LIJEČENJE LJEČILIŠTA

Očišćena zapuštena ljepotica o kojoj nitko ne brine

ritn by: A.B. | 04.11.2021.
LIJEČENJE LJEČILIŠTA: Očišćena zapuštena ljepotica o kojoj nitko ne brine
Već godinama se u nekadašnjem lječilištu u Krvavici gotovo ništa nije promijenilo. Investitora i dalje nema, ali se o njemu stalno priča jer je želja mještana da uz prekrasnu plažu netko ponovno udahne život odmaralištu na koje su nekada bili ponosni, a sada svojim gostima moraju objašnjavati „što je to na plaži“. Nešto života ipak je udahnuto ovih dana, a zaslužni za to su udruge f.act iz Graza, udruga Intermundia iz Zagreba i udruga mART iz Makarske, a na to ih je, kako kažu, među ostalim, potaklo i pandemijsko vrijeme koje trenutno živimo. Spomenute udruge surađuju na projektu „Gradovi-bolnice“ u čijem fokusu je i Krvavica kao bivše lječilište. U sklopu tog projekta proteklog vikenda su proveli temeljito čišćenje nekadašnjeg lječilišta, sve pod radnim nazivom „Liječenje lječilišta“. Kažu kako se ideja o potrebi čišćenja „svemirskog tanjura“ kod mještana javila još odavno pa se prošle subote napokon krenulo i u realizaciju te ideje.

Točno u ovo vrijeme prije šest godina smo na Lupigi donijeli reportažu o hotelima i odmaralištima na Jadranu koji su devedesetih godina „zapeli u vremenu“ i, uglavnom propali. S njihovih terasa više ne dopire muzika. Jedan od takvih objekata je i onaj u Krvavici, a koji je u Jugoslaviji služio kao vojno lječilište za djecu s respiratornim problemima. Radi se o vrlo atraktivnom arhitektonskom rješenju smještenom u borovoj šumici uz samu plažu u Krvavici, malom mjestu nadomak Makarske koje spada pod općinu Baška Voda. Objekt je izveden na način da se njegove male posjetitelje moglo u svakom trenutku imati pod nadzorom, s naglaskom na prostrano predvorje kao zajedničko mjesto susreta. 

Projektirao ga je arhitekt Rikard Marasović, a otvoren je 1965. godine i uskoro, zbog svog izgleda, među mještanima dobio nadimak „svemirski tanjur“. Početkom rata u odmaralištu su smještene izbjeglice, a nakon rata se počelo pretvarati u ruševinu. Nikada nije privatizirano pa je i danas u vlasništvu države te je zaštićeno kulturno dobro. Osnovni problem je što nitko ne želi ulagati u ovaj objekt zbog njegovih premalih kapaciteta koji investitoru, procjenjuje se, ne bi donijeli dovoljno profita

U proteklih šest godina, otkako smo o njoj pisali, u Krvavici se gotovo ništa nije promijenilo. Investitora i dalje nema, ali se o njemu stalno priča jer je želja mještana da uz prekrasnu plažu netko ponovno udahne život odmaralištu na koje su nekada bili ponosni, a sada svojim gostima moraju objašnjavati „što je to na plaži“. Nešto života ipak je udahnuto ovih dana, a zaslužni za to su udruge f.act iz Graza, udruga Intermundia iz Zagreba i udruga mART iz Makarske, a na to ih je, kako kažu, među ostalim, potaklo i pandemijsko vrijeme koje trenutno živimo. Spomenute udruge surađuju na projektu „Gradovi-bolnice“ u čijem fokusu je i Krvavica kao bivše lječilište. U sklopu tog projekta proteklog vikenda su proveli temeljito čišćenje nekadašnjeg lječilišta, sve pod radnim nazivom „Liječenje lječilišta“.

Krvavica
Akcija u Krvavici (FOTO: Rikardo Škorlić)

„Cilj projekta je u ovo pandemijsko vrijeme potaknuti promišljanje odnosa bolesti i prostornih manifestacija te praksa liječenja, kao i pitanja društvenog života i odnosa prema liječenju. Projekt je i pokušaj stvaranja nove slike o gradovima u kojima živimo kao prostorima zajedničke bolesti, ali i prostora brige zajednice, kao i prostora zajedničkog ozdravljenja“, objašnjavaju iz udruge mART.

Kažu kako se ideja o potrebi čišćenja „svemirskog tanjura“ kod mještana javila još odavno pa se prošle subote napokon krenulo i u realizaciju te ideje. 

„Slučajni prolaznici, mnogi znatiželjnici i turisti svakodnevno koriste taj prostor za razgledavanje, fotografiranje i istraživanje pa smo odlučili očistiti prostor dovoljno da se netko od njih ne ozlijedi“, govore iz mART-a. 

Krvavica
Nakon ove akcije, planiraju se i neke nove (FOTO: Rikardo Škorlić)

Prilaz samom projektu i prolaz kroz njega u akciji čišćenja su pometeni od stakla i drugog otpada koje je skupljeno na hrpu i koje će biti uklonjeno u dogovoru s komunalnim poduzećem Gradina Baška Voda. To je tek prva akcija čišćenja, a kako saznajemo, uslijedit će ih još koji će se detaljnije pozabaviti izgledom lječilišta, naravno, koliko je to u moći ovih udruga. U akciji su osim mještana i stanovnika Makarske rivijere, sudjelovali i ljudi koji su za ovu priliku u Krvavicu stigli iz Splita, Zagreba, Graza, Omiša i s Brača, ali i više stranih državljana s privremenim ili stalnim boravkom na širem području Makarske. Više o tome kako je akcija izgledala možete vidjeti u našoj fotogaleriji.

„Kako je poznato da kreativna aktivnost utječe na zdravlje i kvalitetu života te da umjetnost, kreativnost i mašta pomažu potaknuti otpornost te potiču dobrobit za mentalno zdravlje stoga smo, nakon čišćenja “lječilišta” u Krvavici za sljedeći dan, u nedjelju 31. listopada osmislili participativno sudjelovanje u kreiranju događaja unutar lokalne zajednice. Putem sudjelovanja smo željeli potaknuti sudionike na zdravo promišljanje o društvenom okruženju, kao i na promišljanje o mogućnostima održivog razvoja u skladu s potrebama nas samih koji unutar tog okruženja živimo. Angažmanom u prirodnom okruženju i unutar samog objekta koji je nekad bio centar događanja željeli smo potaknuti sudionike da kroz razmjenu iskustava pokušamo povezivanjem i bliskošću pomoći svom okruženju i sebi samima“, navode organizatori ovog „liječenja lječilišta“. 

Krvavica
S "obnovljene" recepcije moglo se poslati i razglednicu, baš kao i nekada (FOTO: Matija Kralj)

Napominju kako prirodni položaj Krvavice, koja je svojevrsni nastavak prirodne oaze Makarske, točnije predjela Ćurilo, pruža idealne uvjete za šetnju uz more i boravak u prirodi. Upravo stoga su u nedjelju i organizirali terapijsku šetnju koju su nazvali „Priroda i društvo“, a uklopila se u pandemijsko vrijeme kada diljem Hrvatske bilježimo sve veći broj novozaraženih osoba Covidom-19. „Terapija“ je krenula u devet ujutro iz središta Makarske od koje uz more, laganim tempom, ima nešto malo više od sat vremena hoda.

Sudionici su dobili zadatak da uz šetnju fotografiraju prirodu, pejzaže i slobodni prostor koji ih okružuje, a da po dolasku u Krvavicu fotografijom zabilježe osobni doživljaj onog objekta koji napušten i zaboravljen stoji u borovoj šumi uz plažu, onog arhitektonskog remek djela projektiranog u svrhu liječenja. Tu je cilj bio, objašnjavaju, razviti svjesni odnos prema lokalitetu, građevini te potaknuti promišljanje o društvenom okruženju i utjecaju objekta na razvoj zajednice. Kada svi sudionici dostave svoje dojmove/fotografije organizirat će se virtualna izložba na Facebook stranicama udruge mART.

A nakon dolaska sudionika pred „svemirski tanjur“ uslijedio je participativni performans „Recepcija“, koji se odvijao na u ovu svrhu „obnovljenoj recepciji“ ovog zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske.

„Dobrodošlicu sudionicima je iskazalo naše ljubazno osoblje. Uz pismo dobrodošlice sudionici su na poklon dobili komadiće zaštićenog kulturnog dobra kao suvenire, te su samo za ovu priliku imali mogućnost izabrati i poslati razglednicu iz lječilišta/odmarališta Krvavica. Nakon dobrodošlice i prijave na 'recepciji', započele su arhitektonske priče u hodu kroz sami objekt bivšeg lječilišta Krvavica naziva 'Povijest bolesti dječjeg lječilišta'. Zajedno sa sudionicima smo prošli kroz zgode i nezgode kružnog objekta na moru, šetnjom kroz prostore kojima smo trčali kao djeca. Ispričali smo i slušali kaleidoskop priču o društvu koje je stvorilo lječilište, o samozatajnom arhitektu Rikardu Marasoviću koji ga je podizao te o nama koji smo ga živjeli i koristimo dan danas“, govore organizatori.

Na koncu su posjetitelji u Krvavici sudjelovali i u radionici kreativne vizualizacije nazvane „Što bi bilo kad bi bilo“. Tu ih se tehnikom kreativne vizualizacije usmjeravalo da vizualiziraju korištenje ovog objekta u neke nove svrhe.

„Naše vizualizacije materijalizirane su crtanjem na preslikama tlocrta bivšeg lječilišta autora arhitekta Rikarda Marasovića, a u radionici su sudjelovala i djeca i odrasli“, zaključuju iz udruge mART iz koje su uvjereni da je akcija čišćenja već dugo zapuštenog objekta pokazala jasnu potrebu lokalne zajednice za organiziranom brigom i održavanjem vrijednog prostora.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Rikardo Škorlić

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

    28.09.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

  2. VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

    16.09.2024.

    Srđan Puhalo

    VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

  3. DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

    27.08.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije