kod Gradske ure na Korzu, u 16:30 sati), Belom Manastiru (Trg slobode, u 11 sati), Pakracu (Ulica Hrvatskih velikana – pješačka zona, u 11 sati), Vukovaru (Trg dr. Franje Tuđmana, kod sata u 10 sati), Virovitici (Trg kralja Tomislava, kod sata u 11 sati), Bjelovaru (Trg Eugena Kvaternika, u 10 sati), Karlovcu (kod Paviljona Katzler, u 11 sati), Korenici (Trg sv. Jurja, u 11 sati), Šibeniku (Trg Poljana, u 16 sati), Trogiru (Mali most, u 15 sati), Malom Lošinju (Dubovica 1, u 16 sati), Korčuli (ulaz u Stari grad - kula Revelin, u 11:30 sati) i u Zadru (Narodni trg, u 12 sati).

U organizaciju je, uz Žensku mrežu Hrvatske, uključene je gotovo 50 udruga i inicijativa, a red je da ih sve pobrojimo: Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za ženske studije, Centar za građansku hrabrost – HRABRE SESTRE, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za žene žrtve rata ROSA, Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“, Centar za društveno-humanistička istraživanja Zadar, Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Mali Lošinj, DEŠA – Dubrovnik, Domine – organizacija za promicanje ženskih prava, Koordinacija ženskih grupa SEKA, Lezbijska grupa Kontra, Mirovna grupa OAZA, Projekt građanske demokratske inicijative Beli Manastir - P.G.D.I., SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava, SOS Virovitica, TARA Ličko Petrovo selo, Udruga Brod, Udruga „HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Udruga žena Dalj, Udruga žena Nit - Korenica, Udruga žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“, Udruga žena Vukovar, Ženska grupa Donji Lapac, Ženska grupa Split, Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Ženska udruga Izvor Tenja, Ženska sekcija SSSH, Adela, „Kava za ženska prava“, Ad hoc Ženska inicijativa Zadar, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Feministički kolektiv K'o žena, Inicijativa TrAŽene, Iris Bjelovar, Pariter, RODA – roditelji u akciji, Sigurna mjesta, Sofija – udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Spasi me, Šibenska udruga mladih Š.U.M. i KU Fotopoetika, U dobroj vjeri, Udruga Domino, Udruga Kap Korčula, Zaklada Solidarna i Ženska grupa Karlovac „Korak“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/Ženska mreža Hrvatske

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"