TKO JE TU LUD

Kada cijene nafte rastu, gorivo odmah poskupljuje, a kada padaju, jedva to i osjetimo

ritn by: Mladen Barbarić | 18.12.2014.
TKO JE TU LUD: Kada cijene nafte rastu, gorivo odmah poskupljuje, a kada padaju, jedva to i osjetimo
Svakodnevno nas dočekuje nova vijest o padu cijena sirove nafte na svjetskom tržištu te cijenâ goriva na domaćim pumpama. Instinkt nam govori kako globalna tržišna utakmica nekako mora uroditi kakvom koristi i za prosječnog čovjeka, da ne kažemo - Hrvata. Na žalost tržište ima nezgodnu naviku da se uglavnom regulira nevidljivom rukom sa superhikovskim tikovima. Uvriježeno mišljenje da manja cijena nafte znači i jednako tako nižu cijenu goriva možda bi i vrijedilo, ali samo kad trgovci naftom ne bi morali dodatno zaraditi, grubo rečeno - oteti novac građanima. I to nije ništa novo, već način na koji tržište funkcionira.

Posljednji puta cijene sirove nafte bile su ovako niske još 2008. godine kada je svijet zagazio u recesiju i od tada su uglavnom rasle da bi od 2011. godine u prosjeku bile na razini od 110 dolara po barelu. Da se nepotrebno ne uvlačimo u ambis razloga za pad cijena na ovom mjestu navest ćemo tek one najosnovnije. 

Zašto cijena sirove nafte pada

Spori rast svjetske ekonomije napokon se odražava i na cijene resursa poput nafte koja je sve manje tražena. Drugi je uzrok manijakalno bušenje u SAD-u koji je od 2010. godine povećao proizvodnju za trećinu i sada na dan proizvodi samo 10 posto nafte manje od najvećeg svjetskog proizvođača Saudijske Arabije. Premda SAD svoju naftu ne izvozi, veća proizvodnja znači i manji uvoz te manju potražnju na svjetskom tržištu. Ovome je svako doprinijela visoka cijena nafte koja je do sada neisplativu metodu crpljenja nafte iz škriljevca (tzv. fracking) učinila profitabilnom prije svega u SAD-u koji ima znanje, tehnologiju i investitore za iskorištavanje škriljevca.

Treći važan faktor za pad cijena  jest međunarodni kartel najvećih proizvođača nafte koji se odlučio na politiku skrštenih ruku. Premda brojne članice OPEC-a poput Irana ili Venezuele ovise o visokoj cijeni nafte za pokrivanje državnih troškova, organizacija na čelu koje je Saudijska Arabija odlučila se ne smanjivati dnevne kvote nafte. Jedan od razloga je svakako što se nadaju kako će nižim cijenama nafte izbaciti iz igre "opasne" i skuplje konkurente koji se bave frackingom te zadržati udio u tržištu. Obzirom na zalihe, Saudijci si mogu priuštiti niske cijene sirove nafte.


Kada cijena sirove nafte pada dobri trgovci zarađuju (FOTO: Pixabay.com)

Cijena sirove nafte od lipnja je pala za 46 posto te se sa 110 dolara po barelu sredinom prosinca spustila na 60 dolara. Istovremeno, cijena goriva Eurosuper 95 na Ininoj pumpi je s 10,95 kuna pala na 9,11 što iznosi tek 16 posto odnosno samo polovinu pada sirove nafte.

Zašto cijena goriva ne slijedi pad cijena sirovine, ali slijedi rast?

No, ništa nije bolje niti u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji... gdje su cijene od rujna (za što smo pronašli podatke) u prosjeku pale sedam posto dok je u Hrvatskoj cijena benzina u istom razdoblju pala 13 posto. Cinik bi rekao kako je nama još i dobro. Dakle, prosječan potrošač s pravom se pita zašto cijena benzina pada duplo sporije od cijene nafte i tko na njegov račun štedi razliku? Ukratko - trgovci.

Paradoksalno, kada cijena sirove nafte pada trgovci zarađuju. Prvo, trebaju isprazniti tankove koje su kupili po skupljim cijenama. Kako je objasnio glavni ekonomist INA-e, Goran Šaravanja u HTV-ovoj emisiji Otvoreno 15. prosinca, "od trenutka kada naručite tanker do momenta kada se nafta pretvori u gorivo prođu otprilike tri mjeseca". Ono što Šaravanja ne govori jest da akteri na tržištu potom cijene spuštaju polako znajući da će im već sljedeći tank donijeti povoljniju cijenu, veću maržu i bolju zaradu. Da trgovci gorivom u Hrvatskoj, ili bilo gdje na svijetu odmah spuste cijene kako pada cijena sirovine, zapravo bi izgubili profit koji ostvaruju na račun održavanja viših cijena dok trošak sirovine pada. 

Mit o tome kako konkurencija radi u korist potrošača ovdje će se nasukati na obale surove realnosti. Ako na tržištu postoji trgovac koji u zalihama ima pune tankove skupe nafte taj se neće lako prepustiti padu cijena te će se držati više olimpijskih nego slobodnotržišnih principa. Naime, on će se jako truditi da što duže cijenu održi što višom. Ostali će pak dobro odvagnuti hoće li većim brojem kupaca po konkurentnijoj cijeni nadoknaditi razliku koju bi zaradili kada bi sporije spuštali cijene. Trgovac koji je potrošio čitave zalihe skupog goriva nalazi se u idealnoj situaciji i ima priliku nabaviti jeftino gorivo. Taj također neće ludovati i smanjivati si maržu. Ako cijenu spusti samo neznatno niže od konkurenata koji nisu ispraznili tankove skupog goriva već je u prednosti te može ubrati i ekstra korist držeći visoke cijene za krajnjeg kupca.

Asimetrični prijenos cijena

Dakle, za sporiji pad cijena goriva prije svega su krivci trgovci koji se na račun kupaca ne žele odreći svoje zarade i to nije ništa novo ili neviđeno već je način na koji trgovina i tržište funkcionira. Ne važi samo za dizel i benzine već za svaki proizvod.

Osim prakse, u ekonomiji postoji i metafora za ovakve slučajeve i poznajemo je kao "efekt rakete i pera" te govori o tome kako cijene rastu poput raketa dok padaju poput pera. Prema studiji američke Federalne komisije za trgovinu, pad cijena četiri je puta sporiji od rasta i ovo također ne vrijedi samo za benzin već i za sve ostale potrepštine koje nalazimo u dućanima. 

Ovaj asimetrični prijenos cijena, gdje pad cijena gotovih proizvoda ne odražava pad cijene sirovina u ekonomiji je poznat, ali ga prevladavajuća paradigma ne ljubi. Jasno je i zašto. Dok nas srednjestrujaški neoliberalizam uvjerava kako je tržište svemogući faktor koji radi u korist svih, upravo asimetrični prijenos cijena u slučaju nafte pokazuje da to ipak nije tako te kako naftne kompanije ostvaruju ekstraprofite na račun građana.

Lupiga.com

Naslovna fotografija: Pixabay.com

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

    03.06.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

    01.06.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

  3. KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

    28.05.2020.

    Predrag Finci

    KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije