Kako sada stvari stoje, najbrži i najisplativiji način zarade za mnoge je Afganistance uzgoj opijumskog maka tako da je sadnja ove biljke sve češća u Afganistanu. Kada je talibanska vlada 2000. godine zabranila uzgoj opijumskog maka, Afganistan je bio najveći svjetski opskrbljivač opijuma. Čak 70 % svjetskog opijuma dolazilo je sa tamošnjih polja. Zabrana je urodila plodom jer je uzgoj opijumskog maka naglo pao, a cijena opijuma i njegovog derivata, heroina, u svijetu je vrtoglavo porasla. Danas su te cijene, nažalost, opet u padu jer svrgavanjem talibanske vlade prestala je važiti i zabrana o uzgoju opijumskog maka. Nova vlast je nemoćna u suzbijanju uzgoja koji postaje izvor zarade za sve veći broj stanovnika. U travnju ove godine nova vlast je odlučila uvesti poticajne mjere za uništavanje nasada maka. Te mjere sastoje se u davanju odštete od 500 dolara po ralu (oko 5754 m2) uništenog opijumskog maka. Od uvođenja tih mjera mak ne samo da nije uništavan, već je njegova sadnja u stalnom porastu. To nimalo ne čudi budući da umjesto 500 dolara koje može dobiti od vlade za uništeni ral maka, uzgajivač opijumskog maka može po tom istom ralu uzgojenog maka zaraditi oko 6,400 dolara. Razlika je velika kao što je velika i zarada, a time i cijeli problem postaje veći jer trebat će mnogo više sredstava i upornosti da se ukine uzgoj kulture koja donosi tako veliki profit svojim uzgajivačima. Ti isti uzgajivači mogli bi se zbog svoje djelatnosti u budućnosti susresti s jednim vrlo ozbiljnim problemom, a to je da novcem zarađenim od uzgoja opijumskog maka neće moći kupiti ono osnovno potrebno za život, a to je hrana. Naime, zbog uzgoja maka, površine zasađene pšenicom smanjene su za desetak posto što počinje ugrožavati proizvodnju hrane u Afganistanu.