Bjeloruska autorica skoro pa nepoznata hrvatskoj javnosti
Dobitnica ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost je u Hrvatskoj manje poznata bjeloruska spisateljica i novinarka Svetlana Aleksievič, čija je jedna knjiga – „Rabljeno doba – kraj crvenog čovjeka“ - dostupna i u Zagrebu. Riječ je naime, kako stoji u izdavačevoj najavi, dokumentarnoj prozi o rusko-sovjetskoj tranzicijskoj stvarnosti, o tragediji komunizma kao i onoj koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza kulminirala u etničkim sukobima, građanskim ratovima i terorizmu.
„Potresne sudbine ljudi svih naraštaja i društvenih slojeva, čije je ispovijedi Aleksievič godinama bilježila te ih pomnom dramaturgijom stopila u 'roman glasova', svjedočanstva su o iznimnoj snazi i izdržljivost ljudskog bića, ali i njegovoj okrutnoj prirodi“, stoji u opisu zagrebačke izdavačke kuće Edicije Božičević čije je sjedište na Trgu kralja Tomislava, a kod koje se knjiga može kupiti za 189 kuna. Nažalost, to je i jedini način da se Zagrepčani koji ne govore neki strani jezik pobliže upoznaju s radom Svetlane Aleksievič.
Baš kao što je to bio i slučaj s prošlogodišnjim pobjednikom Patrickom Modianom, za očekivati je da će zahvaljujući Nobelovoj nagradi zagrebačka i hrvatska publika imati priliku bolje upoznati djelo Aleksievič, inače tek četrnaeste žene koja je dobila ovu nagradu.
„Apsolutno je Svetlana Aleksievič zaslužila Nobela! Već zato što je u nizu svojih knjiga dokumentirala i opisala najtraumatičnije povijesne momente 20. stoljeća: Drugi svjetski rat, sovjetsku intervenciju u Afganistanu, katastrofu Černobila, sovjetsku tranziciju i tako dalje. Činila je to uvijek svojim originalnim postupkom: sažimanjem ispovijedi onih ljudi koji su bili osobno upleteni u ključni događaj. To nisu nikad oni koji će naknadno uljepšavati događaj i svoju ulogu u njemu, nego oni na kojima se događaj prelomio, tako što je ih je obilježio za čitav život. To su ljudi koji sažimaju vlastiti život u kontekstu nekoga ključnog povijesnog događa: početka rata, državnoga puča, nacionalnih trvenja, povratak unuka iz Sibira u pradomovinu i tako dalje“, sumirao je Fikret Cacan, prevoditelj „Rabljenog doba“.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Wikimedia/ElkeWetzig
kao I mnoge druge stvari I Nobelova nagrada je postala politicka splacina