NAVALA LEBDEĆIH ČESTICA

Zrak u Zagrebu je zagađen, ali malo tko za to mari

ritn by: Zdenko Duka | 27.02.2023.
NAVALA LEBDEĆIH ČESTICA: Zrak u Zagrebu je zagađen, ali malo tko za to mari
Mediji povremeno javljaju o tome kako je Zagreb treći najzagađeniji grad na svijetu, pa nekog drugog dana kako je najzagađeniji, pa 13. na svijetu, i tako redom. Onda to padne u zaborav pa mjesecima tu temu nitko ne prati, javlja se i piše o tome kampanjski. Naravno, stanje zagađenja zraka u Zagrebu nije uvijek loše. Kakvo je to stanje svatko može u svakom trenutku očitati podatke o lebdećim česticama do 2,5 ili do 10 mikrometara i ukupnom stanju te prognozama za iduće dane, na više mjesta, a jedna od destinacija koja je najpopularnija među građanima je švicarska web-stranica IQAir. Indeksi onečišćenja zraka koje mjeri DHMZ za isti dan i za isto vrijeme u pravilu su niži od onih koje možemo naći na stranici IQAir. Zvjezdana Bencetić Klaić, profesoricu Geofizičkog odjela sa zagrebačkog PMF-a kaže da je to mreža na koju amateri šalju svoje podatke.

Mediji povremeno javljaju o tome kako je Zagreb treći najzagađeniji grad na svijetu, pa nekog drugog dana kako je najzagađeniji, pa 13. na svijetu, i tako redom. Onda to padne u zaborav pa mjesecima tu temu nitko ne prati, javlja se i piše o tome kampanjski. Naravno, stanje zagađenja zraka u Zagrebu nije uvijek loše. Kakvo je to stanje svatko može u svakom trenutku očitati podatke o lebdećim česticama do 2,5 ili do 10 mikrometara i ukupnom stanju te prognozama za iduće dane, na više mjesta, a jedna od destinacija koja je najpopularnija među građanima je švicarska web-stranica IQAir

Evo, u ponedjeljak 27. veljače oko 13 sati indeks 63 iskazuje „umjereno“ onečišćenje, kad je riječ o česticama do 2,5 mikrometara. IQAir tumači da je to 3,6 puta veće zagađenje od za zdravlje povoljne kvalitete zraka (što se tih čestica tiče) kakvu preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). A ni prognoze za iduće dane nisu bajne, za utorak predviđaju „dobru“ situaciju, no za srijedu i četvrtak opet „umjerenu“ zagađenost zraka, s prosječnim indeksima 52 i 54. 

Prošlog četvrtka, 23. veljače bilo je „nezdravo za senzitivne grupe“, dakle za starije, za djecu, za one koji boluju od respiratornih bolesti, s indeksom 132. Vjetar, kiša, snijeg općenito poboljšavaju kvalitetu zraka koja je, uglavnom, najgora kad je magla.

IQAir analizira situaciju u Zagrebu pa ističe da je Zagreb grad sa značajnim problemima onečišćenja. Pišu da su krajem prosinca 2020. godine izmjereni prosjeci od 33 do 35 μg/m³ tijekom nekoliko dana, što je viši rang „umjerenog“ onečišćenja za sitne lebdeće čestice, a početkom siječnja 2021. godine zabilježena su još veća onečišćenja, s najvišim prosjecima od 63,4 μg/m³ zabilježenim u prvoj polovici mjeseca, kako pišu „izuzetno štetna za ljudsko zdravlje“.

Kvaliteta zraka
Današnja mjerenja kvaliteta zraka u Hrvatskoj (SCREENSHOT: IQAir)

Informacija o EU indeksu kvalitete zraka može se naći na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj. Portal je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Podaci o kvaliteti zraka u hrvatskim gradovima pa tako i u Zagrebu svakodnevno se mogu pratiti na webu Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, a tu mrežu održava Državni hidrometeorološki zavod. Što sve DHMZ mjeri, na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka može se vidjeti na ovoj poveznici. Indeksi onečišćenja zraka koje mjeri DHMZ za isti dan i za isto vrijeme u pravilu su niži od onih koje možemo naći na stranici IQAir.

Jadranka Škevin Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a, tumači nam da lebdeće čestice dospijevaju u atmosferu procesima na površini zemlje i uključuju prašinu, dim, čađu, pelud, mješavinu kemijskih spojeva, vodene pare. Čestice se mogu u atmosferi prenositi na velike udaljenosti, a izvori emisija lebdećih čestica su mnogobrojni. Mogu nastati prirodnim putem (morska sol, prašina, pelud, šumski požari, vulkanski pepeo), ali i kemijskim reakcijama u atmosferi. U gradovima i drugim naseljima nastaju izgaranjem fosilnih goriva i biomase iz kućnih i drugih ložišta, prometom (dijelom od izgaranja goriva, a dijelom je to posljedica trošenja guma, kočnica te abrazije cestovnih površina), spaljivanjem otpada, poljoprivrednim aktivnosti i slično.

Povišene vrijednosti koncentracija lebdećih čestica su češće u hladno doba godine zbog stabilnih meteoroloških prilika kada su dominantni izvor onečišćenja sustavi za grijanje (uređaji za loženje i kućna ložišta) te promet. 

„U zimskim mjesecima na porast koncentracije onečišćujućih tvari utječe i pojava temperaturne inverzije, odnosno porasta temperature s visinom. Naime, pri noćnom hlađenju ili prodoru hladnog zraka, sloj hladnijeg zraka koji je gušći nađe se ispod sloja toplijeg zraka koji je rjeđi te je tada atmosfera statički stabilna što onemogućava dizanje zraka u vis, pa je svako zagađenje 'uhvaćeno', odnosno zadržano na razini zemlje“, objašnjava u razgovoru za Lupigu Škevin Sović.

Po istom smo pitanju kontaktirali i Zvjezdanu Bencetić Klaić, profesoricu Geofizičkog odjela zagrebačkog Prirodoslovnog matematičkog fakulteta.

„Ne bih rekla da je zagađenje zraka u Zagrebu dramatično. Po podacima Europske agencije za kvalitetu zraka u Zagrebu zrak jest dosta zagađen, no u nekih europskim zemljama situacija je i ozbiljnija“, kaže za Lupigu Bencetić Klaić pa nastavlja: „Općenito je zimi veća koncentracija iz više razloga. Veće su emisije štetnih plinova, više se loži, automobilski promet, a meteorološki uvjeti su takvi da se polutanti zadržavaju bliže zemljinoj površini. Ljeti je donji sloj zraka, koji zovemo granični sloj, a u kojem je većina polutanata, puno viši pa se to razrijedi. Naravno, ljeti se i ne loži, pa je ukupno situacija sa zrakom značajno bolja“.

Zagreb - promet
Male čestice potiču prvenstveno od prometa (FOTO: Lupiga.Com)

U Hrvatskoj postoji tridesetak mjernih mjesta, više od pola njih su u urbanim sredinama. Tri su u Zagrebu - Dugave, Miramarska ulica i Dubrava. I na internetskoj stranici Agencije za zaštitu okoliša također se mogu naći podaci o kvaliteti zraka.

„Mjeri se sumporni dioksid, dušični dioksid. Recimo, što se tiče dušičnog dioksida, u 2021. godini se na postaji Miramarska pokazalo da je zrak onečišćen, da su prekoračene dopuštene vrijednosti. Mjeri se i ugljični dioksid, pa ozon, pa lebdeće čestice promjera do 10 mikrometara. U 2021. godini je najlošija situacija bila u mjernim mjestima u Osijeku i Koprivnici, Sisku, Slavonskom Brodu i u Kutini. Što se tiče manjih čestica, promjera do 2,5 mikrometra, one su potencijalno najopasnije. Čestice od 2,5 pa do 10 mikrometara ulaze u bronhije. A čestice koje su manjeg promjera od 2,5 mikrometra ulaze u pluća, mogu ući u alveole pa i u krvotok. Ovisi i kojeg su one sastava, ali i od toga koliko smo dugo izloženi takvoj koncentraciji“, govori profesorica Geofizičkog odjela zagrebačkog Prirodoslovnog matematičkog fakulteta.

Kaže da je u Zagrebu zimi uglavnom najlošija situacija u Dugavama, na postaji Zagreb 3, iako je Miramarska najizloženija gustom prometu. Dugave u proljeće, ljeto i jesen imaju manju koncentraciju čestica. U Dugavama je više magle nego u Miramarskoj, a ako ima magle, nema vjetra koji bi otpuhao čestice. Osim toga grad je uvijek topliji od periferije, pa se čestice razrijede. Također, Dugavama su bliža naselja s obiteljskim kućama, gdje ljudi još lože na drva. I kako je centar grada topliji, strujanje od središta grada ide u vis pa prema rubovima grada.

Za švicarsku stranicu IQAir, Bencetić Klaić kaže da je to mreža na koju amateri šalju svoje podatke i da iza tih podataka ne stoji određena metodologija. Nije isto ako mjerite jedan metar ili pet ili deset metara od zemlje. A tvrtka koja održava tu web stranicu je tvrtka koja proizvodi pročiščivače za zrak. Europska agencija za cijelu 2019. godinu za lebdeće čestice do 10 mikrometara stavlja Hrvatsku na 25. mjesto od 37. zemalja u Europi. Iza nas su, primjerice, Malta, Rumunjska, Mađarska, Poljska, Grčka, Bugarska. Situacija, dakle, nije tako loša, tumači Bencetić Klaić.

A što Grad Zagreb može učiniti da poboljša kvalitetu zraka, pitamo je.

„Stimulirati da se što više koristi gradski prijevoz. Male čestice potiču prvenstveno od prometa. Naravno, automobili moraju proći ekotest, bez toga nema registracije. Stariji automobili više zagađuju, a i kvaliteta goriva utječe na zrak. Kao i način vožnje - što se vozi brže, više se zagađuje. Zbog toga je u austrijskim gradovima iznimno ograničena brzina u gradovima“, rekla nam je Zvjezdana Bencetić Klaić. 

Zagreb - toplana
Povišene vrijednosti koncentracija lebdećih čestica su češće u hladno doba godine (FOTO: Pixabay)

Na web stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar ispisane su preporuke za osjetljive skupine stanovništva kada su povišene koncentracije lebdećih čestica u zraku. 

„Kratkoročno onečišćenje zraka lebdećim česticama, uobičajeno za ovo doba godine, ne predstavlja značajnu ugrozu za zdravlje ljudi. Ipak, u cilju smanjenja rizika na zdravlje, u preventivnu svrhu dajemo preporuke za osjetljive skupine građana, kako bi prilagodili svoje dnevne aktivnosti trenutnom stanju kvalitete zraka“, rekla nam je Matijana Jergović, voditeljica Odjela za procjenu rizika i logistiku Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Andrije Štampara.

Savjetuje se izbjegavanje dugotrajne i intenzivne tjelesne aktivnosti na otvorenom zraku, posebno uz prometnice, za djecu, trudnice, osobe starije životne dobi, osobe oboljele od kroničnih bolesti na razini dišnog i/ili srčano-krvožilnog sustava, osobe narušenog imunološkog odgovora i one koje konzumiraju duhan i duhanski srodne proizvode. Preporuča se korištenje sredstava javnoga gradskog prijevoza i izbjegavanje ili smanjivanje grijanja na kruta goriva.

Voditeljica Odjela za procjenu rizika i logistiku Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Andrije Štampara navodi da se rezultati mjerenja provode od strane više dionika i onda tumače s odmakom kroz godišnje izvještaje za prethodno razdoblje. Radi velikog broja podataka, potiče se u skladu s prioritetima Europske unije obrada i komunikacija rezultata mjerenja korištenjem naprednih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Jedan od projekata je ekološka karta Zagreba

Zdravko Terze, redoviti profesor, voditelj studija zrakoplovnog inženjerstva i svemirske tehnike na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, predlaže neke nove načine mjerenja onečišćenja zraka.

„Zagreb je zagađen, a tome se nije pridavala prevelika pozornost. Najosnovnije su takozvane PM čestice, 2,5 mikrometra i 10 mikrometara i one su naročito opasne. Zrak u Zagrebu je prilično lošiji od europskih preporuka za kvalitetu zraka. Postoje i privatna mjerila zagađenosti zraka. Ljudi kupe monitore i stave na balkone. Nije skroz profesionalno, ali nije ni za baciti. Jedna mogućnost za mjerenje zagađenja zraka su dronovi. Dronovi koji imaju senzore za pojedine tipove zagađenja. Na fakultetu imam dron koji bi to mogao odraditi. To se radi i u drugim europskim gradovima“, kaže nam Terze.

Druga varijanta, dodaje, koja je dostupna u smislu podataka je monitoring iz svemira

„Europska unija je lansirala Copernicus program koji ima funkciju promatranja raznih aspekata klime, pa i zagađenja zraka. U tome EU ima primat. Ti su podaci javno dostupni. Jedno je imati podatke, a drugo je imati sustav iz kojeg ću moći očitati te informacije. To je moguće, to mnogi rade, to rade i u susjednoj Sloveniji. A loše je što Zagreb ništa ne radi na tome, ljudi za to i ne znaju. Ništa od toga nije skupo. Dakle, monitoring ključnog elementa za zdravlje građana može se obavljati s minimalnom investicijom. U Zagrebu se zagađenost mjeri na tri mjesta. Ali, ako imate dron koji se diže, on može dobiti podatke na bilo kojem mjestu. A mi na fakultetu možemo napraviti i to da se obavlja monitoring iz satelita. Možemo ustrojiti centar koji će očitavati sirove podatke i na osnovu njih davati prave informacije.“, zaključuje Terze koji je imao posredne kontakte s čelnicima u Gradu Zagrebu oko novih metoda koje predlaže, ali ništa konkretno se još nije dogodilo. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MARLENE DIETRICH: O glumici, o kojoj su imali sučeljena mišljenja

    28.05.2023.

    Predrag Finci

    MARLENE DIETRICH: O glumici, o kojoj su imali sučeljena mišljenja

  2. IN MEMORIAM – KRALJ FERUS MUSTAFOV: Svirao je kao niko prije, i niko poslije njega

    25.05.2023.

    Ahmed Burić

    IN MEMORIAM – KRALJ FERUS MUSTAFOV: Svirao je kao niko prije, i niko poslije njega

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Što nosim u torbi?

    10.05.2023.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Što nosim u torbi?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije