BORBA PROTIV KORONAVIRUSA

Pokazuje li konačno švedski pristup bolje rezultate?

ritn by: Demian Vokši | 11.05.2020.
BORBA PROTIV KORONAVIRUSA: Pokazuje li konačno švedski pristup bolje rezultate?
Cijelo vrijeme epidemije koronavirusa Švedska nije uvodila mjere izolacije kao što su to učinile mnoge druge država. Vlada se oslonila na osjećaj osobne odgovornosti švedskih stanovnika da će se pridržavati mjera društvenog distanciranja i neizlaska iz kuća u slučaju da sumnjaju na to da pokazuju simptome koronavirusa. Reakcija na epidemiju pokazala se iznimno polarizirajućom, pogotovo u usporedbi s reakcijama okolnih država poput Norveške i Danske, koje su se odlučile za uvođenje daleko snažnijih mjera. Kada smo prije više od mjesec dana pisali o švedskom pristupu borbi protiv pandemije koronavirusa, Švedska je bila 12 u svijetu po broju smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Iako tada vrhunac epidemije nije zahvatio dobar dio svjetskih zemalja, Švedska se u međuvremenu na ovoj crnoj listi još dodatno popela.

Iz Švedske izvještava: Demian Vokši

Koronavirus u Švedsku je stigao 31. siječnja ove godine, kada se ispostavilo da je od njega oboljela žena u gradu Jönköping na jugu zemlje, nakon povratka iz kineskog Wuhana, originalnog centra epidemije. Situacija je ostala ista do kraja veljače kada je zabilježen još jedan slučaj. 

ŠVEDSKI ODGOVOR EPIDEMIJI KORONAVIRUSA: Odmjereno odbijanje paničarenja ili skupi promašaj?

Da je situacija ozbiljna i da je pandemija stigla u Švedsku postalo je očito između 8. i 10. ožujka kada je unutar ta tri dana zabilježeno čak 393 nova slučaja koronavirusa diljem zemlje. Od tada pa do početka svibnja brojevi novih slučajeva su rasli, da bi zadnja tri dana polako počeli padati. U ovom trenutku Švedska broji sveukupno 26.322 zabilježena slučajeva koronavirusa i 3.225 smrtnih slučajeva. Stockholm je najteže pogođen, te na njega otpada otprilike trećina zabilježenih slučajeva i gotovo polovica umrlih. 

Kontroverzni švedski pristup

Švedska vlada je problemu pandemije pristupila izrazito nekonvencionalno, u odnosu na ostatak svijeta, o čemu smo već pisali. Država je zatvorila granice, ali unutar njih stvari se nisu pretjerano promijenile. Javna okupljana bila su ograničena prvotno na 500, a potom na 50 ljudi. U sveučilišnom gradu Lundu, na jugu Švedske, lokalne vlasti su odlučile preventivno stati na kraj glasinama da bi se Valborg, proslava dolaska proljeća u glavnom gradskom parku koja redovito okuplja desetine tisuća ljudi, uglavnom studenata, mogla ipak održati. U javnom prijevozu su se vrtjele obavijesti da bi ljudi za proslavu trebali ostati doma, policija je ogradila park, a sam park je bio obilato posut gnojivom kako bi neugodnim mirisom odvratilo one koji bi se ipak mogli odlučiti na proslavu Valborga. 

Srednje škole i fakulteti prebacili su održavanje nastave na Internet, a sukladno preporukama Vlade mnogi radnici, koji su to u mogućnosti, i danas rade od doma. Kafići i restorani cijelo su vrijeme sasvim normalno radili. S druge strane, radnici na blagajnama mnogih dućana dobili su plastične pregrade, a prostor oko vozača javnog prijevoza postao je ograđen tako da putnici ne mogu pristupiti u blizinu vozača.

Švedska park
Bacanje gnojiva kako bi neugodnim mirisom odvratilo one koji bi se ipak mogli odlučiti na proslavu Valborga (FOTO: HINA/EPA/Johan Nilsson)

Švedska ipak i dalje nije uvela mjere izolacije poput mnogih drugih država. Dapače, Vlada se oslonila na osjećaj osobne odgovornosti švedskih stanovnika da će se pridržavati mjera društvenog distanciranja i neizlaska iz kuća u slučaju da sumnjaju na to da pokazuju simptome koronavirusa. Argumenti za takav pristup su bili da dugoročne mjere karantene nisu moguće, bilo na ekonomskoj, bilo na osobnoj, psihološkoj razini, te Vlada potencijalno kratkoročno uvođenje takvih mjera čuva za slučaj da se pokaže kako trenutne mjere ne pokazuju zadovoljavajuće rezultate. Neslužbeno, mnogi su špekulirali da Švedska pokušava dosegnuti „imunitet krda“ te tako riješiti problem epidemije. Te je optužbe vodeći švedski epidemiolog Anders Tegnell opetovano odbacio. 

Švedska reakcija na epidemiju pokazala se iznimno polarizirajućom, pogotovo u usporedbi s reakcijama okolnih država poput Norveške i Danske, koje su se odlučile za uvođenje daleko snažnijih mjera. Nezadovoljnih građana ima posvuda, što se najbolje može vidjeti u brojnim komentarima na portalima i društvenim mrežama. Najsnažnija kritika svih ovih tjedana unutar Švedske došla je u obliku peticije za uvođenje snažnijih mjera za suzbijanje epidemije koju je potpisalo oko 2.000 doktora, znanstvenika i akademskih radnika. Kritikama se nedavno pridružio i bivši švedski premijer Carl Bildt, kritizirajući švedski pristup kao „nonšalantan“. S druge strane, desetine tisuća Šveđana se ne libe javno, u online grupama, izraziti podršku Tegnellu i Agenciji za javno zdravstvo u kojoj je zaposlen, kao i švedskoj Vladi. 

Međutim, najviše zamjerki švedskom pristupu stizalo je iz stranih medija od kojih mnogi nisu obožavatelji Tegnellovog stava da uvođenje karantene nije efektivna strategija za suzbijanje virusa koji se, kako on tvrdi, toliko proširio da ga naprosto nije moguće eliminirati dok se ne proizvede cjepivo. Glavne kritike se vrte oko činjenice da Švedska ima daleko veći broj zabilježenih zaraze i smrti od okolnih skandinavskih država. Tegnell se osvrnuo na te tvrdnje u kratkom intervjuu za BBC gdje je izjavio da glavna krivica za tako visoke brojke smrtnih slučajeva leži na činjenici da se virus proširio po staračkim domovima. Osobe starije od 70 godina sačinjavaju 90 posto smrtnih slučajeva u Švedskoj, a polovica tih slučajeva dolazi iz staračkih domova. Švedsko državno odvjetništvo je već započelo istrage protiv administratora staračkih domova s natprosječno visokom stopom smrtnih slučajeva kako bi se utvrdilo radi li se o kriminalnom slučaju nepažnje. 

Švedske vlasti su i javno priznale kako je reakcija u staračkim domovima bila loša. Ministrica zdravstva i socijalne skrbi Lena Hallengren poručila je kako je činjenica da nisu uspjeli zaštiti svoje starije građane - neuspjeh švedskog društva u cjelini. Naime, na vrhuncu epidemije zaposlenici staračkih domova su se žalili da nemaju dovoljno zaštitne opreme. Neki su zbog toga odbijali ići na posao, dok su drugi priznali da su, unatoč simptomima koronavirusa koje su osjećali, nastavili dolaziti na posao.

 Lena Hallengren
Ministrica Lena Hallengren nadzire testiranje na drive-in punktu (FOTO: HINA/EPA/Jonas Ekstromer)

Ipak, starost nije jedini uzrok smrtnosti od koronavirusa u Švedskoj. Istraživanja pokazuju da imigranti natprosječno postaju žrtvama epidemije, što se može pripisati činjenici da oni potpadaju u potprivilegiranu klasu građana s manjim primanjima te su time prisiljeni izlagati se nepotrebnim rizicima izlaska iz domova češće nego ostali Šveđani. Ne treba zanemariti ni to da su švedski zdravstveni sustav i sustav brige za starije građane uvelike oštećeni neoliberalnim mjerama štednje i poreznim olakšicama za bogate koje su uvedene unazad 20 godina, osobito za vrijeme Vlade Stranke umjerenih pod vodstvom Frederika Reinfeldta između 2006. i 2014. godine. Te mjere su, primjerice, dovele do strelovitog pada broja bolničkih kreveta - Švedska je tako 2017. godine brojila svega 2,22 bolnička kreveta na 100.000 stanovnika, u usporedbi sa 2,61 kreveta u Danskoj, 5,98 u Francuskoj ili čak 8,0 u Njemačkoj. Medicinsko osoblje je također srezano, pogotovo medicinske sestre. One su i prije epidemije radile natprosječno dugačke smjene koje su im se sada produžile na preko 12 sati

Što kažu brojke

Kada smo prije više od mjesec dana pisali o švedskom pristupu borbi protiv pandemije koronavirusa, Švedska je bila 12 u svijetu po broju smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Iako tada vrhunac epidemije nije zahvatio dobar dio svjetskih zemalja, Švedska se u međuvremenu na ovoj crnoj listi još dodatno popela. Danas ima 319 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika i samo osam država na svijetu ima lošiju statistiku. Usporedbe radi, Hrvatska ima 22 umrle osobe od posljedica koronavirusa na milijun stanovnika, dok države s kojima se Šveđani vole uspoređivati, Danska i Norveška, imaju 91, odnosno 40 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. 

Pri tom Švedska obavlja relativno mali broj testiranja – 14.704 testova na milijun stanovnika – što je među nižim prosjekom u Europi, a među najmanjim od članica Europske unije (manji broj testiranja provode jedino Bugarska, Grčka, Hrvatska, Mađarska, Poljska i Rumunjska, a te zemlje imaju daleko nižu stopu oboljelih od Švedske). Primjerice Danska testira gotovo četiri puta više (54.873 testiranja na milijun stanovnika), a Norveška dva i pol puta više (36.140). I broj oboljelih na milijun stanovnika u Švedskoj je znatno viši nego u Danskoj i Norveškoj. Naime, u Švedskoj je 2.606 zaraženih na milijun stanovnika, u Danskoj 1.801, a u Norveškoj još manje - 1.495. Opet usporedbe radi, u Hrvatskoj je trenutno 533 slučaja zaraze na milijun stanovnika, sa značajnim padom broja zaraženih kakav se u Švedskoj još uvijek nije dogodio. 

Švedska
Teško je posljednjih dana ne primijetiti rastuću nepažnju i ležernost građana (FOTO: HINA/EPA/Johan Nilsson)

Ipak i dalje nije moguće donijeti konačan sud o švedskoj strategiji borbe protiv epidemije koronavirusa. Svjetska zdravstvena organizacija je, primjerice, nedavno objavila kako bi upravo švedski model mogao postati uzor u borbi protiv nekih budućih pandemija. S druge strane, upitno je koliko efektivno bi druge države mogle primijeniti švedski model, pogotovo s obzirom na švedske demografske specifičnosti: natprosječan broj kućanstava u kojima žive samci, te velike udaljenosti između gusto naseljenih područja. 

Unatoč svim problemima kroz koje Švedska prolazi, čini se da se ipak može vidjeti svjetlo na kraju tunela: od 21. travnja u Švedskoj, „R broj“ koji indicira stopu širenja zaraze, je ispod 1. To znači da ljudi koji imaju koronavirus u daleko manjoj mjeri prenose zarazu na nove ljude, te indicira smanjivanje broja novih slučajeva, nešto što statistika indicira da se već počelo događati. 

No, promatrajući svakodnevni život u Malmöu, trećem najvećem gradu u Švedskoj, teško je posljednjih dana ne primijetiti rastuću nepažnju i ležernost građana. Razmaci u redovima u trgovinama su sve manji, autobusi su sve puniji, sve je više ljudi na ulicama i u parkovima pa mnogi postavljaju pitanje: ukoliko Švedska želi pobijediti epidemiju i narative o vlastitoj nesposobnosti, ne bi li građani trebali još malo istrpjeti ove, već ionako blage, mjere sigurnosti.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Anders Wiklund

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

    03.06.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

    01.06.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

  3. KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

    28.05.2020.

    Predrag Finci

    KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije