Pročitajte govor kojim je Tsipras prepustio narodu odluku o "ucjenama" Troike
Grčki premijer Alexis Tsipras objavio je u subotu rano ujutro da će grčki glasači na referendumu 5. srpnja odlučiti o tome treba li Grčka prihvatiti paket ekonomskih reformi koji su predložili vjerovnici u zamjenu za nove zajmove kojima bi zemlja izbjegla stečaj, prenose agencije. Premijer je odluku o referendumu objavio nakon što je grčka vlada u petak odbacila prijedlog međunarodnih kreditora da se na pet mjeseci produlji postojeći program financijske pomoći tijekom kojih bi Atena primila 15,5 milijarda dolara. Vjerovnici su zauzvrat zatražili da Grčka prihvati i provede reforme mirovinskog i poreznog sustava, a Tsipras, koji je pobijedio na izborima u siječnju obećanjima o odustajanju od štednje, taj je zahtjev nazvao "ucjenom".
Grčki premijer je referendum najavio na nacionalnoj televiziji, ustvrdivši da je o tome već obavijestio predsjednika Prokopisa Pavlopulosa i najveću oporbenu stranku Novu demokraciju. Njegov govor donosimo u cijelosti:
"Moji dragi Grci,
zadnjih šest mjeseci grčka vlada vodi bitku protiv ekonomskih uvjeta koji nas guše bez presedana, kako bi proveli mandat koji ste nam dali 25. siječnja. Riječ je o pregovorima za zaustavljanje mjera štednje i povratak blagostanja te socijalne pravde u našu zemlju. Željeli smo održivi sporazum koji bi poštovao demokraciju, zajednička europska pravila, i koji bi rezultirao konačnim izlaskom iz krize.
Tijekom pregovora, pitali su nas da prihvatimo uvjete kreditiranja koji su dogovoreni s prijašnjim vladama, unatoč činjenici da je grčki narod kategorički osudio takve uvjete na prošlim izborima. Ali mi nismo, čak ni na trenutak, razmišljali o popuštanju, i izdaji vašeg povjerenja. Nakon pet mjeseci teških pregovora, naši su partneri, nažalost, dali prijedlog, a zapravo ultimatum, ovoj zemlji i grčkom narodu, ultimatum koji je suprotstavljen temeljnim europskim načelima i vrijednostima; vrijednostima naše zajedničke europske strukture.
Od grčke su vlade tražili prihvaćanje prijedloga koji podrazumijeva nepodnošljivi novi teret za grčki narod i podriva oporavak grčkog društva i gospodarstva, ne samo zbog održavanja neizvjesnosti, nego i zbog povećanja društvene neuravnoteženosti. Njihovi prijedlozi uključuju mjere za daljnje rastakanje tržišta rada, rezove u mirovinskom sustavu i smanjenje plaća u javnom sektoru, povećanje poreza na dodanu vrijednost na hranu, restorane i turizam, te ukidanje poreznih olakšica na otocima.
Očigledno je da ovi prijedlozi krše europska socijalna pravila i temeljna prava na rad, jednakost i dostojanstvo, dokazujući da cilj pojedinih partnera i institucija nije bio dogovor na zadovoljstvo svih strana, nego ponižavanje cijelog grčkog naroda. Prijedlozi su to koji dokazuju njihovu fiksaciju prema tvrdim i kažnjavajućim mjerama štednje.
Danas je više nego ikad važno da vodeće europske snage poduzmu inicijative koje će podvući crtu po pitanju grčkog duga, jer je riječ o krizi koja utječe na druge europske zemlje, prijeteći budućnosti europskog ujedinjenja.
Moji dragi Grci,
u spomen na borbe grčkog naroda, na nama je teret povijesne odgovornosti očuvanja demokracije i našeg nacionalnog suvereniteta. To je odgovornost prema budućnosti naše zemlje, koja nas prisiljava da na ovaj ultimatum odgovorimo voljom grčkog naroda. Prije nekog vremena sazvao sam kabinet i predložio referendum na kojem bi grčki narod donio odluku. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
Sutra će se sazvati plenarna sjednica grčkog parlamenta kako bi se usvojio prijedlog vlade o referendumu koji bi se održao sljedeće nedjelje, 5. srpnja, a koji bi sadržavao pitanje o prihvaćanju ili odbijanju prijedloga europskih institucija.
O odluci sam već obavijestio francuskog predsjednika i njemačku kancelarku te predsjednika Europske središnje banke. Sutra ću, u razgovorima s liderima i institucijama Unije, zatražiti produljenje roka za program pomoći kako bi grčki narod mogao odlučiti, bez ikakvog pritiska ili prisile, kao što je propisano ustavom naše zemlje i europskim demokratskim tradicijama.
Moji dragi Grci,
pozivam vas da samostalno i ponosno, sukladno grčkoj povijesti, odlučite o ovome ucjenjivačkom ultimatumu, koji podrazumijeva da prihvatimo prijedloge strogih i ponižavajućih mjera štednje kojima se kraj ne nazire, baš kao ni mogućnostima da se ekonomski i socijalno oporavimo. Na autokratske i grube mjere štednje, odgovorit ćemo demokracijom, sabranošću i odlučnošću. Grčka bi kao kolijevka demokracije trebala poslati snažan demokratski odgovor Europi i svijetu.
Osobno ću poštovati rezultate vašeg demokratskog izbora, bez obzira na ishod referenduma. U potpunosti sam siguran da će izbor poštivati povijest ove zemlje, i poslati dostojanstvene poruke cijelom svijetu. U ovim ključnim satima, moramo se sjetiti da je Europa zajednički dom svih ljudi. Ne postoje vlasnici ili gosti u Europi. Grčka je bila i Grčka će ostati neodvojivi dio Europe, kao što je Europa neodvojivi dio Grčke. Ali Grčka bez demokracije znači Europa bez identiteta i smjera.
Sve vas pozivam da donesete odluke dostojne ove zemlje.
Zbog nas, budućih generacija, za grčku povijest.
Za suverenost i dostojanstvo našeg naroda."
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Hina
Gledam jucer na TV demonstracije nekakove Radnicke fronte. Nose transparent " kapitalizam ne". Zaboravili su produziti transparent s "Ali kapitalisticke novce DA". Grci su neprestano posudivali novce od zapadnih banaka, a kako bi sebi osigurali visoki zivotne standard, daleko visi od o onoga sto zasluzuju. Sada treba taj novac vratiti i onda su im najednom krivi njemacki kapitalisti, Angela Merkle, banke itd. I sada bi im trebali europski porezni obveznici iz vlastitoga dzepa dati novac. Ja se time ne slazem. Ne zelim placati neciji luksuz. Ista je prica i sa svicarskim frankom u Hrvatskoj. Uzimalo se kredite za stanove, jahte, automobile, poljoprivredne strojeve itd. I to svjesno u francima. Sada su krive banke, pa bi hrvatski porezni obveznici trebali iz svojega dzepa sanirati necije dugove. Grozote je kada neka obitelj biva izbacena iz stana i uvijek cu glasati a i platiti, da im se pomogne. Ali ostali neka izvole vracati posuden novac. Za mene vrijedi jedno pravilo. Lopovluk je posuditi novac, pa onda ne vratiti. To je najobicnija krada.