APEL INTELEKTUALACA

„Ovakva politika Beograda prema Crnoj Gori je način očuvanja ideje velike Srbije“

ritn by: Lupiga.Com | 31.12.2019.
APEL INTELEKTUALACA: „Ovakva politika Beograda prema Crnoj Gori je način očuvanja ideje velike Srbije“
„Uspije li novi pokušaj destabilizacije Crne Gore, njegove direktne posljedice bit će oružani sukobi, gubitak ljudskih života i materijalna razaranja“, ovim je riječima na ozbiljnost situacije u Crnoj Gori, gdje je nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti zabilježeno više izgreda, upozorilo preko osamdeset intelektualaca s područja cijele bivše Jugoslavije uputivši javni apel kojim jasno osuđuju ugrožavanje mira u Crnoj Gori i regiji. Kao glavni i odgovorni krivac za ovu situaciju u apelu je prokazan službeni Beograd, odnosno vlasti Republike Srbije. Stratege, pokrovitelje, logističare i naredbodavce „posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore“ lociraju u Beogradu te ih i imenuju - Srpska pravoslavna crkva, vlasti Republike Srbije i najveće opozicijske stranke.

„Uspije li novi pokušaj destabilizacije Crne Gore, njegove direktne posljedice bit će oružani sukobi, gubitak ljudskih života i materijalna razaranja“, ovim je riječima na ozbiljnost situacije u Crnoj Gori, gdje je nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti zabilježeno više izgreda, upozorilo preko osamdeset intelektualaca s područja cijele bivše Jugoslavije uputivši javni apel kojim jasno osuđuju ugrožavanje mira u Crnoj Gori i regiji. Kao glavni i odgovorni krivac za ovu situaciju u apelu je prokazan službeni Beograd, odnosno vlasti Republike Srbije. 

Među potpisnicima su i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan, nekadašnji predsjednik predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević, nekadašnji ministar vanjskih poslova SFRJ Budimir Lončar, bivši predsjednik Saveza komunista Kosova Azem Vllasi, povjesničarka Latinka Perović, povjesničar Ivo Goldstein, ali i nekoliko aktivnih političara poput donedavnog zastupnika Europskog parlamenta Ive Vajgla, bivše predsjednice Skupštine Srbije i vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije, Nataše Mičić ili Čedomira Jovanovića i Bojana Kostreša. Ima tu i književnika - Svetislav Basara, Filip David, Vladimir Srsenijević - pa čak i sportskih djelatnika kao što je proslavljeni košarkaški trener Bogdan Tanjević, ali i nekoliko Lupiginih suradnika – Dinko Gruhonjić, Tomislav Marković i Bojan Tončić.

„Republika Crna Gora izložena je pokušaju nasilne destabilizacije: ugroženi su joj mir, teritorijalni integritet, ustavni poredak, vladavina zakona, jednakost građana i ravnopravnost crkava i vjerskih zajednica. Riječ je o još jednom u nizu pokušaja Beograda da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom i da se na taj način spriječi njena konsolidacija kao samostalne i suverene države. Svoju državnu nezavisnost, ukinutu nakon srpske okupacije 1918. godine, Crna Gora je obnovila na referendumu 21. maja 2006. godine. Usvajanjem Zakona o vjerskim zajednicama Crna Gora vraća dio svoje imovine koja joj je oduzeta 1920. godine Dekretom regenta Aleksandara Karađorđevića o ukidanju autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Ovim se konačno i u potpunosti zaokružuje crnogorski državno-pravni okvir. Otuda napadi velikosrpskih nacionalista na Zakon o vjerskim zajednicama, koji je i povod za novi pokušaj državnog udara“, smatraju potpisnici ovog apela, napominjući kako se i prije tri godine, u listopadu 2016. godine Crna Gora uspjela obraniti od „rusko-srpskog udara“.

Podgorica
Detalj s prošlotjednih prosvjeda u Podgorici (FOTO: HINA/EPA/Boris Pejović)

Stratege, pokrovitelje, logističare i naredbodavce „posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore“ lociraju u Beogradu te ih i imenuju - Srpska pravoslavna crkva, vlasti Srbije i najveće opozicijske stranke.

„Upozoravamo da su mehanizmi destabilizacije Crne Gore jednaki onima osmišljenim devedesetih godina prošlog vijeka. I njihov cilj je isti: zadržavanje Crne Gore pod beogradskim velikodržavnim patronatom najsigurniji je način očuvanja ideje velike Srbije. 'Spomenici' takve politike Beograda su genocid, etničko čišćenje i masovni ratni i zločini protiv humanosti počinjeni u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Crna Gora je od strane Beograda i njegovih saveznika odabrana kao žrtva regenirisane politike Slobodana Miloševića prema susjednim državama pored ostalog i zbog svog beskompromisnog opredjeljenja za građansko društvo, evro-atlantske integracije, zaštitu manjina i najbolje odnose sa susjedima“, stoji u apelu, gdje se navodi da potpisnici, iako je srpski nacionalizam izgubio gotovo sve poluge moći, vjeruju da je važno upozoriti na pogubne posljedice ovakve politike Beograda te da je regionalna solidarnost imperativ za sve balkanske narode, koji moraju pokazati odgovornost i spremnost za predstojeće izazove.

„Zbog značaja Crne Gore kao vodeće države u evro-atlantskim integracijama u Jugoistočnoj Evropi, smatramo nedopustivom pasivnost evropskih institucija i vlada demokratskih zemalja u osudi novog pokušaja destabilizacije Crne Gore na principima politike Slobodana Miloševića. Političkom, crkvenom i medijskom kampanjom dezinformacija iz Beograda, koja se sprovodi i u Podgorici i Banja Luci, ozbiljno je ugrožen mir ne samo u Crnoj Gori, već i u čitavom regionu. Iz navedenih razloga pozivamo sve političke aktere u međunarodnoj zajednici i regionu da nedvosmisleno osude destabilizaciju Crne Gore i regiona koju kreira i podstiče Beograd“, zaključuje se u apelu koji potpisuju:

Latinka Perović, povjesničarka

Stjepan Mesić, predsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Hrvatske

Milan Kučan, predsjednik Slovenije

Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova SFRJ

Bogić Bogićević, član Predsjedništva SFRJ

Raif Dizdarević, predsjednik Predsjedništva SFRJ

Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH

Azem Vllasi, odvjetnik

Veljko Bulajić, redatelj

Bogdan Tanjević, košarkaški trener

Šerbo Rastoder, povjesničar

Ivo Goldstein, povjesničar

Husnija Kamberović, povjesničar

Milivoj Bešlin, povjesničar

Momir Samardžić, povjesničar

Nikola Samardžić, povjesničar

Živko Andrijašević, povjesničar

Dragan Markovina, povjesničar

Edin Omerčić, povjesničar

Adnan Prekić, povjesničar

Ivo Vajgl, diplomat, bivši zastupnik Europskog parlamenta

Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju

Dimitrije Popović, slikar

Senad Pećanin, odvjetnik

Tamara Nikčević, novinarka

Sonja Biserko, Helsinški odbor u Srbiji

Milorad Popović, pisac

Boris A. Novak, pisac

Mirjana Miočinović, dramaturginja

Vladimir Arsenijević, pisac

David Filip, pisac

Svetislav Basara, pisac

Nenad Prokić, dramaturg

Veton Surroi, pisac i publicist

Andrej Nikolaidis, pisac

Shkelzen Maliqi, filozof

Vladimir Milčin, redatelj

Dino Mustafić, redatelj

Radmila Vojvodić, redateljica

Emir Hadžihafizbegović, glumac

Nataša Mićić, Liberalno-demokratska partija

Čedomir Jovanović, Liberalno-demokratska partija

Nenad Čanak, Liga socijaldemokrata Vojvodine

Bojan Kostreš, Liga socijaldemokrata Vojvodine

Aleksandar Olenik, odvjetnik

Tanja Petovar, odvjetnik

Aleksandar Sekulović, Savez antifašista Srbije

Sinan Alić, novinar

Nerzuk Ćurak, politolog

Prof. Edina Bećirević

Prof. Gjyleta Mushkolaj

Slobodan Backović, akademik CANU

Slavo Kukić, sociolog

Esad Duraković, filolog

Branka Dragović Savić, novinarka

Dinko Gruhonjić, novinar

Slobodan Sadžakov, filozof

Tomislav Marković, novinar

Belul Beqaj, novinar

Lula Mikijelj, aktivistica

Srđan Šušnica, sociolog

Izabela Kisić, Helsinski odbor u Srbiji

Reuf Bajrović, političar

Agon Bajrami

Slaviša Lekić, novinar

Boris Varga, politolog i novinar

Zlatko Dizdarević, novinar

Boško Jakšić, novinar

Dragan Banjac, novinar

Mijat Lakičević, novinar

Gordana Suša, novinar

Boro Kontić, novinar

Dragan Bursać, novinar

Emir Suljagić, novinar i pisac

Nataša Govedarica, dramaturginja

Snežana Čongradin, novinarka

Pavle Radić, kolumnista

Bojan Tončić, novinar

Dušan Mijić, poduzetnik

Prof. Ivo Komšić,

Suzana Kadirić, novinarka

Ćerim Bajrami, političar

Esad Rastoder

Rusmir Mahmutćehajić, Međunarodni forum Bosna

Miloš Ćirić, politikolog

Prof. Ferid Muhić

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Boris Pejović

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ništa ni o čemu

    25.02.2020.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ništa ni o čemu

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

    20.02.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

  3. ŽIVJETI BEZ NACIJE: Meni samom odavno je jasno - nikom ne pripadam

    07.02.2020.

    Predrag Finci

    ŽIVJETI BEZ NACIJE: Meni samom odavno je jasno - nikom ne pripadam

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije