POTAKNUTI UPORNOM PRAKSOM POZNATE PJEVAČICE I VODITELJICE DA STALNO PROMOVIRA ŽIVOTINJSKO KRZNO U JAVNOSTI, PRIJATELJI ŽIVOTINJA PORUČUJU

VLATKA POKOS JE SRAMOTA HRVATSKE!

Iako je kameno doba daleko iza nas, trendovi u svijetu streme humanoj modi, a zemlje poput, primjerice, Austrije zabranjuju uzgoj životinja za krzno, 'najbolje odjevena Hrvatica' Vlatka Pokos, na sveopću sramotu ne prestaje puniti ormare krznima oderanih žsdivotinja i perjem egzotičnih ptica.

Kako bi pokazali što misle o javnom promoviranju takve vrste zločina nad životinjama - ubijanja u ime tzv. ljepote - Prijatelji životinja će u subotu, 13. studenoga 2004. u 12 sati na Trgu Petra Preradovića, ispred zgrade u kojoj živi Vlatka Pokos, održati prosvjed te joj time poručiti da Hrvatska osuđuje besramno i obijesno promoviranje mode, koja ne samo da je nastala bezrazložnim i krajnje okrutnim ubijanjem životinja, već je i ekološki neprihvatljiva.

Unatoč činjenici da je čitavoj hrvatskoj javnosti poznato kako se Vlatka Pokos svake sezone javno hvali novom krznenom bundom, nakon najave prosvjeda Prijatelja životinja ona je u medijima negirala da posjeduje bunde, rekavši kako ima 'samo' jednu bundu, a da su dojam kako ih ima mnogo stvorili neobjektivni mediji. Također, nakon prvih kritičkih osvrta medija o njezinom novom kaputu od leopardova krzna, a potaknutih reakcijom Prijatelja životinja, ubrzo je izjavila kako se radi o krznu 'obične divlje mačke - risa', ne želeći novinarima otkriti porijeklo sporne bunde i naziv proizvođača. Uz negiranje da nosi leopardovo krzno, tvrdila je i kako nema nijednu jaknu 'od neke zaštićene životinje'.

Iako se Vlatka Pokos opravdava da ne nosi kaput od leoparda već od risa te time poručuje da postoje životinje koje je opravdano ubijati zbog njihova krzna više od nekih drugih, zabrinjava činjenica da ona, unatoč mogućnosti osobnog (altruističnog) izbora, opravdava nošenje krzna i perja ugroženih životinjskih vrsta. Leopard, ris, kao i egzotična ptica marabu, od čijeg je perja kaputić Vlatka Pokos promovirala ovo ljeto, na CITES-ovoj (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama biljaka i životinja) su listi visoko ugroženih životinjskih vrsta, a njihovo je ubijanje kažnjivo novčanim, pa i zatvorskim kaznama.

Vlatka Pokos, kao korisnica i promotorica krznene industrije, izravno opravdava i podupire djelovanje farmera i lovaca, odnosno mučenje i ubijanje životinja zbog ispraznih modnih hirova. Kao javna osoba čiji se stavovi očituju kroz njezino javno djelovanje, ona je dosad nebrojeno puta potvrdila kako uživa u proizvodima neetičkog i nemoralnog porijekla i zbog toga zaslužuje javnu osudu.

Vlatka Pokos tvrdi kako ne zna na koji se način ubijaju životinje za krzno, iako smo joj u više navrata dali informativni letak iz kojega je mogla dobiti potrebne informacije. Kada joj je, zbog njezinih tvrdnji o 'neznanju', prošli tjedan predstavnica Udruge ponudila materijale o krznu, Vlatka Pokos ih je odbila uz riječi da to 'ne želi vidjeti'.

No, Vlatka Pokos treba vidjeti:
- da uzgoj i ubijanje životinja za krzno nisu nimalo elegantni, ženstveni, seksipilni, erotični, glamurozni ili 'šik', što su atributi koji se pripisuju nositeljicama i promotoricama krvave mode;
- da se milijuni životinja poput lisica, nerčeva, rakuna, vjeverica, činčila, dabrova i drugih uzgajaju ili hvataju u divljini kako bi im se oderale kože i napravili krzneni ukrasi;
- da žrtve taštine samozvanih 'dama' svoje živote provode u uskim prljavim kavezima iznad vlastita otpada, prisiljene na kanibalizam i bez veterinarske skrbi, a prije samog deranja kože životinjama se lome vratovi, ubrizgavaju otrovi u srce, guši ih se ispušnim plinovima ili ubija strujnim udarima kroz vaginu ili rektum;
- da je krznena industrija ogroman zagađivač okoliša, jer, osim velike potrošnje prirodnih resursa (potrebno je 60 puta više energije za proizvodnju krznenih kaputa od životinja nego za proizvodnju umjetnog krzna), leševi oderanih životinja pretvaraju se u otpad, a u procesu obrade i prerade krzna koriste se opasne kemikalije koje nepovratno zagađuju podzemne vode;
- da industrija krzna ne ugrožava samo etička načela ljudi, prisiljavajući ih da zarađuju za život ubijanjem nedužnih životinja, već i opasno ugrožava ljudsko zdravlje - radnici koji rade na štavljenju koriste kancerogeni trivalentni i heksavalentni krom, koji povećava rizik od raka testisa, dok visoke koncentracije olova, cijanida i formaldehida u podzemnim vodama u okolici tvornica gdje se prerađuje krzno izazivaju leukemiju kod lokalnog stanovništva!

Prijatelji životinja apeliraju na Vlatku Pokos da se, kao javna osoba u koju se ugledaju drugi, pridruži brojnim poznatim osobama u svijetu poput Pink, Stelle McCartney, Kim Basinger, Joaquina Phoenixa i Gorana Višnjića te tako pokaže da prava ljepota i glamur proizlaze iz odbacivanja surove i barbarske mode pećinskih ljudi. Za razliku od njih, suvremeno čovječanstvo 21. stoljeća stremi k promociji humanih vrijednosti kakve i priliče vremenu u kojem živimo.

Kontakt: Snježana Klopotan, 091 7672517, prijatelji.zivotinja@inet.hr

U Zagrebu, 8. studenoga 2004.