BEZ PITANJA, MOLIM

Kako je Plenković poveo Hrvate na Mjesec

ritn by: Ante Radić | 27.12.2016.
BEZ PITANJA, MOLIM: Kako je Plenković poveo Hrvate na Mjesec
Moglo bi se zaključiti da se hrvatski premijer Andrej Plenković zgraža kad čita kako neki filmski kritičar, koji iza sebe nema niti jedan film, loše piše o uratku afirmiranog redatelja. "Snimi prvo svoj film", vjerojatno si premijer mrmlja u bradu dok čita filmske kritike. Tako će vas hrvatski premijer, kada ga se drznete upitati o proračunu, uputiti da prvo pobijedite na parlamentarnim izborima pa da sami sastavite proračun kako vas volja. Plenkovićev pristup medijima svakako je novitet u Hrvatskoj, iako su ih prezirali i pojedini njegovi prethodnici. Oni se, za razliku od njega, međutim, nisu usuđivali javno izraziti gađenje koje su osjećali prema zadaći novinara da inzistiraju da vlasti objašnjavaju zašto će i kako povući određeni potez. Plenković je s pričom o INA-i, pak, odlučio Hrvate spustiti na Mjesec, a o detaljima će ih informirati u hodu. Mjesta pitanjima nije bilo.

Bio je to jedan od najupečatljivih govora Johna Kennedyja u njegovom predsjedničkom mandatu. Održao ga je 1962. godine, kada se činilo da Sjedinjene Američke Države u utrci u svemiru zaostaju za Sovjetskim Savezom. 

"We choose to go to the Moon", glasovita je Kennedyjeva rečenica kojom je Amerikance htio motivirati da ga podrže u nastojanju da se do kraja desetljeća čovjek spusti na Mjesec i sigurno vrati s njega. Izgovorio ju je u Houstonu, na stadionu jednog sveučilišta, pa novinari nisu bili u prilici pitati predsjednika kako to misli učiniti. Ali, Kennedy je sam ponudio odgovor. Ako možda nekom u startu nije bilo jasno o čemu je riječ, najavio je daljnji porast proračunskog novca za NASA-u, koja je trebala ostvariti ljudski san o putovanju na Mjesec.

Američki građani su, znači, već tog 12. rujna 1962. godine točno znali što se od njih očekuje i u što se njihova država upušta. Izdvajanja za svemirski program, precizno je tada objasnio Kennedy, povećat će se sa 40 na 50 centi tjedno, "za svakog muškarca, ženu i dijete u Sjedinjenim Američkim Državama". Tako postupaju veliki državnici, što je Kennedy, unatoč svim svojim manama, nesumnjivo bio. On to nije doživio, ali sedam godina kasnije Neil Armstrong doista je zakoračio na mjesečevu površinu.

John Kennedy
Na slavnom stadionu jednog sveučilišta novinari nisu bili u prilici pitati američkog predsjednika kako misli poslati ljude na Mjesec, ali Kennedy je sam ponudio odgovor (FOTO: Wikipedia/RobertKnudsen)

Naravno da je svježeg hrvatskog premijera Andreja Plenkovića neprimjereno spominjati u kontekstu s Johnom Kennedyjem, ali on je ovog vikenda Hrvate faktično pozvao da mu vjeruju da Vlada ima razrađen plan za odlazak na Mjesec. Njegova objava otkupa vlasničkih udjela MOL-a u INA-i otprilike je na toj razini. Stoga se može usporediti način na koji je Plenković to napravio s Kennedyjevim "We choose to go to the Moon" govorom. 

Predsjednik hrvatske Vlade imao je u subotu prijepodne potrebu nešto priopćiti javnosti i naručio je novinare da mu se pridruže dok je šetao središtem Zagreba. Govorio im je, pozivajući se na socijalnu pravednost, da električna energija neće poskupjeti, nastavio objašnjavati razlozima za deblokiranje pristupnih pregovora Srbije i još neke stvari, ali o INA-i i MOL-u nije niti zucnuo. Onda je za 17:45 sati istog dana zakazana Plenkovićeva izjava u Banskim dvorima. Tema - nepoznata. 

Nije pred novinare izašao na vrijeme nego s desetak minuta teatralnog zakašnjenja, valjda kako bi se naglasila važnost tog povijesnog trenutka, a kada se pojavio bio je praćen s nekolicinom ministara. U tom se trenutku činilo da, makar s njim nije bio i ministar obrane Damir Krstičević, slijedi uvođenje ratnog stanja ili nešto slično. Ali, Plenković je rekao da je "donijeta strateška politička odluku o povratku INA-e u vlasništvo Republike Hrvatske". 

Dakle, idemo na Mjesec. A kako, čime?

"Vlada će pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i, prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv, a koji u konačnici neće povećati javni dug Republike Hrvatske. S obzirom na osjetljivost tržišta, o detaljima navedenog modela, govorit ćemo kad se za to steknu uvjeti", sve je što je o tome kazao Plenković. 

Andrej Plenković INA
Činilo se da slijedi uvođenje ratnog stanja (FOTO: Hina)

Kad je okončao svoje kratko obraćanje, premijer je, kao da je njegova dionica završena, jednostavno otišao, ne dopuštajući novinarima da mu postave pitanje kako kani skupiti petnaestak milijarda kuna, koliko je potrebno da bi se INA vratila kući. O tome će Plenković "kad se steknu uvjeti". 

A zapravo su novinari ovaj put još dobro prošli. Da je premijer bio raspoložen kao na dan kad se u Saboru raspravljalo o prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu, sigurno bi im na njihov interes za model otkupa INA-inih dionica odgovorio: "A koliko ste vi dionica MOL-a dosad otkupili? Javite mi se nakon što to učinite". Na taj način hrvatski premijer shvaća ulogu novinara i interes javnosti za ključnim informacijama. Hrvoja Krešića s RTL televizije zanimalo je te subote zašto će proračunski rashodi za 2017. godinu, premda državi na naplatu dolaze brojne kreditne obveze, biti povećani, a Plenković ga je uputio da, poput njega, prvo pobijedi na parlamentarnim izborima, i da onda sam sastavi proračun kako ga volja

Moglo bi se zaključiti i da se Plenković zgraža kad čita kako neki filmski kritičar, koji iza sebe nema niti jedan film, loše piše o uratku afirmiranog redatelja. 

"Snimi prvo svoj film", vjerojatno si premijer mrmlja u bradu dok čita filmske kritike.

Plenkovićev pristup medijima svakako je novitet u Hrvatskoj, iako su ih prezirali i pojedini njegovi prethodnici. Oni se, za razliku od njega, međutim, nisu usuđivali javno izraziti gađenje koje su osjećali prema zadaći novinara da inzistiraju da vlasti objašnjavaju zašto će i kako povući određeni potez. Plenković je, pak, odlučio Hrvate spustiti na Mjesec, a o detaljima će ih informirati u hodu. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije