KONTRA MRAKU

Glas koji nitko ne može ušutkati

ritn by: Ivo Anić | 24.08.2019.
KONTRA MRAKU: Glas koji nitko ne može ušutkati
Ključan trenutak u životu Selme Lagerlöf zbio se kada je napunila pet godina. Njena baka koja ju je odgojila i uvela u svijet bajki, priča i književnosti, umrla je na Badnjak i taj će događaj u njenoj zreloj dobi postati okosnica njenog kasnijeg pisanja. Nadrealistički motivi i simbolika s elementima natprirodnog, tu će mladu spisateljicu svrstati u red najboljih i najutjecajnijih švedskih književnika svoga vremena. No, ono što će Selmu Ottiliu Lovisu Lagerlöf zauvijek svrstati u povijest, zbilo se 1909. godine kada je postala prva žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost. Nje sam se sjetio ovih dana kada nas je potresla sudbina spisateljice Martine Mlinarević, žestoke kritičarke svih anomalija društva Bosne i Hercegovine. Tu hrabru i iznimno talentiranu ženu, koja je postala uzor svim ženama javno progovorivši o svom karcinomu dojke, necivilizirano društvo kakvo je naše izložilo je nesmiljenom progonu.

Ključan trenutak u životu Selme Lagerlöf zbio se kada je napunila pet godina. Njena baka koja ju je odgojila i uvela u svijet bajki, priča i književnosti, umrla je na Badnjak i taj će događaj u njenoj zreloj dobi postati okosnica njenog kasnijeg pisanja. Nadrealistički motivi i simbolika s elementima natprirodnog, tu će mladu spisateljicu svrstati u red najboljih i najutjecajnijih švedskih književnika svoga vremena. No, ono što će Selmu Ottiliu Lovisu Lagerlöf zauvijek svrstati u povijest, zbilo se 1909. godine kada je postala prva žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost

Uz to priznanje, laureat koji je na mnoge načine bilo prekretnica tog doba i kraj jednog patrijarhata koji je vladao društvenim i kulturnim priznanjima, Selma Lagerlöf je imala tu čast i da postane prva članica Švedske akademije koja dodjeljuje tu najznačajniju nagradu u svijetu. Selma Lagerlöf snažno je utjecala na generacije Šveđana, ali i na generacije svojih sunarodnjakinja, koje su sve više tražile kroz njen životni primjer potvrdu u društvu i punu ravnopravnost kako u znanosti, tako i u umjetnosti, u sredini koja se ubrzano razvijala i otvarala svijetu. No, život i rad Selme Lagerlöf bio je mnogo više od književnosti same, njen angažman po pitanju ravnopravnosti spolova i prava glasa žena bio je ključan za razvoj tadašnjeg društva i budućnost, kako slobode i demokracije u Švedskom društvu, tako i podizanja svijesti kod mladih žena koje su sve više slijedeći njen primjer tražile ravnopravnost. Selma Lagerlöf bila je borac za ljudska prava i emancipaciju žena u društvu izrazito nacionalističkom koje je zaziralo od žene kao punopravnog ljudskog bića. Žene koja ima svoj glas u društvu i nesmiljeno ga koristi, žene koja uz svoj talent ima i potrebu da mijenja svijet na bolje, svojim poštenjem, pravednim odnosom između spolova, ali i nesmiljenom i britkom kritikom. Glasom koji više ništa nije moglo zaustaviti. 

Selma Lagerlöf
Selma Lagerlöf, izložena linču javnosti, povukla se u svoj rad i na koncu postala najjači glas (FOTO: Wikimedia/Aftonbladet)

S modernim socijalističkim idejama Selma Lagerlöf upoznala se za vrijeme svog školovanja za učiteljicu, a svoj kasniji aktivizam pripisivala je životnim iskustvima koje je involvirala u svoj svjetonazor i svoju očajničku borbu. U najtamnijim vremenima svoje domovine ostala je njen najsvjetliji dio, pomažući židovskim izbjeglicama i aktivnom borbom protiv nacizma. Njeno stvaralaštvo zasjenilo je njen politički angažman i povijest ju je upamtila kao vrsnu književnicu, nenadmašna stvaralaštva protkana legendama, sagama i dualizmom, međutim Selma Lagerlöf je bila kudikamo više od toga. Kršćanski odgoj koji joj je kao temelj usadila baka, Selma Lagerlöf ukomponirala je u svoja socijalistička stajališta nalazeći pritom, u te dvije naoko potpuno suprotne stvari, singularnost i sličnost, te je u toj viziji suživota srodnih ideja vidjela budućnost Švedske, ali i Europe. Ipak, njeni sunarodnjaci tu hrabru ženu nisu prihvatili olako, iako danas u gotovo svakom švedskom gradu postoji ili njena ulica ili škola koja se zove njenim imenom. Tadašnji tisak vrvio je od gorkih kritika, a Selma Lagerlöf izložena linču javnosti povukla se u svoj rad i na koncu postala najjači glas, glas koji više nitko nije mogao ušutkati. 

Selma Lagerlöf preminula je 1940. godine na svom imanju u pokrajini Varmland ostavivši u osvit rata Nobelovu medalju švedskoj Vladi, da je financijski iskoriste u slučaju da nacisti ili Sovjetski Savez okupiraju njenu zemlju.

Selme Lagerlöf sjetio sam se ovih dana kada nas je sve potresla sudbina bosanskohercegovačke spisateljice Martine Mlinarević, žestoke kritičarke svih anomalija koje prolazi njena sredina i društvo Bosne i Hercegovine. Tu hrabru i iznimno talentiranu ženu, koja je postala uzor svim ženama javno progovorivši o svom karcinomu dojke, necivilizirano društvo kakvo je naše izložilo je nesmiljenom progonu nadjenuvši joj status „hrvatske izdajnice“. Naprasno, bez jasnog objašnjenja, Martinin roman „Huzur“ izbačen je s festivala Evergreen Festa u Čitluku, a ona je sama javnosti izložila poruke koje prima, a koje su zgrozile javnost. 

MARTINA MLINAREVIĆ 'IZBAČENA' S FESTIVALA: "Bagra je ovdje otjerala svakoga tko je pokušao ići kontra mraka"

„NEMILA HAJKA“: Umjesto isprike Martini Mlinarević, organizatori napali Edu Maajku i Zabranjeno pušenje

Kako bismo shvatili pravu poveznicu između Martine i Selme, treba pročitati njen roman „Huzur“. To iznimno štivo koje vas tjera da se iznova i iznova vraćate na već pročitane stranice biser je bosanskohercegovačke književnosti i kao takvo, britko i hrabro, zaslužilo je svaku nagradu, da se mene osobno pita i onu koja je davne 1909. godine dodijeljena Selmi Lagerlöf. Jer je Martina, kao i Selma, glas svoje generacije. Glas koji je najjači, i glas kojeg ne možete ušutkati. Jer se i Martina, kao i Selma vode istim načelima. A ljudi koji se vode po svojim moralnim i etičkim načelima Sokratovim kodeksom, kako treba „čistiti ispred svog praga“ ljudi su koji pomiču granice, ljudi su koji spajaju ljude i, na koncu, ljudi su koje će povijest nagraditi. Jer to nisu mogli njeni suvremenici. 

Martina Mlinarević Sopta
Ne sumnjam da Martinu Mlinarević u povijesti čekaju velike stvari (FOTO: Facebook/MartinaMlinarevic)

Bosna i Hercegovina, kao i Hrvatska uostalom, potpuno je zatvoreno, plemensko društvo u kojem nikoga nije briga što se drugima događa. U obje zemlje stvoren je kulturni obrazac da nas se drugi ne tiču i da se zločin na ovim prostorima isplati. I to je notorna činjenica. Strašno je da se u BiH, Srbiji i u Hrvatskoj, zatire sustavno osjećaj za stradanje drugih. A taj osjećaj samo iznimni i hrabri ljudi nastoje potaknuti. I to je taj najjači glas, onaj koji nitko ne može ušutkati. 

Taj kulturni obrazac „kako nas se drugi ne tiču“ zatvorio je u plemenske zajednice današnje društvo i matrica po kojoj egzistiraju nacionalizmi na sve strane potpuno je ista i identična. Isto ignoranstvo prema zločinima počinjenim s bilo koje strane, isti revizionizam povijesti za instant potrebe političkog trenutka, isto politikantstvo koje je dovelo do neslućenih tragedija, isti su problem koji sistematski koči napredak, kako civilizacijski, tako i ljudski na ovim prostorima. No, ne zatiru se samo sjećanja. Zatiru se i ljudska prava, a plemenske zajednice vode se postulatima svojih vjerskih, koji na sve tri strane grubo svrstavaju žene u građane drugog reda. I to je uzrok što žena, bila ona u Hrvatskoj, bila u BiH, bila u Srbiji nema pravo glasa, a ako ga pokuša ostvariti dogodi joj se ono što se dogodilo Martini.

Unatoč tome ona je ostala upravo najjači glas. Onaj koji nitko ušutkati ne može. Jer poziva ljude na katarzu. Katarzu koju nisu prošle niti Srbija, BiH, ali niti Hrvatska, suočavanje sa zločinima počinjenim u „ime domovine“ ili u „ime otadžbine“ na koncu su dovela i jednu i drugu i treću zemlju u začarani krug u kojima egzistiraju plemenske zajednice. Jedna od rijetkih osoba, a najviše je i najznačajnije što je ta osoba žena, jest upravo Martina.

Martina Mlinarević, kao i Selma Lagerlöf, legitimne su osobe za najveća priznanja koja im moderni svijet može pružiti. Te dvije hrabre i posebne žene posjeduju zajedničku borba za ravnopravnost, slobodu i demokraciju, kao i za budućnost njihovih domovina koje su i jedna i druga na najveći mogući način svojim aktivizmom osvijetlile generacijama koje dolaze. Ali ono najljepše, ono čemu se svijet poklonio, činjenici je da su obje – žene. Postojane, neustrašive, hrabre, istinski ponos svojih generacija. I ta činjenica ne umanjuje ljepotu života niti jedne, niti druge, već njihov život čini veličanstvenim. 

Veličanstvenim u tolikoj mjeri da se mnogi muškarci trebaju zapitati i preispitati svoj kukavičluk kroz prizmu tih hrabrih žena, ali i na tisuće hrabrih žena koje djeluju, rade, stvaraju, pridonose kako umjetnosti, književnosti, tako i miru i suživotu koji je ključan za budućnost njihove sredine. Na tisuće hrabrih žena diljem planete vode istu borbu. Na tisuće hrabrih žena volontira i bori se svakodnevno, često samozatajno, i ovaj svijet bi, siguran sam, bio puno bolje i pravednije mjesto za život da njime rukovode i upravljaju žene. Jer su one najjači glas. Glas koji ne možete ušutkati. 

Ne sumnjam da Martinu Mlinarević u povijesti čekaju velike stvari. Ne sumnjam, jer sam se kroz njenu književnost sjetio prve žene dobitnice Nobelove nagrade i u njenom životnom putu vidio isti obrazac, i iste, nevjerojatne podudarnosti. Ako je jednom i dobije, što joj od sveg srca želim, kao uostalom svi dobronamjerni ljudi na ovim prostorima, uopće ne sumnjam da će je poput Selme Lagerlöf ponuditi Vladi BiH da uloži ta sredstva u borbu za ravnopravnost žena i borbu protiv zatucanosti, mržnje i isključivosti na ovim prostorima. Jer tako to rade velike i dobre žene. Najjači glasovi svoje generacije. Oni koje nitko ne može nikada i ničim ušutkati.

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

    20.11.2019.

    Nataša Škaričić

    O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

  2. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  3. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije