NISI KRIVA!

Najčešći oblik online nasilja neželjeno je objavljivanje intimnih fotografija i snimki. Prijavi ga!

ritn by: Ivor Fuka | 05.03.2021.
NISI KRIVA!: Najčešći oblik online nasilja neželjeno je objavljivanje intimnih fotografija i snimki. Prijavi ga!
Dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović s Pantovčaka nasrtao na udrugu B.a.B.e., kada je nedavno u hrvatski medijski eter dospjela tema seksualnog zlostavljanja, iz ove udruge radili su na projektu koji za cilj ima borbu protiv online nasilja prema ženama. Vijest je to koja nudi sasvim jasan odgovor na pitanje koje su neki postavljali nakon što je Milanović nervozno odapinjao otrovne strelice sadržaja i rječnika sasvim neprimjerenog funkciji koju obnaša – Tko je za hrvatsko društvo korisniji, Milanović ili B.a.B.e.? Projekt koji su u ovoj udruzi već dugo planirali nazvan je „SURF and SOUND“ upravo je otpočeo, a radi se o izuzetno važnoj temi koju društvo još uvijek nedovoljno prepoznaje. Najčešći oblik online nasilja, kažu nam, objavljivanje je intimnih fotografija i snimki djevojaka i žena. Uglavnom to rade bivši partneri žrtava, plasirajući takav sadržaj preko društvenih mreža, chat aplikacija ili čak i web stranica.

Dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović s Pantovčaka nasrtao na udrugu B.a.B.e., kada je nedavno u hrvatski medijski eter dospjela tema seksualnog zlostavljanja, iz ove udruge radili su na projektu koji za cilj ima borbu protiv online nasilja prema ženama. Vijest je to koja nudi sasvim jasan odgovor na pitanje koje su neki postavljali nakon što je Milanović nervozno odapinjao otrovne strelice sadržaja i rječnika sasvim neprimjerenog funkciji koju obnaša – Tko je za hrvatsko društvo korisniji, Milanović ili B.a.B.e.?

Projekt koji su u ovoj udruzi već dugo planirali nazvan je „SURF and SOUND“ upravo je otpočeo, a radi se o izuzetno važnoj temi koju društvo još uvijek nedovoljno prepoznaje.

„Svaka peta mlada žena u dobi od 18 do 29 godina trpi online seksualno uznemiravanje, a velika većina njih trpi i seksualno ili fizičko nasilje od strane intimnog partnera“, objašnjavaju iz udruge B.a.B.e. (Budi aktivna, budi emancipiran), pozivajući žrtve da prijave online nasilje i da im se obrate za pomoć, napominjući – s punim povjerenjem.

Kako nam kaže Dean Šarčević, koji radi na ovom projektu, žrtvama koje im se jave pomoć će pružiti u psihološkom i pravnom savjetovalištu udruge koja ima dugogodišnje iskustvo u promicanju i zaštiti ljudskih prava te sa žrtvama različitih oblika nasilja intenzivno radi od ranije. 

„U Hrvatskoj ne postoje jasni statistički pokazatelji online nasilja budući da ono još uvijek nije dovoljno prepoznato, a 'SURF and SOUND' projektom ćemo raditi na praćenju slučajeva te uspostavljanju modela prevencije nasilja kroz alate za informiranje žrtava, prijavu nasilja te psihološke i pravne podrške“, objašnjava nam Šarčević.

Dodaje kako je, prema njihovom iskustvu u slučajevima u kojima su im se žene do sada obraćale u njihovom pravnom i psihološkom savjetovalištu, najčešći oblik online nasilja objavljivanje intimnih fotografija i snimki djevojaka i žena. Uglavnom to rade bivši partneri žrtava, plasirajući takav sadržaj preko društvenih mreža, chat aplikacija ili čak i web stranica. Evidentno je da je izloženost žena ovakvom tipu nasilja vrlo velika, što je, kažu u udruzi B.a.B.e., vidljivo u svakodnevnom radu njihovog savjetovališta koje bilježi porast prijava online nasilja. 

„Mnoge druge oblike poput praćenja, sramoćenja ili krađe lozinki na društvenim mrežama žrtve tek sporadično prijavljuju, budući da je to samo dio nasilja kojem su izložene, ponovno od strane partnera nakon završetka intimnih veza kada internet postaje prostor u kojem nasilnik nanosi žrtvama bol i štetu“, kaže naš sugovornik. 

B.a.B.e.
Projekt će trajati naredne dvije godine (ILUSTRACIJA.B.a.B.e.)

U udruzi se pozivaju na dostupne svjetske statistike prema kojima žene u online svijetu imaju 27 puta veću šansu da će biti uznemiravane, a online nasilje im se događa već u izrazito ranoj životnoj dobi. To je istraživanje pokazalo da je u Europi devet milijuna djevojčica online nasilje doživjelo već prije svog petnaestog rođendana.

„Trenutni kontekst u Hrvatskoj je takav da žrtve često niti ne znaju da trpe neki oblik online nasilja, a kod počinitelja ne postoji svijest da ga čine. To ćemo nastojati promijeniti ovim projektom na način da ćemo na ovom problemu raditi i s medijskim djelatnicima“, govori nam Šarćević. U tome će im, napominje, pomoći i njihovi partneri, Agencija za elektroničke medije, ali i provođenje nacionalne kampanje koja će ukazivati na problem i njegovu raširenost. 

Uistinu, u Hrvatskoj nema previše podataka i statistika o online nasilju. Najopsežnije istraživanje takvog tipa nedavno je proveo CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u okviru projekta “Mogu reći neću – Ljubav nije nasilje”, o čemu smo pisali na Lupigi. Tim se projektom pokušalo doprinijeti suzbijanju elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u intimnim partnerskim vezama. To je istraživanje bilo usmjereno isključivo na mlade, posebno na djevojke, osnažujući ih i podržavajući ih da se suprotstave nasilju, a rezultati su i više nego alarmantni.

Prema tim podacima velika većina srednjoškolki, točnije njih 72 posto bila je izložena komentarima seksualnog sadržaja, a svaka deseta i seksualnim ucjenama. Objavi fotografija li video snimaka koje su nekome poslale privatno i s povjerenjem bilo je izloženo sedam posto srednjoškolki. Istraživanje je provedeno na uzorku od 458 učenika i učenica srednjih škola iz različitih dijelova Hrvatske, a obavljeno je putem on-line upitnika.

Ovakve rezultate u CESI-ju su povezali i s pandemijom koronavirusa zbog koje mladi provode daleko više vremena na internetu nego li je to ranije bio slučaj, a rješenje problema, odnosno njegovo suzbijanje nalaze u preventivnim programima škola, koji za sada ne postoje u zadovoljavajućem obliku. Za takvo što, tvrdila je Nataša Bijelić iz CESI-ja u nedavnom razgovoru za Lupigu, potreban je sustavan pristup prevenciji nasilja u intimnim partnerskim vezama, čega u Hrvatskoj nema, jer se kod nas rad na prevenciji temelji tek na sporadičnoj implementaciji programa u školama, koji su pretežno osmišljeni od strane organizacija civilnog društva. Bijelić je tada upozorila i na zapanjujuće istraživanje prema kojem samo 26 posto nastavnika i nastavnica smatra da je nasilje u adolescentskim vezama ozbiljan problem.

Da podaci o nasilju među mladima i neprepoznavanje nasilnih obrazaca ponašanja u Hrvatskoj nisu nikakva novost nedavno je za Lupigu ustvrdila i dječja pravobraniteljica, Helenca Pirnat Dragičević.

„Edukacijski programi za mlade svakako su jedna od mjera. Općenito naše osnovne i srednje škole imaju veliki preventivni potencijal koji treba bolje iskoristiti te im omogućiti i korištenje kvalitetnih resursa izvan škole – u suradnji sa stručnjacima i udrugama, uz obvezno prethodno stručno vrednovanje programa. No vrlo važnom prevencijom smatram i akcije podizanja svjesnosti o ovom problemu u stručnoj i široj javnosti”, smatra Pirnat Dragičević.

Mobitel
Nakon strelovitog i nekontroliranog širenja takvih materijala, problem za žrtve postaje sve veći (ILUSTRACIJA: Pixabay)

Spomenuto istraživanje bavilo se i reakcijom mladih na „osvetničku pornografiju“, odnosno na objavljivanje video snimaka ili fotografija partnerice bez njene suglasnosti, a rezultati govore kako bi se vrlo mali broj žrtava za pomoć u takvom slučaju obratio policiji, nastavnicima ili roditeljima, nego bi pomoć zatražio od prijatelja. 

I Europski institut za ravnopravnost spolova navodi kako problem online nasilja nije dovoljno prepoznat u današnjem društvu, tako da i njegovo prijavljivanje nadležnim institucijama neće uvijek izazvati adekvatnu reakciju. 

„U slučajevima kada žrtve prijave online nasilje, policija i pravosuđe to možda neće shvatiti tako ozbiljno kao što shvaća slučajeve nasilja u 'stvarnom životu'. To rezultira nedovoljnim podatcima i nedostatkom usporedivih statistika na razini Europske unije, što znači da onima koji donose odluke ne možemo pokazati koliko se često takvo nasilje događa. To je ozbiljan problem, jer to znači da se žrtve često moraju zadovoljiti neadekvatnom ili ponekad čak i nikakvom zaštitom“, upozoravaju u Europskom institutu za ravnopravnost spolova.

U udruzi B.a.B.e. ponovit će nam kako se kod nas online nasilje prema ženama najčešće manifestira u obliku objavljivanja intimnih fotografija ili snimki na internetu te društvenim mrežama, a nakon strelovitog i nekontroliranog širenja takvih materijala, problem za žrtve postaje sve veći.

„Zbog ustaljenih rodnih stereotipa i neupućenosti šire javnosti u problematiku, žene se suočavaju s društvenom osudom i isključivanjem te prebacivanjem odgovornosti s nasilnika na žrtvu, odnosno porukom – sama si kriva. Poručujemo im: Nisi kriva!“, kažu u udruzi. 

Žrtve pozivaju da im se jave na broj telefona 01/4663-666 ili na e-mail babe@babe.hr, ali apeliraju i na sve one koji poznaju neku žrtvu online nasilja da žrtvu ohrabre da potraži pomoć i prijavi ono što joj se događa. 

„Projektom SURF and SOUND – Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online violence sustavno ćemo raditi kroz sveobuhvatan pristup sa svim važnim dionicima, kako bismo umanjile pojavu online nasilja prema ženama u društvu“, kaže Zdravka Sadžakov, koordinatorica udruge B.a.B.e., ističući kako će se projekt provoditi naredne dvije godine.

Njen kolega, Dean Šarčević za kraj će objasniti i kako to, osim do sad navedenog, misle učiniti. 

„Radit ćemo i na upoznavanju stručnjaka koji rade ili su u doticaju s online nasiljem te dijalogu s njima o modelima i politikama kojima možemo doprinijeti smanjenju online nasilja u društvu, što je glavni cilj našeg projekta“, zaključuje Šarčević.

Inače, B.a.B.e. su udruga osnovana još 1994. godine sa svrhom promicanja i zaštite ženskih ljudskih prav, a danas su se, kako kažu, usredotočili na promicanje rodne ravnopravnosti i osiguravanje jednakih mogućnosti za sve rodove u svim sferama društvenog života.

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: Pixabay

 

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

    03.04.2021.

    Lana Bobić

    SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

    28.03.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

  3. BURE BARUTA: Put za ilovaču

    24.03.2021.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Put za ilovaču

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije