BORBENA AKTIVISTKINJA NA ČELU BARCELONE

"Ovdje počinje globalna demokratska revolucija"

ritn by: H.Š. | 06.06.2015.
BORBENA AKTIVISTKINJA NA ČELU BARCELONE: "Ovdje počinje globalna demokratska revolucija"
Prije dvije godine na parlamentarnom saslušanju bankare je nazvala kriminalcima, a odnedavno obnaša dužnost gradonačelnice Barcelone. Ada Colau, dugogodišnja aktivistkinja za prava deložiranih španjolskih građana, s uličnih je prosvjeda protiv bankara prešla u institucionalnu politiku, što je, tvrdi, početak povratka demokracije u ruke građana. "Povratak svijesti o otetoj demokraciji dovela je do uspona mnogih građanskih pokreta, koji su shvatili kako formalna demokracija nije dovoljna i da je potrebno pronaći nove načine demokratske participacije u kojima svaki građanin može dati svoj doprinos. Trenutno u južnoeuropskim državama svjedočimo početku otpora neoliberalnim politikama koje su problem u Europi i ostatku svijeta", kazala je jučer Colau u intervjuu za Democracy Now!.

Prije dvije godine aktivistkinja iz Barcelone Ada Colau pozvana je da u španjolskom parlamentu govori o problemu deložacija koji je u toj zemlji poprimao razmjere epidemije. Na zaprepaštenje prisutnih parlamentaraca, Colau je predstavnika bankarskog sektora koji je govorio prije nje nazvala kriminalcem.

"U trenutku kad je cinično konstatirao kako su zakoni koji reguliraju ovo područje dobri, dok si ljudi zbog njih oduzimaju živote, uvjeravam vas da nisam bacila cipelu na ovog čovjeka jedino zato što vjerujem da je važno ono što vam želim reći. On je kriminalac i tako bi ga trebali tretirati. Predstavnici financijskih institucija uzrokovali su probleme u kojima se nalazimo i uništili španjolsku ekonomija, a vi se prema njima odnosite kao prema stručnjacima", rekla je tada Ada Colau. Dvije godine poslije postala je gradonačelnica Barcelone

U sinoćnjem intervjuu za Democracy Now!, ova 41-godišnjakinja prisjetila se trenutka koji je imao snažan utjecaj na, po mnogočemu, povijesni izborni epilog.

"Godinama sam kao aktivistkinja bila u kontaktu s tisućama ljudi koji su zbog visokih kamata i bankarskih prijevara izgubili svoje domove i zdravlje, a neki i živote. Kad sam se susrela s tim bankarom, koji je tvrdio da nema problema u Španjolskoj, najmanje što sam mogla učiniti bilo je razotkriti njegove laži. Mislim da je taj govor postao medijska senzacija jer ljudi nisu naviknuti da se u španjolskom parlamentu govori o španjolskoj stvarnosti", poručila je gradonačelnica Barcelone. 

Zahvaljujući popularnosti političkih pokreta kao što je Podemos, Colau je u kampanji privukla pažnju javnosti, govoreći o pogubnim posljedicama mjera štednje i depolitizacije institucija, privatizaciji, deregulaciji i dominaciji krupnog kapitala na državnoj i lokalnim razinama. Nije joj puno odmogla ni nenaklonost španjolskih srednjostrujaških medija, koji su je od prvoga dana nastojali diskreditirati, tvrdeći da je opasni populist i radikal koji nema nikakvog političkog iskustva, dok su je u isto vrijeme predstavnici vladajuće desnice proglašavali teroristkinjom.

ada colau
Jedno od brojnih privođenja Ade Colau zbog "okupiranja" banke u Barceloni 2013. godine (SCREENSHOT: Democracy Now!)

"S obzirom na probleme koji postoje u ovom gradu i državi, pobjeda u neku ruku i nije neko iznenađenje", kazala je u intervjuu za Democracy Now!.

"Problemi su povezani s ekonomskom krizom, koja je posljedica duboke političke i demokratske krize. Imamo sustav u kojemu je politička elita povezana s ekonomskom elitom koja je uništila ekonomiju zemlje. Banke su preko loših hipotekarnih kredita prevarile pa izbacile tisuće ljudi iz stanova. Uslijed gubitka milijardi eura, koji su uzrokovali socijalne rezove, došlo je do daljnjeg bogaćenja manjine i osiromašenja većine stanovnika, čak i u bogatom gradu poput Barcelone", objasnila je Colau.

Na takvome diskursu je gradila svoj predizborni program, obećavajući da će se u prvih nekoliko mjeseci prioritetno baviti stvaranjem novih radnih mjesta, borbom protiv prekarnog rada i korupcije, te omogućavanjem osnovnih socijalnih prava desecima tisuća obespravljenih građana Barcelone. Colau je najavila transparentniju javnu upravu, kao i dokidanje privilegija nositeljima političkih funkcija u gradu, poput velikih plaća, službenih automobila i sličnih troškova. Predložila je i penaliziranje banaka koje imaju stotine tisuća deložiranih stanova, proširenje socijalne stambene politike upravo na te nekretnine, uspostavu minimalne mjesečne plaće od 600 eura i smanjenje komunalnih računa.

Nakon četverogodišnje ulične borbe protiv masovnih deložacija, kojih je prema službenim podacima 2014. godine bilo 95 na dan, sada će iz znatno drugačije pozicije razgovarati s bankarima. Jučer je u intervjuu najavila da će tražiti zaustavljanje izbacivanja građana koji ne mogu vratiti kredite, i zahtijevati omogućavanje ugroženim socijalnim skupinama iznajmljivanje tih stanova po pristupačnim cijenama

Premda je njezinom uspjehu doprinijela postojeća ekonomsko-društvena situacija u Španjolskoj, i posljedični rast masovnih pokreta poput Indignadosa iz kojih je iznikla stranka Podemos tijekom aktualne financijske krize, Colau podsjeća kako u toj zemlji postoji petnaestogodišnji kontinuitet inicijativa protiv globalizacije, rata i kapitalizma, koje su se pojavile nakon velikog prosvjeda u američkom Seattleu početkom dvijetisućitih.

"Svijest o otetoj demokraciji dovela je do uspona mnogih građanskih pokreta, koji su shvatili kako formalna demokracija nije dovoljna i da je potrebno pronaći nove načine demokratske participacije u kojoj svaki građanin može dati svoj doprinos", poručila je.

Na listi inicijative Barcelona en Comu koja ju je nominirala nalazilo se 60 posto žena, a njihov program temeljio se na feminističkim principima, uz naglašavanje da feminizacija siromaštva i nesigurni radni uvjeti u Barceloni moraju završiti, jednako kao i isključenost žena iz sfere političke i ekonomske moći.

"Premda žene čine 50 posto populacije, zadnjih 40 godina formalne demokracije ovaj su grad vodili isključivo muškarci, što nije normalno. Očigledno je da živimo u seksističkom društvu, što nije samo problem u Barceloni ili Španjolskoj, već na globalnoj razini. Vrijeme je da se to promijeni i da žene budu zastupljenije na pozicijama moći. O tome možemo puno naučiti iz feminističke borbe. Ali, i više od toga, potrebno je promijeniti vrijednosti u politici i dokazati da je kooperacija puno bolja od kompetitivnosti, kao što je kolektivna socijalna politika bolja od individualizma. Mislim da su to vrijednosti kojima možemo doprinijeti u feminizaciji politike", rekla je Colau.

U svom pobjedničkom govoru Colau je govorila i o demokratskoj revoluciji u zemljama južne Europe, temeljenoj na direktnoj akciji građana i njihovom pritisku odozdo.

"Ovo što se događa u Španjolskoj i Barceloni nisu izolirani slučajevi. Korumpirana politička elita postala je saveznik financijskog sektora čiji je jedini cilj da preko špekulacija izvuče što više novca, čak i na račun rastuće nejednakosti i siromaštva. Srećom, trenutno u južnoeuropskim državama svjedočimo početku otpora neoliberalnim politikama koje su problem u Europi i ostatku svijeta. Upravo je vladavina na lokalnim i gradskim razinama ključ za borbu protiv ovakvih politika. Tamo se može provoditi inkluzivnija politika, gdje će građani biti uključeni znatno više od pukog glasovanja svake četiri godine. Demokratska revolucija se, međutim, mora događati na globalnoj razini da bi uspjela, jer ekonomija i kapital nemaju granice", kaže Colau, koja smatra kako je upravo Španjolska postala poprištem direktnodemokratskih metoda koje doista utječu na kreiranje institucionalnih politika.

"U tome nisu ključne stranke poput Podemosa ili inicijativa koja stoji iza mene, već obični građani koji su odlučili demokratizirati institucije i samu politiku. Mi smo tek instrumenti koje građani koriste", zaključuje. Colau se zalaže i za javni bankarski sustav.

"Ekonomija ne smije biti u rukama špekulanata. Nužno je vratiti demokratsku kontrolu nad financijskim institucijama, i usmjeriti financije u projekte od javnog interesa. To ne znači da sve banke moraju biti u vlasništvu građana, ali su potrebni zakoni koji će natjerati i privatne banke da ih poštuju. Država ništa ne zaboravlja građanima. Tjeraju nas da plaćamo sve dugove. S druge strane, velikim bankama, koje su lagale i kršile zakone, sve se oprašta", istaknula je gradonačelnica Barcelone, koja je tijekom prosvjeda protiv banaka u više navrata završila u pritvoru.

"Kad imate nepravedne zakone, nužno je prakticirati građanski neposluh da bi se zaštitila ljudska prava građana, poput prava na dom. Nadam se da će, sada kad sam postala gradonačelnica, policija u Barceloni poštivati ljudska prava, a ne prava banaka", kazala je u intervjuu za Democracy Now!.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

    21.02.2021.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

  2. ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

    08.02.2021.

    Lana Bobić

    ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

  3. UZ HVALOSPJEVE MIROSLAVU TUĐMANU: Nepomućeni konsenzus organizirane laži

    05.02.2021.

    Jerko Bakotin

    UZ HVALOSPJEVE MIROSLAVU TUĐMANU: Nepomućeni konsenzus organizirane laži

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije