JASENOVAC NA TRGU ŽRTAVA FAŠIZMA (VIDEO)

Osuda ustaških zločina nije „nametanje kolektivne krivnje hrvatskom narodu“

ritn by: Melisa Skender | 23.04.2016.
JASENOVAC NA TRGU ŽRTAVA FAŠIZMA (VIDEO): Osuda ustaških zločina nije „nametanje kolektivne krivnje hrvatskom narodu“
Počelo je točno kako je i najavljeno, u 17 sati, romskom himnom Đelem Đelem u izvedbi Anastasije Kaptelove čiji je glas odjekivao ulicama što se slijevaju prema Trgu žrtava fašizma. Povjesničar Hrvoje Klasić govorio je o svojem rodnom Sisku, u kojem se do 30. travnja 1941. godine i stupanja na snagu rasnih zakona normalno živjelo. Nakon tog datuma u javnim su se prostorima počeli pojavljivati natpisi koji zabranjuju ulazak Židovima, Srbima i Romima, a ljudi nestajati iz grada. „Dio građana Siska postali su zločinci, svojim izborom. Drugi dio građana, Hrvata, odlučili su se boriti protiv zločina. Tako i danas možemo birati“, rekao je Klasić čini se namjerno naglašavajući kako su partizani također bili hrvatske nacionalnosti. Nisu svi Hrvati bili ustaše, biti ustaša nije jednako biti Hrvat, a osuda ustaških zločina nije nikakvo „nametanje kolektivne krivnje hrvatskom narodu“.

Počelo je točno kako je i najavljeno, u 17 sati, romskom himnom Đelem Đelem u izvedbi Anastasije Kaptelove čiji je glas odjekivao ulicama što se slijevaju prema Trgu žrtava fašizma.

„Mislio sam da se nakon 2000. godine, kada smo ovome trgu uspjeli vratiti njegovo ime, više nećemo morati ovdje okupljati s istim porukama“, rekao je na početku Zoran Pusić, ali se očigledno prevario. Neposredni povod skupa „Jasenovac na Trgu žrtava fašizma“, na dan proboja logoraša iz Jasenovca, bio je bojkot službene komemoracije koja se toga jutra odvijala na mjestu najvećeg hrvatskog stratišta civilnih žrtava Drugog svjetskog rata. Političari su tamo, za razliku od prethodnih godina, pozvani da šute. Bila je to želja preživjelih logoraša. Političara na Trgu žrtava fašizma nije niti bilo, no po svemu sudeći bili bi jednako „dobrodošli“.

Anastasija Kaptelova
Skup je počeo romskom himnom Đelem Đelem u izvedbi Anastasije Kaptelove (FOTO: Hina)

„Iako je rečeno da se bojkot komemoracije događa zbog politizacije žrtava, mi poručujemo da je prešućivanje konteksta i razloga zbog kojih je došlo do brojnih žrtava holokausta razlog zašto smo se okupili“, nastavio je Pusić govoreći ispred Antifašističke lige, organizatora skupa kojem su se pridružili koordinacija Židovskih općina u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće, Romsko nacionalno vijeće i Savez antifašističkih boraca

Zbog politizacije žrtava Jasenovca, zbog manipuliranja mrtvima, prešutnog toleriranja povijesnih falsifikata, crnih uniformi i klicanja ustaškog pozdrava na ulicama i stadionima – to što vlasti to šutke promatraju Pusić smatra najglasnijom njihovom porukom, dok istovremeno nastoji ograničiti svako kritičko preispitivanje propagirane politike.

„Ova vlast nam je uzela budućnost, a sada nam želi uzeti i prošlost“, vatreno je s govornice progovorio Daniel Ivin, potomak žrtve holokausta.

„Našu blistavu i slavnu prošlost kada smo zajedno ustali protiv zločina i zločinaca oni žele obezvrijediti i to im ne smijemo dozvoliti“, drhtavim je i uzbuđenim glasom borbeno zaključio Ivin.

Trg žrtava fašizma
„Jasenovac na Trgu žrtava fašizma“ (FOTO: Hina)

Mile Nikolić iz Romskog nacionalnog vijeća pročitao je svjedočanstvo o stradanju Roma, s vrlo malo riječi o ženama koje uz sebe privijaju djecu nakon što su im muževi već odvedeni na stratište – NDH je za svoje kratke vladavine istrijebila više od 90 posto ukupne romske populacije u Hrvatskoj.

Povjesničarka Nataša Mataušić koja je istraživanju o holokaustu i genocidu posvetila najveći dio svojeg profesionalnog života govorila je o okolnostima proboja iz logora. Na današnji dan 1945. godine gotovo 700 golorukih, gladovanjem i mukotrpnim preživljavanjem iscrpljenih ljudi odlučilo je slijediti logoraša Antu Bakotića i njegov poklič „Naprijed drugovi!“. Preživjelo je manje od stotinu ljudi.

Povjesničar Hrvoje Klasić govorio je o svojem rodnom Sisku, u kojem se do 30. travnja 1941. godine i stupanja na snagu rasnih zakona normalno živjelo. Nakon tog datuma u javnim su se prostorima počeli pojavljivati natpisi koji zabranjuju ulazak Židovima, Srbima i Romima, a ljudi nestajati iz grada.

Hrvoje Klasić
Osuda ustaških zločina nije nikakvo „nametanje kolektivne krivnje hrvatskom narodu“ - Hrvoje Klasić (FOTO: Hina)

„Dio građana Siska postali su zločinci, svojim izborom. Drugi dio građana, Hrvata, odlučili su se boriti protiv zločina. Tako i danas možemo birati“, rekao je Klasić čini se namjerno naglašavajući kako su partizani također bili hrvatske nacionalnosti. Nisu svi Hrvati bili ustaše, biti ustaša nije jednako biti Hrvat, a osuda ustaških zločina nije nikakvo „nametanje kolektivne krivnje hrvatskom narodu“.

„Ne dajte da nas političari dijele“, poručila je s govornice glumica Urša Raukar.

„Manipulirali su žrtvama i u bivšem sistemu i danas. Prije devedesetih jasenovačke žrtve brojale su se u stotinama tisuća, nakon devedesetih počelo se o Jasenovcu govoriti kao o radnom logoru u kojem je umrlo par stotina ljudi“, rekla je glumica prozivajući Vladu kako je postavljanjem za ministra kulture Zlatka Hasanbegovića odabrala promovirati ustaštvo kao tek malo radikalnije hrvatsko domoljublje.

Jasenovac na Trgu žrtava fašizma (22. 4. 2016.)

„Jasenovačke žrtve moraju se prestati iskorištavati za plitke političke ciljeve“, dodala je. Trebalo bi im konačno dozvoliti da počivaju u miru. To su ljudi koji nisu nikome ništa skrivili, nisu nosili puške, nikoga nisu ubili. Bili su to građani, poput tisuća Zagrepčana koji su to sunčano popodne u petak 22. travnja iskoristili za šetnju ili su stajali negdje u prometnoj gužvi, ona tiha većina koja je više sita tih prepucavanja oko ustaša i partizana jer, kako je u svojem govoru spomenuo Klasić, često ga pitaju zbog čega je to danas, 71 godinu nakon završetka rata, uopće bitno. Bitno je da se Jasenovac nikada ne ponovi. Bitno, jer potezi nove vlasti ostavljaju sve manje prostora za one koji samo žele „gledati svoja posla“. Bitno jer civilne žrtve zaslužuju pravdu koju nisu dobile do sada niti u jednome ratu. Nekoliko stotina prosvjednika razišlo se oko 18 sati, nakon posljednjih tonova pjesme „Imagine“ Johna Lennona koju je za kraj skupa otpjevala Anastasija Kaptelova.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

  2. PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

    27.11.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije