OTVORENO PISMO

„Ministre, mislite li išta pitati građane?“

ritn by: I.K. | 03.05.2018.
OTVORENO PISMO: „Ministre, mislite li išta pitati građane?“
"Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatizaciju dobrom za hrvatsko zdravstvo", samo su neka od pitanja koja se postavljaju u otvorenom pismu ministru zdravstva Milana Kujundžiću koje potpisuje gotovo 400 osoba, a koje najvećim dijelom dolaze iz zdravstva. Pismo su uputili povodom otvorenog savjetovanja o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu i trajnu privatizaciju primarne zdravstvene zaštite, tražeći od ministra da hrvatskoj javnosti pojasni neke stvari. Jedno od ključnih "otvorenih pitanja" je i namjerava li netko pitati slažu li se i vlasnici primarne zaštite, odnosno hrvatski građani, s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost, jer su upravo građani, a ne neka politička stranka ili Vlada, vlasnici javnog zdravstva.

Tri ključna pitanja postavljena su u otvorenom pismu ministru zdravstva Milana Kujundžiću koje potpisuje gotovo 400 osoba, a koje najvećim dijelom dolaze iz zdravstva. Pismo su uputili povodom otvorenog savjetovanja o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu i trajnu privatizaciju primarne zdravstvene zaštite, tražeći od ministra da hrvatskoj javnosti pojasni neke stvari.

Zbog čega se provodi potpuna privatizacija primarne zaštite, hoće li privatizirane ambulante raditi na načelima konkurentnosti i slobodnog tržišta ili će i dalje biti na državnim jaslama te slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost, pitanja su koja se postavljaju ministru.

NAKAZNI PRIJEDLOG MINISTRA ZDRAVSTVA: Ovo im ne smije proći

PILOT PROJEKT BOLNIČKOG PAKLA: Zašto je Kujundžić postao ministar?

„Vjerujemo da imate jake, na dokazima utemeljene radove o prednostima potpune privatizacije primarne zaštite. Pod prednošću možemo smatrati bilo koji pozitivan učinak ili novu, dodanu vrijednost koju će imati privatizirana ambulanta u odnosu na javnu. Ono što do sada znamo jest to da takvih razlika – nema“, stoji u otvorenom pismu, gdje se napominje kako i sami liječnici koji zagovaraju privatizaciju navode da „većina pacijenata i ne zna je li njihov liječnik privatnik ili zaposlenik doma zdravlja“.

Navodi se i kako se često isticano povećanje broja učinjenih usluga (DTP) nakon privatizacije pokazalo spornim, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zdravstvenim sustavima, zbog nekoliko razloga koje se pobrojavaju u pismu.

„Iako se broj usluga povećavao, nije došlo ni do porasta zdravlja građana, ni smanjivanja lista čekanja kao ni smanjivanja zdravstvene potrošnje. Kontrola povećanog broja učinjenih usluga pokazuje kako je riječ samo o načinu uvećavanja prihoda ambulante. Drugim riječima, usluge se povećavaju ne s ciljem boljeg liječenja pacijenata, nego s ciljem veće zarade. Želja za povećanjem zarade prečesto navodi liječnike na lažiranje učinjenih usluga ili drugačije (skuplje) prikazivanje učinjenih usluga, nego što je to bilo u stvarnosti. Posebno poteškoću predstavlja (u želji za što većom zaradom) mogućnost prevelike primjene nepotrebnih i uvijek potencijalno opasnih zdravstvenih usluga“, pojašnjava se zašto je povećani broj DTP-ova nakon privatizacije zapravo vrlo sporan.

Milan Kujundžić
"Slažu li se i vlasnici s planiranim poklanjanjem svoga zdravstva (budućim) 'privatnicima'?" - pita se Kujundžića u otvorenom pismu (FOTO: Hina/Denis Cerić)

U pismu se navodi i kako prema nacrtu zakona, privatne ordinacije neće biti samostalni poduzetnici te neće poslovati na načelima slobodnog tržišta i konkurentnosti, a iako privatne, ambulante će i dalje biti na ugovoru s HZZO-om koji će im pokrivati plaće, sve troškove poslovanja i dodatno plaćati za učinjene usluge - 505.000 kuna godišnje za standardnu ambulantu. Dakle, zaključuje se, pored stalnog i sigurnog ugovora s HZZO-om, privatna će ambulanta moći i zarađivati samostalnim poslovanjem.

„Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatizaciju dobrom za hrvatsko zdravstvo? Smatrate li takvu privatizaciju pravednom prema bolničkim liječnicima koji i dalje ostaju javni djelatnici? S obzirom da će vlasnici ambulante pravo na djelatnost moći prenijeti (drugim riječima prodati odnosno ostaviti u nasljedstvo svojoj djeci; čl. 63.) jasno je da tako potpuno zatvaramo primarnu zaštitu za mlade liječnike, legaliziramo nepotizam i stvaramo plemstvo obiteljske medicine. Smatrate li stvaranje plemstva u javnom zdravstvu primjerenim činom“, set je novih pitanja za ministra izrečenih u ovom otvorenom pismu

Ističe se i kako bi prije potpune privatizacije primarne zaštite nešto trebalo o tome pitati i vlasnike, odnosno hrvatske građane, jer su upravo oni, a ne neka politička stranka ili Vlada, vlasnici javnog zdravstva. 

„Slažu li se i vlasnici s planiranim poklanjanjem svoga zdravstva (budućim) 'privatnicima'? Miješanje privatnog i javnog zdravstva ne nailazi na odobravanje hrvatskih građana. U anketi provedenoj u časopisu Lider 99,1 posto građana (5.123 glasova) u odnosu na 0,9 posto (49 glasova) izjasnilo se protiv miješanja javnih i privatnih praksi. S obzirom na navedeno, ne smatrate li nužnim pitati građane o najavljenoj privatizaciji? Ne smatrate li da bi građani na referendumu trebali odlučiti o sudbini svoga zdravstva? Poštovani gospodine Ministre, nadamo se da ćemo suradnjom svih zainteresiranih iznaći bolje modele razvoja javnog zdravstva i odagnati sumnje o podvaljenoj privatizaciji primarne zaštite. Pri tome i oni željni privatizacije neće biti zakinuti - oni uvijek mogu osnovati privatnu ambulantu ili polikliniku, odvojiti se od HZZO-a i zaplivati poduzetničkim vodama. Sa željom da naše javno zdravstvo bude što bolje, srdačan pozdrav“, zaključuje se u otvorenom pismu ispod kojeg je navedeno gotovo 400 imena, među ostalim, Dražen Gorjanski dr. med. spec., Lidija Gajski, dr. med. spec. internist, prim. Goran Ivanišević, dr. sc. Srećko Sladoljev, Ivan Cikoja inž. med. radiologije, prim. dr. sc. Darko Biljan dr. med, prim. Boris Dlouhy dr. med. spec. radiologije, doc. dr. sc. Irena Hrstić, ravnateljica Opće bolnice Pula, Sonja Grozić-Živolić pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije, Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Spomenka Avberšek, nekadašnja predsjednica istog sindikata, ali i neke udruge i organizacije poput Udruge dentalnih tehničara, Sindikata umirovljenika i Udruge hrvatskih pacijenata. Osobama koje dolaze iz zdravstvenog sektora u potpisivanju otvorenog pisma ministru Kujundžiću pridružili su se i drugi građani raznih zanimanja.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina/Lana Slivar Dominić

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  2. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

  3. UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

    02.10.2018.

    Nataša Škaričić

    UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije