REZULTATI - VLADA JEDNO, GRAĐANI DRUGO

Što se misli o hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije?

ritn by: S.R. | 23.12.2019.
REZULTATI - VLADA JEDNO, GRAĐANI DRUGO: Što se misli o hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije?
Hrvatsko predsjedavanja Vijećem Europske unije koje samo što nije započelo hrvatskim se građanima prikazuje kao veliko postignuće Hrvatske. Dok ih se istovremeno gotovo uopće ne informira što to predsjedavanje uopće znači. Posebno zabrinjava to što se prioriteta hrvatskih građana i hrvatske Vlade poprilično razlikuju. Za razliku od Vlade, građani Hrvatske smatraju da upravo borba protiv korupcije mora biti prioritet hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Za čak 65 posto građana borba protiv korupcije apsolutni je prvak na listi prioriteta. Gotovo polovica građana smatra da je zaštita ljudskih prava također jedan od prioriteta koje bi Hrvatska, tijekom svog predsjedanja, mogla nametnuti. To je tek dio podataka koje je prikupila Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL. Ozbiljan šamar je i zabilježeni podatak kako čak 67 posto hrvatskih građana smatra da Vlada i Sabor ne rade u interesu svojih građana.

Da će Hrvatska, u prvih šest mjeseci 2020. godine, predsjedati Vijećem Europske unije, informacija je koja je poznata za 81 posto građana. Kako bi se saznalo i kakvi su stavovi građana te koliko smo uopće informirani o temama vezanim uz predsjedanje Hrvatske EU, prioritetima Vlade RH i organizacija civilnog društva za predsjedanje te o funkcioniranju Europske unije i ulozi Hrvatske unutar nje, Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL je, u suradnji s agencijom Ipsos Puls, provela zanimljivo istraživanje, a sve to u okviru projekta “Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu - projekt predsjedanja EU 2019-2021” financiranom od strane Europske unije.

Prema rezultatima tog istraživanja građani su, kao prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, prepoznali iste one teme koje je među svojim prioritetima istaknulo i civilno društvo. Istovremeno popisi prioriteta hrvatskih građana i hrvatske Vlade se poprilično razlikuju, a odstupanja su posebno izražena u području borbe protiv korupcije i vladavine prava. Za razliku od Vlade, građani Hrvatske smatraju da upravo borba protiv korupcije mora biti prioritet hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Za čak 65 posto građana borba protiv korupcije apsolutni je prvak na listi prioriteta. Gotovo polovica građana smatra da je zaštita ljudskih prava također jedan od prioriteta koje bi Hrvatska, tijekom svog predsjedanja, mogla nametnuti. Na popisu prioriteta je i smanjenje nejednakosti u razvijenosti članica EU, upravljanje migracijama te borba protiv klimatskih promjena.

CROSOL
Osjećate li se građaninom EU? (SCREENSHOT: CROSOL)

No, to nije sve. Gotovo polovica građana smatra da je od ulaska u Europsku uniju Hrvatska imala više koristi nego štete, dok se jedna petina njih s tim mišljenjem ne slaže. Na pitanje hoće li Hrvatska od predsjedanja Vijećem EU imati više štete ili koristi, čak 47 posto građana je istaknulo kako se nada da će predsjedanje imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i ekonomski standard te da će donijeti veću prepoznatljivost Hrvatske. Ipak, s očekivanjima optimističnog dijela građana ne slaže se 22 posto onih koji se pribojavaju da će od predsjedanja Hrvatska ipak imati više štete nego koristi. Na konkretno pitanje kakvu bi to štetu Hrvatska mogla pretrpjeti zbog predsjedanja Vijećem EU, odgovori su različiti, no najveći broj građani se pribojava troškova i financijskih problema, strahuju zbog mogućeg narušavanja ugleda Hrvatske u svijetu, zbog eventualnog lošeg predsjedavanja, a kao moguća negativna posljedica spominje se i gubitak samostalnosti u odlučivanju.

Čak 86 posto građana RH smatra da EU mora raditi na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među državama članicama. Na visokom, drugom mjestu popisa važnih tema kojima bi se EU trebala ozbiljnije pozabaviti su klimatske promjene, koje zabrinjavaju čak 80 posto hrvatskih građana.

CROSOL
Ima li hrvatska koristi ili štete od ulaska u Europsku uniju? (SCREENSHOT: CROSOL)

Kada je riječ o stanju ljudskih prava i vladavini prava, najveću razliku između Hrvatske i Europske unije građani vide u neovisnosti sudstva, radu javnih institucija u interesu građana te u slobodi izražavanja od strane civilnog društva. Pri tom posebno zabrinjava podatak da čak 65 posto građana misli kako suci i sutkinje u Hrvatskoj presude ne donose neovisno, bez izloženosti pritiscima, dok samo 17 posto ispitanih smatra da se s istim problemom suočava i sudstvo u EU. Po mišljenju građana, upravo su nezavisno pravosuđe, neovisni mediji te nezavisne institucije najvažniji preduvjeti za razvitak demokracije u Hrvatskoj, dok su političke stranke, po mišljenju hrvatskih građana, najmanje bitne za taj proces.

Ozbiljan šamar je i zabilježeni podatak kako čak 67 posto hrvatskih građana smatra da Vlada i Sabor ne rade u interesu svojih građana. Sudeći prema rezultatima istraživanja, mnogo više nego svojoj Vladi, Hrvati vjeruju institucijama EU, pa tako tek svaki četvrti misli da institucije Europske unije ne rade u interesu građana EU. 

Da organizacije civilnog društva u Hrvatskoj ne mogu slobodno, bez straha od posljedica, izražavati svoje mišljenje, smatra svaki treći stanovnik Lijepe naše, dok samo 15 posto građana misli da je situacija jednaka i s civilnim društvom u EU.

CROSOL
Ima li Hrvatska koristi ili štete od predsjedavanja Vijećem Europske unije? (SCREENSHOT: CROSOL)

„Pozivamo Vladu RH da tijekom predsjedanja uloži veće napore u radu na temama vladavine prava, neovisnog pravosuđa i institucija, zaštitu ljudskih prava - posebno kroz definiranje mehanizma unutar sljedećeg proračuna EU koji će onemogućiti povlačenja EU fondova onim članicama koje krše vladavinu prava. Također pozivamo Vladu da se snažnije uključi u borbu protiv klimatskih promjena. Ove dvije teme, nažalost, do sada nisu prepoznate kroz specijalizirane konferencije koje Vlada kani održati tijekom predsjedanja“, poručuju iz Crosola na čijim je stranicama dostupno i cjelokupno istraživanje posvećenim predsjedanju Hrvatske Vijećem EU.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

    03.06.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

    01.06.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

  3. KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

    28.05.2020.

    Predrag Finci

    KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije