ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK

"Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

ritn by: centartolerancije.hr | 29.03.2019.
ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"
Na tribini „Mržnja i likovni izričaj“, sedmoj iz ciklusa „Zašto se mrzimo?“, sudjelovao je i karikaturist Nik Titanik koji je otkrio kako se karikaturom počeo baviti da bi ukazao na loše pojave u društvu. No, upravo zbog toga doživio je mržnju usmjerenu prema njemu kroz prijetnje i bušenje guma na automobilu. U grafičkom dizajnu izražavanje nije direktno primjetno, a češće se javlja u grafitima, rekao je povjesničar umjetnosti i grafički dizajner Dejan Kršić. “Najbliže tome su ratni i politički plakati, ali i tu se obično negativna osjećanja prema nekome ili nečemu drugom, pokušavaju upakirati kao pozitivna osjećanja prema vlastitoj strani, npr. ljubav prema domovini, zaštita bližnjih i slično”, naglasio je Kršić. Kao primjer naveo je agitacijske plakate od početka 20. stoljeća do danas te antisemitske plakate iz Drugog svjetskog rata.

Mržnja kao negativno stanje emocije nije imanentna procesu umjetničke kreacije. U vizualnim umjetnostima izravno izražavanje mržnje nije uobičajeno, no itekako se ispoljava na razne načine, istaknuto je na tribini „Mržnja i likovni izričaj“, sedmoj iz ciklusa „Zašto se mrzimo?“ u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, održanoj u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.

“Slika se ne može stvarati s osjećajem mržnje. Ali, mržnja je bila i ostala posebno inspirativno izvorište za stvaranje umjetničkih djela. U tom smislu u povijesti umjetnosti nalazimo vrhunska slikarska i kiparska ostvarenja”, naglasio je slikar Dimitrije Popović.

VIDEO – „GLAZBA MRŽNJE“: „Žao mi je što moja pjesma nije prije došla do gospođe Kolinde“

KRATKI RAZGOVOR – MILE KEKIN: „Normalna većina je na mojoj strani, samo je problem što su tihi“

KRATKI RAZGOVOR – SAŠA ANTIĆ: „Politika i Crkva manipuliraju društvom kako bi održali poziciju moći“

Paradoksalno je, dodao je, da razarajuća priroda mržnje plodonosno privlači i intrigira stvaralačku moć umjetnosti. 

Povjesničar umjetnosti dr. sc. Frano Dulibić smatra kako povijest umjetnosti nije dovoljna za tumačenje mržnje u likovnim umjetnostima. Od slike i skulpture do karikature i grafita, problem prenošenja i širenja negativnih poruka u javnost kroz likovne medije svakog dana sve je aktualniji, kazao je Dulibić, dometnuvši kako je u Hrvatskoj na internetu zabilježeno čak 600.000 poruka s mržnjom.

Povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović istaknula je kako je izražavanje mržnje u mediju skulpture prije svega rezultat šireg društvenog i političkog konteksta. “Od najranijih kiparskih ostvarenja do danas, ponajprije u javnom prostoru, mržnja se manifestira kao jedna od podtema uz primjerice veličanje snage države, etabliranja kulta ličnosti, komemoriranja žrtava različitih političkih sustava. U kiparstvu se poraženi prikazuju kao do kraja poniženi kako bi se tako dalo primjer drugima u budućnosti”, kazala je Vujanović.

U grafičkom dizajnu izražavanje nije direktno primjetno, a češće se javlja u grafitima, rekao je povjesničar umjetnosti i grafički dizajner Dejan Kršić

“Najbliže tome su ratni i politički plakati, ali i tu se obično negativna osjećanja prema nekome ili nečemu drugom, pokušavaju upakirati kao pozitivna osjećanja prema vlastitoj strani, npr. ljubav prema domovini, zaštita bližnjih i slično”, naglasio je Kršić. Kao primjer naveo je agitacijske plakate od početka 20. stoljeća do danas te antisemitske plakate iz Drugog svjetskog rata.

Na tribini je sudjelovao i karikaturist Nik Titanik koji je otkrio kako se karikaturom počeo baviti da bi ukazao na loše pojave u društvu. No, upravo zbog toga doživio je mržnju usmjerenu prema njemu kroz prijetnje i bušenje guma na automobilu. Svi su sudionici iznimno posjećene tribine svoja izlaganja potkrijepili brojnim primjerima iskazivanja mržnje u domaćim i međunarodnim djelima s područja slikarstva, kiparstva, dizajna i karikature. Iduća tribina „Zašto se mrzimo?“ održat će se 24. travnja, a razgovarat će se o mržnji u književnosti.

 

Lupiga.Com via Centartolerancije.hr

Naslovna fotografija: Centartolerancije.hr

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IVAN ERGIĆ: Povratak

    16.10.2019.

    Ivan Ergić

    IVAN ERGIĆ: Povratak

  2. FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

    01.10.2019.

    Nataša Škaričić

    FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

  3. BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

    30.09.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije