Sadama je stvorila Amerika

ritn by: Yahya Fozi | 01.04.2003.
Sadama je stvorila Amerika
Doktor Yahya Fozi je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Teheranu i zamjenik direktora Istraživačkog centra Imam Homeini. U Hrvatsku je stigao na dvodnevni simpozij "Suvremeni svijet i terorizam", koji je održan u Islamskom centru Zagreb. Održao je predavanje na temu "Islam i terorizam", a za Lupeža govori o ratu u Iraku, Sadamu Huseinu i o američkom viđenju Irana kao zemlje članice "osovine zla". Ovaj razgovor napravio je jedan od lupeških suradnika, a objavljen je u Novom Listu. Ali doktor Fozi je ljubazno dopustio da ga uvrstimo i u Goste Lupeže, smatrajući da će se sjajno snaći u toj ulozi. Pa eto...

Kakva atmosfera u arapskom svijetu vlada od početka rata u Iraku?

- Nakon napada na Irak u cijelom svijetu je došlo do razvijanja antiratnog i antiameričkog raspoloženja, što se najbolje može vidjeti iz brojnih antiratnih demonstracija. U arapskom svijetu takvo raspoloženje je najizraženije, a svakim danom antiameričko raspoloženje je sve veće i veće.
Kad je riječ o raspoloženju u Iranu, iranski narod zaista nema simpatija prema režimu Sadama Huseina, ali apsolutno osuđuje američke motive i metode u napadu na Irak. Naš narod nije pristalica Huseinovog režima, ali je itekako zabrinut za irački, susjedni i muslimanski narod. Oni su već dugi niz godina žrtve režima i američke politike. Iranci na Iračane gledaju kao na narod izložen tlačenju i nepravdi, te stoga izražava suosjećanje.
Podsjećam da je tijekom 80-tih godina Iran pretrpio velike štete i gubitke od strane Sadamovog režima, ali svjesni smo da su SAD podsticale Irak na taj rat kako bi neutralizirali rezultate islamske revolucije.
Tokom tih godina Amerika i neke druge zemlje stavile su Sadamu Huseinu na raspolaganje kemijsko i drugo naoružanje, kao i tehnologiju proizvodnje dugometnih projektila. Zemlje koje danas ratuju protiv Iraka napravile su Sadama Huseina. Sad kad im Sadam ne treba i predstavlja potencijalnu prijetnju, odlučili su se napasti Irak. Tako na rat u Iraku gledaju Iranci.

U uvodnom izlaganju simpozija muftija Šefko Omerbašić je upozorio da arapski svijet od napada na Irak Sadama doživljava kao heroja otpora američkoj hegemoniji. To je istina?

- To je potpuno točno. Sadam Husein je počinio brojne zločine i nijedna od susjednih zemalja nema lijepa iskustva s njegovim režimom. Međutim, svojim postupcima Vlada SAD-a mu je otvorila priliku da postane nacionalni heroj. Okolnosti pod kojima je Amerika napala Irak otvaraju Sadamu put da se pokaže žrtvom. U takvim okolnostima arapski svijet ga gleda isključivo u odnosu na SAD, a ne u odnosu na ono što je do sada činio. Ljudi su svjedoci da SAD nastupaju s pozicija sile, ne poštuju međunardno pravo i institucije, te se nameću kao sudac i svjetski policajac. To su okolnosti pod kojima Sadam postaje simbol otpora  američkoj hegemoniji.

Doživljava li se ovaj rat u arapskom svijetu kao napad na Islam?

- U svakom slučaju to je napad na muslimanski narod. Irak je zemlja članica Islamske konferencije, a sve zemlje članice konferencije osuđuju ovaj nelegitiman napad. Podvlačim da ratu u Iraku nije prethodila niti suglasnost UN-a, što osuđuju i neislamske zemlje.
 
Tumačeći da u svijetu postoji "osovina zla", George Bush je u taj kontekst stavio i vašu zemlju. Postoji li u Iranu bojazan da bi se mogao naći na meti američke vojske ?

- Na neki način Iran se na udaru američke politike nalazi od pobjede islamske revolucije. Do uspostave nove vlasti oni su u značajnoj mjeri vladali iranskim resursima, pa od tada nastoje povratiti ono što su imali. Njihove prijetnje od tad nisu prestajale, jer Iran je jedan od američkih ciljeva i to će biti dok god bude vodio nezavisnu politiku i davao podršku napaćenom palestinskom narodu. Svjesni smo te činjenice i nastojali smo se pripremiti za svaku prijetnju. Iranska vlast uživa veliku potporu svog naroda što je različito od stanja u Iraku. Amerika je svjesna te razlike i svoje prijetnje će ostvarivati kroz druge metode.

Ovih dana dužnosnici američke vojske priznaju da nisu očekivali ovakav otpor Iračana. Mislite li da su Amerikanci podcijenili snagu iračke vojske?  

- Da, predviđanja SAD-a nisu bila točna. Mislili su da će psihološko - propagandnim ratom srušiti irački otpor i da će rat biti lagan i kratak, a to nije realno. Iračka armija nije za podcjenjivanje jer radi se o doista snažnoj i solidno opremljenoj vojsci. Osim toga, Iračani ratuju na svom terenu i doživljavaju Ameriku kao agresora, a ne osloboditelja. Ukoliko govorimo o konvencionalnom ratovanju, SAD će vrlo teško pobijediti Irak. Za ostvarenje njihovih ciljeva možda će im trebati nekonvencionalno oružje, jer doći do Bagdada je jedno, a zauzeti ga - nešto sasvim drugo. Iračani će svoj glavni grad braniti do posljednje kapi krvi. Dakle, ili upotreba nekonvencionalnog naoružanja ili dugi, dugi rat u Iraku.  

Što bi, po Vašem mišljenju, donio dugi rat ili upotreba nekonvencionalnog naoružanja? 

- U svakom slučaju doći će do značajnih poremećaja na svjetskoj sceni, a može se reći i da ih je politika SAD-a već izazvala. I jedan i drugi ishod o kojem govorimo značio bi američki poraz.
S druge strane, brza pobjeda Amerikanaca bila bi izazov za svjetsku zajednicu, a posebno za europske zemlje. Formirali bi se novi blokovi na svjetskoj politčkoj sceni, jer ovo je situacija u kojoj jedna zemlja želi odlučivati o svemu. Zato suprotstavljanje politici SAD-a nije podrška Sadamu Huseinu, nego sprječavanje nametanja američkih interesa.

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo novih vjetrova u iranskoj politici. Čini se da predsjednik Hatami zemlju vodi novim putem koji se često ne poklapa s Iranom kao islamskom republikom.   

- Ovdje moram reći da se promjene i nastojanja Hatamija događaju u skladu s našim Ustavom koji je plod islamske revolucije. Također, predsjednikove glavne poruke su sloboda, jednakost i nezavisnost, a to su i poruke islamske revolucije. Hatami pokušava načela svoje politike prilagoditi današnjici. Pri tom ne mislim na kulturnu globalizaciju i nametanje američkog načina života i kulture. To prilagođavanje, dakle, nije prihvaćanje američkog puta. Jedno od najvažnijih pitanja u Iranu je pitanje kako se prilagoditi svijetu i ne podleći američkom kulturnom utjecaju, a to je i svjetski izazov.

Zbog čega se vodi rat u Iraku?

- Radi se o pokušaju Amerike da kontrolira svijet, a Irak je dio svijeta bogat naftom. Da - preko nafte do svijeta, a sve iza zavjese na kojoj piše "borba protiv terorizma".   
 
Mislite li da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje?

- To je pitanje na koje precizan odgovor mogu dati samo SAD, jer američka administracija sigurno zna kakvo oružje je dano režimu Sadama Huseina.
Sadam ima oružje koje su mu dale SAD, a ono što od tog oružja fali potrošeno je u Iranu.

Hoće li Sadam Husein, po Vašem mišljenju, posegnuti za kemijskim naoružanjem? 

- Smatram da neće sve do krajnje granice. Korištenjem kemijskog naoružanja dokazao bi da da je Amerika u pravu. Mislim da će kemijsko oružje prije upotrijebiti vojska SAD-a. 
  

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

    16.11.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

    11.11.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

  3. PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

    06.11.2017.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije